1, 2. Ebẹnbẹn ego yi Joshua ọ dẹrughwaroghwu ọke i Moses o hwu?

JOSHUA o roro kpahen ẹmro enana ri Jehova ọ ta riẹn: “Moses ro rhiẹ odibo mẹ o hwu ne. Vwana, gbe vẹnrẹn, ne wu dan urhie i Jordan na vrẹn, wẹwẹ ọrhẹ ọsoso ihworho na, nẹ are i ruẹ otọre re mi na harẹn aye na.” (Josh. 1:1, 2) Itiọrurhomẹmro, ọnana ewene ọduado rẹn i Joshua ro rhiẹ odibo i Moses joma te ẹgbukpe 40 ne!

² Ri Moses o rhiẹ ohworho ro sun emọ Israel uvwre ẹgbukpe buebun ne na, Joshua ọnọ sabu rhe roro sẹ emọ Israel na ina nyalele usun ọnẹyen. (Deut. 34:8, 10-12) Ọbe owu rọ nẹ iyẹnrẹn kpahen i Baibol na, nọ ta kpahen Joshua 1:1, 2, taghene nẹ ọke ahwanren me te inyenana, erhirhiẹ usun orho wene ọ lẹrhẹ ẹkwotọre dẹrughwaroghwẹ erhirhiẹ imwofẹn.

3, 4. Marhẹ i Jehova o ru ha ebrurhọ rẹn i Joshua ọke ọ hẹrosuiẹ, onọ ọgo ya na sabu nọ oma ọwan?

³ Ọkezẹko, ofẹn o kiki mwu i Joshua, ọrẹn o jiri-i, nọ kpare idjaghwẹ. (Josh. 1:9-11) Osolobrugwẹ nọ ha ebrurhọ riẹn nime ọ hẹrosuiẹ. Baibol na o djerie phia taghene i Jehova ọ nyoma ọmakashe sun i Joshua ọrhẹ emọ Israel na. Ọnọ sabu rhirhiẹ  taghene Ọmọ owu ọvo rẹ Osolobrugwẹ o vwori ro rhiẹ Ẹmro na, yẹ ọmakashe ọnana.—Ex. 23:20-23; John 1:1.

⁴ Nyoma userhumu i Jehova, omẹgbanhon usun no nẹ obọ i Moses riẹ obọ i Joshua. Ọwan e ji nyerẹn uvuẹn ọke rọ vuọnren rhẹ ewene, omarana, wu na sabu nọ, ‘Rẹ ukoko i Jehova o riaro rhọ na, iroro ego yọ soriẹ o fo na hẹroso i Jesu ro rhiẹ Osun ra ha mwu na?’ (Se Matthew 23:10.) Jene yono kpahen oborẹ i Jehova o ru suẹn ihworho yi ọke ahwanren, maido ọke ewene ọ homaphia.

5. Me yi Joshua o rhiẹromẹrẹn ọke rọ joma te i Jericho? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

⁵ Ọgege emọ Israel a dan urhie i Jordan vrẹn, Joshua nọ mẹrẹn oborẹ o gberie unu. Ọke ọ joma te i Jericho, nọ mẹrẹn ọhworhare rọ mọrọn odan ọlọkọ. Nime i Joshua o rheyi-i, nọ nọriẹn: “Wu ha obọrẹ ame gbinẹ obọrẹ evwreghrẹn ame yi wu havwọ?” Ọmakashe na no dje omayen rẹn i Joshua, ọnana no gberie unu. Ọmakashe na yẹ “olotu isodja i Jehova” ro mwuegbe rọ nọ chochọn ihworho Osolobrugwẹ. (Se Joshua 5:13-15.) Dedevwo iyẹnrẹn ọnana uvuẹn ekete erọrọ i tare taghene i Jehova yọ tẹmro rẹn i Joshua, ọrẹn, o fiotọre taghene ọmakashe i Jehova yọ tẹmro jerẹ oborẹ o ji ruẹ bi.—Ex. 3:2-4; Josh. 4:1, 15; 5:2, 9; Acts 7:38; Gal. 3:19.

6-8. (a) Mesoriẹ ọkpọvi Jehova ọ họhọ oborẹ ọnọ jọ sabu wian ukukaro? (b) Marhẹ ọkpọvi na o ru rhiẹ ọrẹ ẹghwanren rọ jeghwai serhọ? (Se ekete ra djokarhọ.)

⁶ Jehova ọ yẹ i Joshua ọkpọvi sekpahen oborẹ ono ru fi Jericho kparobọ. Ukukaro, ọnọ sabu họhọ taghene ọkpọvi erana i sabu wia-an. Jerẹ udje, Jehova o jurhi taghene a samo ọsoso ehworhare emọ Israel na, ọnana ọnọ lẹrhẹ oma ghwọghọ aye ẹdẹ buebun. Wu rorori taghene ọnana yẹ ọke ro fori ra na samo ehworhare erana?—Gen. 34:24, 25; Josh. 5:2, 8.

⁷ O vwo ẹfro-o, isodja Israel erana ine rhe roro kpahen oborẹ aye ine ru sẹrorẹ ekrun aye orhianẹ evwreghrẹn aye i rhe ma wọnrọn aye. Ọrẹn, ogege aye ni rhonrin taghene “a kanren ighwe amwa i Jericho fọkiẹ emọ Israel na.” (Josh. 6:1) Ẹruẹhaso aye i vwo kpahen ọkpọvi Jehova ọnọ gbanhonrhọ fọkiẹ iyẹnrẹn ọrana aye i rhonrin na.

⁸ Habaye, o jurhi rẹn emọ Israel taghene aye i vwa kparehaso i Jericho-o, ukpomaran aye i ha ẹdẹ erhan nya kinhariẹ amwa na, ukwọgbọ ẹdẹ owuowu, nẹ aye i nya kinhariẹ ye ọgbọ irhiruẹ uvuẹn ẹdẹ ọrẹ irhiruẹ ye. Isodja ezẹko ina sabu roro, ‘Ọnana ọke e kpe, ọnọ ji lẹrhẹ oma ghwọghọ ọwan!’ Ọrẹn, Jehova ro sun emọ Israel na o rhe oborẹ o ruẹ. Ona rọ ha ruiruo ọ lẹrhẹ esegburhomẹmro emọ Israel na gbanhon jeghwai lẹrhẹ aye kẹnoma rẹn uvweri rhẹ egba owọnren i Jericho.—Josh. 6:2-5; Heb. 11:30. *

9. Mesoriẹ o fo na nyalele ọkpọvi ukoko i Jehova? Dje udje yi.

⁹ Me ya na sabu yono nẹ ikuegbe ọnana? Ọkezẹko, a sabu vwẹruọ ewene ekpokpọ rẹ ruẹ uvuẹn ukoko i Jehova ogege-e. Jerẹ udje, ukukaro ọnọ sabu rhirhiẹ taghene e vwo ẹhẹn eveva kpahen irorẹdjẹ ra na ha ifonu  yanghene ikọmputa ruiruo ọke e ruẹ uyono omobọ, aghwoghwo ọrhẹ uyono ukoko. Vwarana, ọwan i rhi ma mẹrẹn erere ri havwiẹ arha ha aye ruiruo. Ọke ra mẹrẹn ekwakwa irhorhomu re nerhumu ewene sa udabọ iroro eveva re vwori bi, nọ lẹrhẹ esegburhomẹmro ọrhẹ okugbe ọwan gbanhanrhọ.

10. Ọrọmo yọ ha oberhumu ẹghware ugboma usuon na i ruru uvuẹn i Jerusalem?

¹⁰ Emrẹ ẹgbukpe 13 a vrẹn nẹ ọke i Cornelius ọ ghwẹriẹ hin, itu i Jew ezẹko na ji ta taghene o fori na samo. (Acts 15:1, 2) Ọke ẹmro ọnana ọ suẹ ọyanghan uvuẹn Antioch, ne ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre neneyo i Paul o bru ugboma usuon na uvuẹn i Jerusalem. Ọrẹn, ọrọmo yọ ha oberhumu ọkpọvi ọnana? Paul nọ tare: “Mi nyaren nime mi mẹrẹn emena arudo.” O fiotọre taghene i Kristi yọ kpọ ekwakwa vi neneyo ugboma usuon na ọ sabu kwaphiẹ ẹghwọ na rhọ.—Gal. 2:1-3.

11. (a) Ẹmro ọgo sekpahen osamo yọ homaphia uvwre itu i Jew ri rhiẹ Ilele Kristi? (b) Marhẹ omwemẹ i Paul ọnọ hobọtua ekpako na uvuẹn i Jerusalem o ru mẹrẹn ọdamuni? (Se ekete ra djokarhọ.)

¹¹ Nyoma ọkpọvi Kristi, ugboma usuon na ni dabu djeyi fiotọre taghene o fo na gba Ilele Kristi ri vwe rhiẹ itu i Jew samo-o. (Acts 15:19, 20) Ọrẹn, ẹgbukpe buebun a nyavrẹn ọke e brorhiẹn ọnana hin, itu i Jew buebun na ji samo emọ aye. Ọke ekpako ri ha uvuẹn i Jerusalem e rhon taghene ihworho a ta taghene i Paul ọ vwọ mọrọn Urhi Moses na-a, aye ni yẹriẹ ọkpọvi ezẹko. * (Acts 21:20-26) Aye ni ta rẹn i Paul nọ ha ehworhare awan ẹne riẹ oghwa ẹga na neneyo o ruẹ aye fon, nẹ ihworho i rhe taghene ọ mọrọn Urhi na. Manẹ i Paul ọ sabu frẹfro kpahen ẹmro ẹghwanren ekpako na i ta riẹn, jeghwai ta taghene itu i Jew ri rhiẹ Ilele Kristi na yi vwe vwẹruọ ewene rọ havwiẹ sekpahen osamo. Ukpomaran, Paul nọ hobọtua ekpako na jeghwai toroba okugbe  nyoma ọ homariotọre nyalele ọkpọvi na. Ọwan ina sabu roro, ‘Mesoriẹ i Jesu o kwe nẹ oghwẹmro ọnana ọ daji jijiri, dedevwo uhwu ọnẹyen o tiẹ Urhi Moses notọre ne?’—Col. 2:13, 14.

12. Mesoriẹ i Kristi ọ ha uphẹn nẹ ọke ọ nyavrẹn vwẹre nọ ki kwaphiẹ ẹmro osamo na rhọ?

¹² Harẹn ihworho ezẹko, ọ ha ọke aye e ki wene oborẹ aye i vwẹruọ ye. Itu i Jew ri rhiẹ Ilele Kristi i ji guọlọ ọke nẹ aye i sabu wene iroro aye. (John 16:12) Ọ bẹnren rẹ ezẹko ine kwerhọ ye taghene osamo o rhiẹ izede aye ine vwo onyerẹnkugbe oghẹnrensan rhẹ Osolobrugwẹ ghwomara-an. (Gen. 17:9-12) Fọkiẹ ofẹn ẹkparehaso, ezẹko e kwe nyalele ọkpọvi ọnana uvuẹn emwa itu i Jew na-a. (Gal. 6:12) Ọrẹn, ọke oru, Kristi no tiobọnu ọkpọvi nyoma ileta rẹ ọnyikọ Paul ọ yare.—Rom. 2:28, 29; Gal. 3:23-25.

13. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan dje ọdaremẹro rẹn usun i Kristi inyenana?

¹³ Orho rhianẹ a dabu vwẹruọ oborẹ ọsoriẹ e ru ewene ezẹko uvuẹn ukoko na-a, o fori na karorhọ oborẹ i Kristi o sun ihworho yi lele ọke rọ vrẹnren. Uvuẹn ọke i Joshua ọrhẹ ọke Ilele Kristi erukaro na, ọke ephian yi Kristi o tiobọnu ọkpọvi ẹghwanren nọ sẹrorẹ ihworho Osolobrugwẹ ephian, bọn esegburhomẹmro aye gbanhon, jeghwai lẹrhẹ okugbe rhirhiẹ uvwre aye.—Heb. 13:8.

14-16. Marhẹ ọkpọvi “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na” o ru djephia taghene i Kristi o vwo ọdamẹ kpahen ọwan?

¹⁴ A dabu mẹrẹn ọdamẹ i Jesu o vwo kpahen ọwan uvuẹn ọkpọvi ro tiobọnẹ ọke ephian nyoma “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na.” (Matt. 24:45) Marc ro vwo emọ awan ẹne nọ tare: “Echu ọ damoma ro no kpogho ukoko na se nyoma ọ kparehaso ekrun ri havwiẹ. Ọrẹn, vwana nyoma ẹkwaphiẹrhotọre ogame ekrun kọkprughwre kọkprughwre, na ta rẹn urhomu ekrun nẹ aye i sẹrorẹ ekrun aye!”

¹⁵ Arha mẹrẹn ọkpọvi Kristi vwrurhe, na sabu mẹriẹnvwrurhe taghene Kristi o ghini vwo ọdamẹ kpahen ọwan. Patrick ro rhiẹ ọkpako ukoko, nọ tare: “Ọke ukaro, ihworho ezẹko i vwa sabu kwomakugbe ibiẹ ẹko re riẹ aghwoghwo uvuẹn ehion ọkprughwre-e. Ọrẹn, ẹkwaphiẹrhotọre ọnana, o djephia taghene i Jesu o vwo ọdamẹ kpahen ọsoso ihworho ri ha uvuẹn ukoko na. Imizu rẹ ofa ọ rua yanghene ere vwa sabu riẹ aghwoghwo ọke ephian, i ma mẹriẹnvwrurhe ne taghene e vwo ẹguọlọ kpahen aye, habaye o ji vwo oborẹ aye ina sabu ru, omarana aye i ru riaro uvuẹn ukoko na ne.”

¹⁶ Haba owian i Kristi rọ hẹrote edamẹ ọwan, ọ jeghwai ha userhumu rẹn ọwan tẹnroviẹ owian aghwoghwo na ekete akpọ na o kerite. (Se Mark 13:10.) Ọke ephian yẹ André ro rhiẹ ọkpako ukoko ra ha mwu obọ, o kiki kpomaviẹ rẹn ewene ri homaphia uvuẹn ukoko i Jehova. Nọ tare: “Ihworho ra wian uvuẹn Oghọn Ukoko sansan re ti nu uchunu aye na, ọ karorhọ ame taghene akpọ na ọ samọ toba phẹrẹkpẹ, no fori na ha owian aghwoghwo na karo.”

17, 18. Mesoriẹ o fo ne rhe roro kpahen erere ra mẹrẹn ne fọkiẹ ewene ekpokpọ re ruru?

¹⁷ Ọkpọvi ri Jesu ro rhiẹ Orodje ọwan ọ yẹ ọwan, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ọke ọnana ọrhẹ obaro na. Omarana, jenẹ a ghọghọ fọkiẹ erere ra mẹrẹn nẹ ewene enana. Are erhe ruẹ ogame ekrun, are ina sabu mẹrẹn urhebro buebun orhianẹ are i sabu ta kpahen erere are i mẹrẹn ne, fọkiẹ ewene re ruru uvuẹn iyono re ruẹ uvuẹn ọkprughwre na ọrhẹ uvuẹn owian aghwoghwo na.

 ¹⁸ Erhe roro kpahen oborẹ ọsoriẹ ukoko i Jehova ọ ha ọkpọvi rẹn ọwan ọrhẹ erere rẹ aye a rhua sa, no no mwu ọwan nyalele ọkpọvi na rhẹ aghọghọ. Oma ọ ghini merhen ọwan taghene e ti nẹ uchunu ẹbe re fomẹ phia, habaye itẹknọlọji ekpokpọ ra ha ruiruo ọ vwọ rhọ lẹrhẹ ọwan ghwọghọ igho buẹ-ẹn, nọ ji lẹrhẹ owian Uvie na riaro uvuẹn akpọ na ephian. Arha karorhọ ọnana, ọnọ lẹrhẹ ọwan ha ẹbe ọrhẹ ikpekporo ri ha ifonu yanghene ikọmputa ọwan ruiruo vuọnvuọn. Nyoma ọnana, na hẹrokele i Kristi ha ekwakwa ukoko na ruiruo izede ẹghwanren.

19. Mesoriẹ o fo na nyalele ọkpọvi Kristi?

¹⁹ Arha nyalele ọkpọvi Kristi, na bọn esegburhomẹmro imizu ọwan gbanhan, na jeghwai toroba okugbe ukoko na. Ọke André o roro kpahen ihworho ra wian uvuẹn Oghọn Ukoko re ti nẹ uchunu aye na, nọ tare: “Omamọ ẹhẹn rẹ imizu ra ga uvuẹn Oghọn Ukoko i djephia kpahen ewene enana, ọ lẹrhẹ mẹ họghọ jeghwai hẹroso usun i Kristi ọrhẹ imizu na. Aye a nyalele okalokpọ owọnren i Jehova nime oma ọ merhen aye uvuẹn owian ra yẹrẹ aye ephian.”

20, 21. (a) Mesoriẹ ana sabu hẹroso Kristi ro rhiẹ Osun ọwan? (b) Onọ ọgo ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²⁰ Phẹrẹkpẹ, Jesu Kristi ro rhiẹ Osun ọwan nọ samọ “fikparobọ” jeghwai ruẹ ekwakwa igbevwunu. (Rev. 6:2; Ps. 45:4) Vwarana, Kristi o mwuegbe ihworho Osolobrugwẹ hẹrhẹ akpọ ọkpokpọ na rẹ owuowọnwan ọnọ sabu vwobọrhọ owian uyono ọrhẹ ebanbọn ọduado rọ nọ homaphia ọke ẹrhọmọnuhwu na.

²¹ Orodje ọwan ono sun ọwan ruẹ akpọ ọkpokpọ na, orhianẹ a dabu hẹrosuiẹ udabọ ewene sansan ra homaphia. (Se Psalm 46:1-3.) Itiọrurhomẹmro, ẹhẹn ọwan ọnọ sabu seriotọre orhianẹ ewene na ọ hobọte akpenyerẹn ọwan. Omarana, Marhẹ ene ru sabu sẹrorẹ ufuoma ọrhẹ esegburhomẹmro ọgbogbanhon kpahen i Jehova? Ana kpahenrhọ onọ ọrana uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.