Skip to content

Skip to table of contents

Falala ki Hotau Taki Longomo‘uí​—Ko e Kalaisí

Falala ki Hotau Taki Longomo‘uí​—Ko e Kalaisí

“‘Oku taha pē homou Takí, ko e Kalaisí.”​—MĀT. 23:10.

HIVA: 14, 30

1, 2. Ko e hā ‘a e ngāue kāfakafa na‘e ma‘u ‘e Siosiua ‘i he hili ‘a e mate ‘a Mōsesé?

NA‘E tala ‘e Sihova kia Siosiua: “Ko Mōsese ko ‘eku sevānití kuo mate. Ko eni ke ke tu‘u hake ‘o kolosi ‘i Sioatani, ‘a koe mo e kakai kotoa ko ení, pea hū atu ki he fonua ‘oku ou foaki kiate kinautolú.” (Sios. 1:1, 2) Ko ha liliu lahi ē kia Siosiua, ‘a ia na‘á ne hoko ko e tauhi ‘o Mōsese ‘i he meimei ta‘u ‘e 40!

2 Na‘e tataki ‘e Mōsese ‘a e kau ‘Isilelí ‘i ha taimi mātu‘aki fuoloa, ka ‘i he taimi ko ení ‘e tataki kinautolu ‘e Siosiua. Ko ia na‘á ne fifili nai pe ‘e tali ia ‘e he kakaí ke ne hoko ko honau taki. (Teu. 34:8, 10-12) ‘I he lave ki he Siosiua 1:1, 2, ‘oku pehē ‘i ha tohi ma‘u‘anga fakamatala Fakatohitapu ko e taha ‘o e taimi faingata‘a mo fakatu‘utāmaki taha ki ha pule‘anga, ‘i he kuohilí pe ‘i he ‘ahó ni, ko e taimi ko ia ‘oku fetongi ai ‘e ha taki ha taki ‘e taha.

3, 4. Na‘e anga-fēfē hono tāpuaki‘i ‘e he ‘Otuá ‘a Siosiua ‘i he‘ene falala kiate iá, pea ko e hā ‘a e fehu‘i ‘e lava ke tau ‘eké?

3 Na‘e ‘i ai ha ‘uhinga lelei ke hoha‘a ai ‘a Siosiua. Ka na‘á ne falala kia Sihova pea vave ke muimui ‘i he‘ene ngaahi fakahinohinó. (Sios. 1:9-11) Na‘e tāpuaki‘i ‘e he ‘Otuá ‘a Siosiua ‘i he‘ene falala kiate iá peá ne ngāue‘aki ha ‘āngelo ke ne tataki ‘a Siosiua mo e kau ‘Isilelí. ‘Oku mātu‘aki ngalingali ko e ‘āngeló ni ko Folofola ia, ‘a e ‘Alo ‘uluaki fakatupu ‘o e ‘Otuá.​—‘Eki. 23:20-23; Sione 1:1.

4 Na‘e tokoni‘i ‘e Sihova ‘a e pule‘anga ‘Isilelí ke nau fe‘unu‘aki lelei ki he ngaahi liliu na‘e hoko ‘i hono fakanofo ‘a Siosiua ko honau taki fo‘oú. ‘I hotau ‘ahó ni, ‘oku ‘i ai foki mo e ngaahi liliu lalahi ‘oku hoko. Te tau fifili nai, ‘‘I he hanganaki laka ki mu‘a ‘a e kautaha ‘a e ‘Otuá, ‘oku tau ma‘u ha ‘uhinga lelei ke falala ai ki hotau Taki kuo fakanofó, ‘a Sīsū?’ (Lau ‘a e Mātiu 23:10.) Ke tali ‘a e fehu‘i ko ení, te tau sivisivi‘i ‘a e founga ‘o hono tataki ‘e Sihova ‘a hono kakaí ‘i he kuohilí lolotonga ha ngaahi taimi ‘o e liliu.

TATAKI ‘A E KAKAI ‘A E ‘OTUÁ KI HE FONUA ‘O E TALA‘OFÁ

5. Ko e hā ‘a e hokosia makehe na‘e ma‘u ‘e Siosiua ofi ki Sielikō? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

5 Hili pē ‘a e kolosi ‘a e kau ‘Isilelí ‘i Sioataní, na‘e ma‘u ‘e Siosiua ha hokosia makehe. Na‘á ne fetaulaki mo ha tangata ‘okú ne to‘o ha heletā, ofi ki he kolo ko Sielikoó. Na‘e ‘eke ‘e Siosiua ki he tangatá: “‘Okú ke kau mo kimautolu pe ko homau ngaahi filí?” Na‘e ‘ohovale ‘a Siosiua ‘i hono tala ange ‘e he tangatá ko iá “ko e ‘eiki ‘o e kau tau ‘a Sihová,” ko ha ‘āngelo na‘e mateuteu ke ne malu‘i ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá. (Lau ‘a e Siosiua 5:13-15.) Neongo ‘oku pehē ‘e he fakamatala ‘i ha ngaahi feitu‘u ko Sihova na‘e lea hangatonu kia Siosiuá, ‘oku hā ngali na‘e ngāue‘aki ‘e he ‘Otuá ha ‘āngelo ke ne lea ma‘ana, hangē ko ia na‘á ne fa‘a fai ‘i he kuohilí.​—‘Eki. 3:2-4; Sios. 4:1, 15; 5:2, 9; Ngā. 7:38; Kal. 3:19.

6-8. (a) Ko e hā nai na‘e hā ngali faikehe ai ‘a e fakahinohino ‘e ni‘ihi ‘a e ‘āngeló? (e) ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i na‘e fakapotopoto ‘a e fakahinohinó pea ha‘u ‘i he taimi totonu? (Sio foki ki he fakamatala ‘i lalo.)

6 Na‘e tala ‘e he ‘āngeló kia Siosiua ‘a e me‘a tofu pē na‘e fiema‘u ke ne fai ke ikuna‘i ‘a Sielikoó. ‘I he ‘uluaki taimí, ko e ni‘ihi ‘o e ngaahi fakahinohinó na‘e hā ngali faikehe nai. Ko e fakatātaá, na‘e tala ‘e he ‘āngeló kia Siosiua ke ne kamu ‘a e kau sōtiá kotoa. Na‘e ‘uhinga ení he‘ikai te nau malava ke faitau ‘i ha ngaahi ‘aho si‘i. Ko e taimi lelei taha mo‘oni eni ke kamu ai ‘a e kau tangatá ni?​—Sēn. 34:24, 25; Sios. 5:2, 8.

7 Mahalo pē na‘e fifili ‘a e kau sōtiá, ‘Te mau malu‘i fēfē homau fāmilí kapau ‘e ‘ohofi ‘e he filí ‘a homau ‘apitangá?’ Ka na‘e hoko leva ha me‘a ta‘e‘amanekina! ‘I he ‘ikai ke ‘ohofi ‘a e kau ‘Isilelí, na‘e ilifia ‘a e kau tangata ‘o Sielikoó ‘iate kinautolu. ‘Oku tau lau: “Na‘e tāpuni malu ‘a Sielikō koe‘uhi ko e kau ‘Isilelí; na‘e ‘ikai ha taha ‘e mavahe mei ai pea na‘e ‘ikai ha taha ‘e hū ki ai.” (Sios. 6:1) Ko e ongoongó ni kuo pau pē na‘á ne ‘ai ke toe falala lahi ange ai ‘a e kau ‘Isilelí ki he tataki ‘a e ‘Otuá!

8 Na‘e tala ‘e he ‘āngeló kia Siosiua ke ‘oua na‘a ‘ohofi ‘e he kau ‘Isilelí ‘a Sielikō. ‘I hono kehé, na‘e pau ke nau laka takai ‘i he koló tu‘o taha ‘i he ‘aho ‘o fe‘unga mo e ‘aho ‘e ono pea laka tu‘o fitu leva ‘i he ‘aho hono fitú. Na‘e fakakaukau nai ‘a e kau sōtiá, ‘He fakamole taimi mo‘oni ē mo e ivi!’ Ka ko e Taki ta‘ehāmai ‘o ‘Isilelí na‘á ne ‘ilo‘i ‘a e me‘a tofu pē na‘á ne faí! Ko e muimui pē ‘i he‘ene fakahinohinó na‘e ‘ai ke toe mālohi ange ai ‘a e tui ‘a e kau ‘Isilelí, pea na‘e ‘ikai fiema‘u ke nau tau‘i ‘a e kau sōtia ‘o Sielikoó.​—Sios. 6:2-5; Hep. 11:30. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.)

9. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau muimui ‘i ha fakahinohino pē ‘oku tau ma‘u mei he kautaha ‘a e ‘Otuá? ‘Omai ha fakatātā.

9 Ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei he fakamatala ko ení? ‘Oku fai ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘e he kautaha ‘a Sihová ha ngaahi me‘a ‘i ha founga fo‘ou, pea ‘oku ‘ikai nai ke tau mahino‘i ma‘u pē ‘a hono ‘uhingá. Ko e fakatātaá, kuo ‘ikai nai ke tau tui ma‘u pē ko ha fakakaukau lelei ke ngāue‘aki ‘a e ngaahi me‘angāue faka‘ilekitulōniká ‘i he ako fakafo‘ituituí, ‘i he ngāue fakafaifekaú, pe ‘i he ngaahi fakatahá. Ka ‘i he taimi ní ngalingali ‘oku tau sio ki he ‘aonga ‘o hono ngāue‘aki kinautolú kapau ‘oku ala lava. ‘I he‘etau sio ki he ola lelei ‘o e ngaahi liliu ko iá, ‘oku tupu ai ‘o toe mālohi ange ‘etau tuí pea tau hoko ai ‘o toe fā‘ūtaha ange mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.

ANGA-FĒFĒ HONO TATAKI ‘E KALAISI ‘A E MU‘AKI KAU KALISITIANÉ?

10. Ko hai mo‘oni na‘á ne fokotu‘utu‘u ‘a e fakataha mahu‘inga ‘a e kulupu pule ‘i Selusalemá ‘o fekau‘aki mo e kamú?

10 ‘I he ta‘u nai ‘e 13 hili ‘a e hoko ha Senitaile ta‘ekamu ko Koliniusi ko ha Kalisitiané, na‘e kei pehē pē ‘e he kau Kalisitiane Siu ‘e ni‘ihi na‘e fiema‘u pau ‘a e kamú. (Ngā. 15:1, 2) ‘I he kolo ko ‘Aniteoké, na‘e fakakikihi ai ‘a e fanga tokouá fekau‘aki mo e me‘á ni. Ko ia na‘e fokotu‘utu‘u ‘a e kau mātu‘á ke ‘alu ‘a Paula ‘o ‘eke ‘a e me‘á ni ki he kulupu pule ‘i Selusalemá. Ka ko hai mo‘oni na‘á ne fai ‘a e fokotu‘utu‘u ke ne ‘alú? Na‘e fakamatala ‘a Paula: “Na‘á ku ‘alu haké koe‘uhí ko ha me‘a fakahā.” ‘Oku hā mahino, ko Kalaisi na‘á ne tataki ‘a e ngaahi me‘á koe‘uhi ke tali ‘a e fehu‘í ‘e he kulupu pulé.​—Kal. 2:1-3.

Ko Kalaisi ‘a e Taki ‘o e mu‘aki fakataha‘anga Kalisitiané (Sio ki he palakalafi 10, 11)

11. (a) Ko e hā na‘e kei tui ki ai ‘a e kau Kalisitiane Siu ‘e ni‘ihi ‘o fekau‘aki mo e kamú? (e) Na‘e anga-fēfē hono fakahāhā ‘e Paula na‘á ne poupou anga-fakatōkilalo ki he kau mātu‘a ‘i Selusalemá? (Sio foki ki he fakamatala ‘i lalo.)

11 Na‘e tataki ‘e Kalaisi ‘a e kulupu pulé ke ne fakamahino‘i na‘e ‘ikai fiema‘u ke kamu ‘a e kau Kalisitiane ‘ikai ko e Siú. (Ngā. 15:19, 20) Kae kehe, ‘i ha ngaahi ta‘u ki mui ai, na‘e hokohoko atu hono kamu ‘e he kau Kalisitiane Siu tokolahi ‘a honau ngaahi fohá. Pea na‘e fanongo ‘a e kau mātu‘a ‘i Selusalemá ki ha talanoa na‘e sasala holo ‘o pehē na‘e ‘ikai ke faka‘apa‘apa‘i ‘e Paula ‘a e Lao ‘a Mōsesé. Ko ia na‘e kole ai ‘e he kau mātu‘á kia Paula ke ne fai ha me‘a ‘e fakahaa‘i ai ‘okú ne faka‘apa‘apa ki he Laó. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) (Ngā. 21:20-26) Na‘a nau tala ange ke ne ‘alu mo e kau tangata ‘e toko fā ki he temipalé koe‘uhi ke sio mai ‘a e kakaí ‘oku faka‘apa‘apa ‘a Paula ki he Laó. Na‘e mei lava pē ke pehē ‘e Paula: ‘‘Oku ‘ikai ke ‘uhinga lelei eni! Ko e hā ‘oku mou kole mai ai ke u fai ení? Ko e kau Kalisitiane Siu ‘oku ‘ikai te nau mahino‘i ‘a e ‘īsiu fekau‘aki mo e kamú ‘oku ‘i ai ‘enau palopalemá.’ Ka na‘e mahino‘i ‘e Paula na‘e fiema‘u ‘e he kau mātu‘á ke fā‘ūtaha ‘a e kau Kalisitiane kotoa pē, ko ia na‘á ne muimui anga-fakatōkilalo ‘i he‘enau fakahinohinó. Ka, te tau fifili nai pe ko e hā na‘e faka‘atā ai ‘e Sīsū ‘a e kamú ke hokohoko atu ‘ene hoko ko ha palopalema ‘i ha taimi lōloa pehē, neongo kuo ngata ‘a e Lao ‘a Mōsesé ‘i he taimi na‘e pekia ai ‘a Sīsuú.​—Kol. 2:13, 14.

12. ‘Oku ngalingali ko e hā na‘e faka‘atā ai ‘e Kalaisi ke mahili atu ‘a e taimi ki mu‘a ke ne fakalelei‘i kakato ‘a e ‘īsiu fekau‘aki mo e kamú?

12 ‘Oku fiema‘u ha taimi ke fe‘unu‘aki ai ki ha mahino fo‘ou. Na‘e fiema‘u ‘a e taimi ki he kau Kalisitiane Siu ‘e ni‘ihi ke nau tali ‘a e mo‘oni‘i me‘a ko ia ‘oku ‘ikai te nau kei ‘i he malumalu ‘o e Laó. (Sione 16:12) Na‘a nau fa‘a fakakaukau ko e kamú ko ha faka‘ilonga ia ‘o ha vaha‘angatae makehe mo e ‘Otuá. (Sēn. 17:9-12) Na‘e ilifia ‘a e ni‘ihi na‘a fakatanga‘i kinautolu ‘i he ngaahi komiunitī Siú ‘i he‘enau kehé. (Kal. 6:12) Ka na‘e ‘oange ‘i ha taimi ‘e Kalaisi kiate kinautolu ‘a e fakahinohino lahi ange ‘i he ngaahi faitohi meia Paulá.​—Loma 2:28, 29; Kal. 3:23-25.

KEI TATAKI ‘E KALAISI ‘ENE FAKATAHA‘ANGÁ

13. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau poupou ki he founga ‘o hono tataki kitautolu ‘e Kalaisi ‘i he ‘aho ní?

13 ‘Oku kei Taki pē ‘a Kalaisi ‘i he fakataha‘anga Kalisitiane ‘i he ‘aho ní. Ko ia kapau ‘oku fai ‘e he kautahá ha liliu ‘oku ‘ikai te ke mahino‘i, fakakaukau fekau‘aki mo e founga ‘o hono tataki ‘e Kalaisi ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá ‘i he kuohilí. ‘I he taimi ‘o Siosiuá pe ‘i he taimi ‘o e kau ‘apositoló, kuo ‘omai ma‘u pē ai ‘e Kalaisi ‘a e tataki fakapotopoto ke malu‘i‘aki ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá, ‘ai ‘enau tuí ke toe mālohi ange, pea tokoni‘i kinautolu ke nau kei fā‘ūtaha ai pē.​—Hep. 13:8.

14-16. ‘Oku anga-fēfē hono fakamo‘oni‘i ‘i he fakahinohino mei he “tamaio‘eiki anga-tonu mo potó” ‘oku loto ‘a Kalaisi ke tokoni‘i kitautolu ke tau tauhi ke mālohi ‘etau tuí?

14 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku ‘omai ai ‘e he “tamaio‘eiki anga-tonu mo potó” kiate kitautolu ‘a e fakahinohino ‘oku tau fiema‘ú ‘i he taimi tofu pē ‘oku tau fiema‘u ai iá. (Māt. 24:45) ‘Oku fakamo‘oni‘i ‘i he fakahinohino ko ení ‘oku tokanga mai ‘a Sīsū kiate kitautolu. Ko Marc, ‘a ia ‘oku ‘i ai ‘ene fānau ‘e toko fā, ‘okú ne pehē: “‘Oku feinga ‘a Sētane ke fakavaivai‘i ‘a e ngaahi fakataha‘angá ‘aki hono ‘ohofi ‘a e ngaahi fāmilí. ‘I he fakalototo‘a he taimí ni ke fai ha lotu fakafāmili ‘i he uike taki tahá, ‘oku mā‘ala‘ala ‘a e pōpoakí ki he ngaahi ‘ulu‘i fāmilí​—malu‘i homou fāmilí!”

15 ‘I he‘etau sio ki he founga ‘o hono fakahinohino‘i kitautolu ‘e Kalaisí, te tau mahino‘i ai ‘okú ne loto ke tokoni‘i kitautolu ke tauhi ke mālohi ‘etau tuí. Ko e fakatātaá, ‘oku pehē ‘e ha mātu‘a ko Patrick: “‘I he ‘uluaki taimí, na‘e fakalotosi‘i ki he ni‘ihi ‘a e fakataha ‘i he fanga ki‘i kulupu ki he ngāue fakamalanga ‘i he faka‘osinga uiké.” Ka ‘okú ne pehē ko e liliú ni ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e anga ‘o e tokanga ‘a Sīsū ki he tokotaha kotoa ‘i he fakataha‘angá. Ko e fakatātaá, ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ‘e ni‘ihi ‘a ē ‘oku nau mā pe ‘ikai fa‘a ‘alu ‘i he ngāue fakamalangá ‘oku nau ongo‘i ‘oku fiema‘u lahi ange kinautolu pea ‘oku ‘i ai honau ‘aonga. ‘Oku fakaivimālohi‘i ‘e he me‘á ni ‘a ‘enau tuí.

16 ‘Oku toe tokoni‘i kitautolu ‘e Kalaisi ke tau nofo‘aki tokangataha ki he‘etau ngāue fakamalangá, ‘a ia ko e ngāue mahu‘inga taha ia ‘oku fai ‘i he māmaní he ‘aho ní. (Lau ‘a e Ma‘ake 13:10.) Ko André, ko ha mātu‘a fo‘ou, ‘okú ne feinga ma‘u pē ke muimui ‘i ha fakahinohino fo‘ou pē mei he kautaha ‘a Sihová. ‘Okú ne pehē: “Ko e fakatokosi‘i ‘o e kau ngāue ‘i he ‘ōfisi va‘á ‘oku fakamanatu mai ai ‘a e fakavavevave ‘o e taimí mo e fiema‘u ke fakahangataha hotau iví ki he ngāue fakamalangá.”

‘E LAVA FĒFĒ KE TAU POUPOU KI HE FAKAHINOHINO ‘A KALAISÍ?

17, 18. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau tokangataha ki he ngaahi founga ‘oku tau ma‘u ‘aonga ai mei he fe‘unu‘aki ki he ngaahi liliú?

17 Ko e fakahinohino ‘oku tau ma‘u meia Sīsū Kalaisi, ko hotau Tu‘i ‘oku pulé, ‘e tokoni‘i ai kitautolu ‘i he taimí ni pea ‘i he kaha‘ú. Feinga ke tokangataha ki he ngaahi founga kuó ke ma‘u ‘aonga ai koe‘uhi ko ho‘o fe‘unu‘aki ki he ngaahi liliu fakamuimuí. Lolotonga ho‘o lotu fakafāmilí, ‘e lava ke ke lāulea ai ki he founga ‘o hono tokoni‘i ho fāmilí ‘i he ngaahi liliu ‘i he fakatahá pe ‘i he ngāue fakafaifekaú.

‘Okú ke tokoni‘i ho fāmilí mo e ni‘ihi kehé ke nau fe‘unu‘aki ki he ngaahi liliu ‘i he kautaha ‘a Sihová? (Sio ki he palakalafi 17, 18)

18 Kapau te tau manatu‘i ko e muimui ‘i he fakahinohino mei he kautaha ‘a Sihová ‘oku iku ki he ngaahi ola lelei lahi, ‘e faingofua ange ai ke muimui ‘i he fakahinohino ko iá pea hoko ai ‘o fiefia. Ko e fakatātaá, koe‘uhi ‘oku ‘ikai ke tau toe pulusi ha ‘ū tohi lahi ‘o hangē ko ia ki mu‘á, ‘oku tau fakahaofi ai ‘a e pa‘angá. Pea koe‘uhi ko ‘etau ngāue‘aki ‘a e ngaahi tekinolosia fo‘oú, ‘oku malava ai ke tau a‘u ki he kakai tokolahi ange mo e ongoongo leleí. ‘E lava ke tau ngāue‘aki fakafo‘ituitui lahi ange ‘a e ‘ū tohi faka‘ilekitulōniká mo e mītiá? Ko e founga eni ‘e taha ‘e lava ke tau poupou ai kia Kalaisí, ‘a ia ‘okú ne fiema‘u mai ke tau ngāue‘aki fakapotopoto ‘a e ngaahi koloa ‘a e kautahá.

19. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau poupou ki he fakahinohino ‘a Kalaisí?

19 ‘I he‘etau poupou ki he fakahinohino ‘a Kalaisí, ‘oku tau tokoni‘i ai hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nau ma‘u ha tui mālohi ange pea hoko ai ‘o toe fā‘ūtaha ange. ‘Oku pehē ‘e André fekau‘aki mo e ngaahi liliu fakamuimui ‘i he tokolahi ‘o e fāmili Pēteli ‘i māmani lahí: “Ko e loto-lelei kuo fakahāhā ‘e he kau ngāue Pēteli ki mu‘a ‘a ē na‘a nau fe‘unu‘aki ki he ngaahi liliu ko iá ‘okú ne fakatupu ‘iate au ‘a e falala mo e faka‘apa‘apa. ‘Oku nau hanganaki laka fakataha mo e saliote ‘a Sihová ‘i hono ma‘u ‘a e fiefia ‘i ha vāhenga-ngāue pē ‘oku ‘oange kiate kinautolu.”

TUI MO FALALA KI HOTAU TAKÍ

20, 21. (a) Ko e hā ‘oku lava ai ke tau falala kia Kalaisi, ko hotau Takí? (e) Ko e hā ‘a e fehu‘i te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hono hokó?

20 Kuo vavé ni ke hanga ‘e hotau Takí, ‘e Sīsū Kalaisi ‘o “fakakakato ‘ene ikuná” pea “fakahoko ha ngaahi me‘a fakamanavahē.” (Fkh. 6:2; Saame 45:4) Ka na‘a mo e taimí ni ‘okú ne teu‘i kitautolu ki he mo‘ui ‘i he māmani fo‘oú pea ki he ngāue te tau fai aí, ‘i he‘etau ako‘i ‘a e fa‘ahinga ‘e toetu‘ú pea tokoni ki hono ngaohi ‘a e māmaní ke hoko ko ha palataisí.

21 ‘I he‘etau falala ki hotau Takí mo e Tu‘í tatau ai pē pe ko e hā ‘oku hokó, te ne tataki kitautolu ki he māmani fo‘oú. (Lau ‘a e Saame 46:1-3.) ‘I he ‘ahó ni, ‘oku lava ke faingata‘a ‘a e ngaahi liliú, tautefito ‘i he taimi ‘oku uesia ai kitautolu ‘i he ngaahi founga ta‘e‘amanekiná. ‘I he‘ene hoko iá, ‘e lava fēfē ke tau tauhi ma‘u ‘a e nonga ‘o e fakakaukaú mo e tui mālohi kia Sihová? Te tau lāulea ki he fehu‘i ko iá ‘i he kupu hono hokó.

^ pal. 8 ‘I he toetoenga maumau ‘o Sielikoó, na‘e ma‘u ai ‘e he kau keli fakatotoló ha uite lahi fau ‘a ia na‘e toli ‘e he kakaí ka na‘e ‘ikai te nau kai. ‘Oku poupou‘i ‘e he me‘á ni ‘a e fakamatala ‘i he Tohi Tapú, ‘a ia ‘oku tala mai ai na‘e taimi nounou ‘a hono ‘ākolo‘í pea ‘ikai faka‘atā ke kai ‘e he kau ‘Isilelí ‘a e uite ‘i Sielikoó. Koe‘uhi ko e taimi utu-ta‘ú eni, ko ha taimi lelei ia ke ikuna‘i ai ‘e ‘Isileli ‘a e fonuá he na‘e lahi ‘a e me‘akai ‘i he ngaahi ngoué.​—Sios. 5:10-12.

^ pal. 11 Sio ki he puha “Fetaulaki Anga-Fakatōkilalo ‘a Paula mo ha ‘Ahi‘ahi” ‘i he Taua Le‘o, Ma‘asi 15, 2003, peesi 24.