Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

‘Abiwotho i lemandha peri’

‘Abiwotho i lemandha peri’

“Ponja ku yo peri, E Yehova; abiwotho ku lemandha peri.”​—ZAB. 86:11.

WER: 3172

1-3. (a) Wacikara nineno lemandha mi Biblia nenedi? Kemii lapor. (Nen cal mir acaki.) (b) Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

I KABEDO ma pol, dhanu moko gicidh ging’iewo piny, re ka giwok ginwang’u nia emaku wang’gi ngo, kunoke avane uwok uai i kumgi, gidwoke kaka ma ging’iewe i ie. E gikwayu nia juwil pinje ku mange, kunoke judwok sente migi.

2 Ukwayu ngo nitimo kumeno ku lemandha mi Biblia. Ka wadaru ‘ng’iewe,’ wacikara ngo ‘nilwore’ niwacu ka wadaru ponje, wacikara ngo niweke. (Som Lembrieko 23:23; 1 Tim. 2:4) I thiwiwec m’ukadhu, waneno nia wagam watio ku saa ma lee pi niponjo lemandha. Bende, nyo wagam waweko tic m’ubed umio iwa sente ma lee, kunoke mer mwa ku dhanu moko de ugam unyothere. Saa moko nyo waloko kit timo man paru mwa, kunoke waweko nidikara i suru man kura ma Yehova udagu. Re wayio andhandha nia lemandha mi Biblia utie ku valer nisagu gin moko ci ma wagam waweko.

3 I lapor acel ma Yesu umio, eweco pi jakuloka moko m’ubesayu kidi ma i upal. Kinde m’enwang’u kidine acel ma pire tek nisagu, ndhundhu nica ecidh elworo piny ceke m’ebedo ko kara eng’iewe. Kidi ma i upal ubenyutho lemandha iwi Ker pa Mungu. Yesu umaku lapor maeno pi ninyutho nia lemandha ucikere nibedo ni gin ma pire tek ni ju m’ubesaye. (Mat. 13:45, 46) Wan de kinde ma waponjo lemandha, niwacu lemandha iwi Ker pa Mungu, man lemandha mange ma beco mi Biblia, wabino ayika niweko piny moko ci kara wanwang’e. Ka wabemedara nineno lemandha ku valer, wabilwore ngo nyanok de. Re lembe mi can utie nia jurutic pa Mungu moko gigam gineno ngo lemandha ku valer, e giweke. Wabemito ngo watim kumeno nyanok de! Wacikara nilubo juk mi Biblia m’uwacu nia, wamedara ‘niwotho i lemandha.’ (Som 3 Yohana 2-4.) Eno nyutho nia wacikara niketho lemandha i kabedo ma kwong’a i kwo mwa, man nikwo nimakere kude. Re ang’o ma copo cwalu ng’atini ‘nilworo’ kunoke niweko lemandha, man ke ecopo weke nenedi? Wacopo timang’o kara kud wapodh i kosa maeno? Ang’o ma copo konyowa kara wamedara ‘niwotho i lemandha’?

PIRANG’O JUMOKO ‘GILWORO’ LEMANDHA MAN GILWORE NENEDI?

4. Pirang’o dhanu moko gigam gimediri ngo nilubo tok Yesu?

4 I rundi pa Yesu, dhanu moko gigam giyio lemandha, re gimediri ngo niwotho i ie. Ku lapor, i ng’ei ma Yesu unyayu cam ni dhanu i ayi mir udu, gilubo toke nitundo loka Nam Galilaya. Kuca, Yesu uwok uyero igi kumae: “Tek wucamu ring’ kum Wod dhanu ngo, wumadhu rimbe de ngo, wumbe ku kwo i iwu giwu.” Wec maeno utimogi rac mandha. Kakare nipenjo Yesu nia ekekor igi gin m’emito yero, giwacu kumae: “Maeni lembe ma tek ng’a ma copo winje?” Pieno, “kind julubne dupa gidok cen, man giwotho kugi kendo ngo.”​—Yoh. 6:53-66.

5, 6. (a) Pirang’o jumoko mi rundi mwa eni gituc niweko lemandha? (b) Ng’atini copo weko lemandha nenedi?

5 Lembe mi can utie nia dhanu moko mi rundi mwa eni gigam giweko lemandha. Pirang’o? Jumoko giweko cwinygi utur i ng’ei ma lero ma nyen uwok iwi giragora moko, kunoke i ng’ei m’umego moko ma tie ku rwom uyero kunoke utimo lembe m’uton i igi. Jumange ke gigam gimaru ngo juk ma jumio igi niai i Biblia, nyo ke gibino winjiri ngo kud umego kunoke nyamego moko i cokiri. M’umedo maeno, jumoko gilubo ponji mi ndra mi ju m’ujai i kum yioyic man mi jumange ma gibed gicwayu ndra iwi Jumulembe pa Yehova. Eno tie kende kende thelembe moko m’ugam ucwalu jumoko niweko Yehova man cokiri akakaka. (Ebr. 3:12-14) Ka nwang’u gigeno Yesu calu ma Petro utimo, nwang’u ecibedo ber m’usagu! Kinde ma wec ma Yesu uyero uturo cwiny dhanu moko, epenjo jukwenda pare ka nyo gin bende gimito giweke. Jakwenda Petro udwoke kumae: “Rwoth, wabicidho ba ng’a? In i won lembe mi kwo ma rondo ku rondo.”​—Yoh. 6:67-69.

6 Dhanu moko gituc niweko lemandha nok nok, ma saa moko gin gigi de gibino nyang’ ungo. Jucopo poro dhanu maeno ku yei m’ucaku weko dhu wat nok nok. Biblia uyero nia wacikara nibedo ku wang’wa kara kud wawek lemandha. (Ebr. 2:1) Ng’atu m’ubeweko lemandha ng’eyo ngo nia ebeweke. Mer pare ku Yehova caku kwio, man nok nok merne gam thum. Dong’ wacopo timang’o kara kud wapodh i kosa ma rukeno?

WACOPO TIMANG’O KARA KUD WALWOR LEMANDHA?

7. Ang’o ma bikonyowa kara kud walwor lemandha ki?

7 Kara wamedara niwotho i lemandha, wacikara niyio lembe ceke ma Yehova ubeyero, man niworogi. Wacikara niketho lemandha i kabedo ma kwong’a i kwo mwa man nilubo cik mir ukungu mi Biblia i lembe ceke ma watimo. I rwo moko, Ubimo Daudi uyero ni Yehova kumae: ‘Abiwotho i lemandha peri.’ (Zab. 86:11) Daudi ukeco nia ebimedere niwotho i lemandha; wan de wacikara nitimo kumeno; kan ungo, wacopo caku paru pi piny ma waweko pi niponjo lemandha, man ava sayugi copo dwogo i wiwa kendo. Re ukwayu ngo walond alonda lemandha mi Biblia ma wabitio ko i kwo mwa, man waketh moko cen. Ento wacikara niwotho “i lemandha ceke.” (Yoh. 16:13) I thwiwec m’ukadhu, waneno lembe abic ma waweko pi niponjo lemandha man nitio kude i kwo mwa. Kawoni wabineno nia waromo timang’o kara kud wadok ki i lembe ma wadaru weko.​—Mat. 6:19.

8. Ka Jakristu ubetio cuu ngo ku saa pare, eno copo ketho eweko lemandha nenedi? Kemii lapor moko.

8 Saa. Kara kud wawek lemandha, ubekwayu wamedara nitio ku saa mwa ku rieko. Ka wabedo ku wang’wa ngo, wacopo nyotho saa mwa zoo iwi tuko, nambu, neno televizio kunoke nilenjo i Internet. I andha, lembe maeno girac akeca ngo; re ka waneno ber ungo, gicopo camu saa ma lee ma nwang’u wacopo ponjo ko piny, man ma waromo rweyo ko lembanyong’a. Kit lembuno utimo nyamego Emma. * Niai m’e nyathin, egam emaru niringo ku kana, man ebed eringo kaka moko ci m’emito. Re i ng’eye, ecaku paru pi saa m’enyotho i tuko maeno, man enwang’u nia ukwayu etim alokaloka. Gin mange m’ukonyo Emma ubino lapor pa nyamego Cory Wells, m’ubed uringo i kwaya mi kana. * Kawoni Emma ubetio ku saa pare ma lee i tic pa Yehova. Etie bende ku saa mi nambu ku jupagi man ku Jukristu mange. Enwang’u nia mer pare ku Mungu udoko ceng’ini mandha. Etie bende ku mutoro pilembe eng’eyo nia etio ku saa pare ku rieko.

9. Ang’o ma copo dwogo ava mi giki mi kum kendo i iwa?

9 Giki mi kum. Kara wamedara niwotho i lemandha, ukwayu ngo wawek giki mi kum udok iwa ni gin ma pire tek nisagu. Kinde ma waponjo lemandha, wagam wanyang’ nia nitimo ni Yehova re ma pire tek nisagu giki mi kum, man wabino ku mutoro niwekogi zoo pi lemandha. Re ku nindo m’ubekadhu, waromo caku neno nia dhanu mange gibeng’iewo jamtic mir elektronik m’uwok ma nyen, kunoke gipong’ ku piny mi sente ma dongo. Pieno, piny mwa romo caku yeng’o wang’wa ngo, man wacopo caku miara zoo nisayu giki mi kum, kakare nitimo ni Yehova. Eni ubepoyo wiwa i kum lembe ma Dema utimo. Egam ‘emaru ng’om maeni’ akeca, uketho eweko tic ma gibino timo ku jakwenda Paulo. (2 Tim. 4:10) Saa moko nyo Dema ugam umaru giki mi kum nisagu timo ni Mungu. Kunoke nyo emaru ngo emedere nimiere i tic karacelo ku jakwenda Paulo. Lembe maeno copo mio iwa ponji ma kani? Saa moko nyo con wagam wamaru giki mi kum. Pieno ka wabedo ku wang’wa ngo, mer maeca copo dwogo kendo i iwa, man eromo opo cil m’ekwio ko mer ma wamaru ko lemandha.

10. Wacikara nicerara i kum awingawinga ma kani?

10 Mer mwa ku jumange. Kara wamedara niwotho i lemandha, wacikara ngo niweko dhanu ma gitimo ngo ni Yehova giwing wiwa. Kinde ma wagam waponjo lemandha, mer m’i kindwa ku jurimbwa man wedi mwa ma gitie ngo Jumulembe pa Yehova ulokere. Ecicopere nia jumoko gigam giworo yioyic mwa ma nyen, jumange ke nyo ginyayu ragedo i kumwa. (1 Pet. 4:4) I andha, waii nikwo ma ber ku wedi mwa man wanyutho igi mer. Ento wacikara ngo nituro cik pa Yehova pi ninyayu mutoro i igi. Calu ma 1 Jukorinto 15:33 unyutho, jurimbwa ma ceng’ini ucikere nibedo jurimb Yehova.

11. Wacopo cerara i kum paru man timo ma reco nenedi?

11 Paru man timo ma reco. Kara wamedara niwotho i lemandha, wacikara nibedo leng’, niwacu m’umbe cilo i wang’ Yehova. (Isa. 35:8; Som 1 Petro 1:14-16.) Saa ma waponjo lemandha, watimo alokaloka kara walub cik mi Biblia i kwo mwa. Jumoko m’i kindwa gituc nitimo alokaloka ma lee. Ento asu ubekwayu wabed ku wang’wa kara kud wadok kendo i kura m’ucido ma wadaru weko. Dong’ ang’o ma copo konyowa kara wacerara i kum abidhe moko ci ma copo cwaluwa i lembe ma reco? Kepar pi gin ma Yehova umio ma romo konyowa kara wabed leng’. Emio kwo ma pire tek mandha, niwacu kwo pa Yesu Kristu ma Wode m’emaru akeca! (1 Pet. 1:18, 19) Kara wamedara nibedo leng’ i wang’ Yehova, ukwayu wabed wapoi saa ceke pi bero mi jamgony ma Yesu umio.

12, 13. (a) Ang’o ma bikonyowa nibedo ku paru ma rom ku pa Yehova iwi fet? (b) Wabiweco iwi lembang’o i udukuwec m’ulubo?

12 Lemb suru man fet ma Mungu dagu. Wedi mwa, jurutic wadwa, man awiya ma wasomo kugi gicopo maru nia wadikara kugi i fet migi, calu ve fet mi nindo mi nyoliri, kunoke fet mange ma gipangu. Ang’o ma copo konyowa kara kud wayii nidikara i lemb suru man i fet ma Yehova dagu? Ukwayu wang’ei cuu nia pirang’o Yehova udagu fetne. Wacopo sayu lembe i girasoma mwa, pi ning’eyo kite ma fetne moko ucaku ko. Kinde ma wabeparu iwi thelembe ma Biblia unyutho, m’uketho watimo ngo fet maeno, wabinwang’u nia andha wabewotho i ayi ma “nyayu mutoro i Rwoth.” (Ef. 5:10) Ka wageno Yehova man wageno Lembe pare, paru mi dhanu mange binyayu ngo lworo i iwa.​—Rie. 29:25.

13 Wageno andhandha nia wabimedara niwotho i lemandha rondo ku rondo. Pieno, ang’o ma bikonyowa kara wamedara asu niwotho i lemandhane? Wakenen lembe adek ma wacopo timo.

MEDIRI NIWOTHO I LEMANDHA

14. (a) Ponjo Biblia konyowa nenedi kara kud wawek lemandha? (b) Pirang’o watie ku yeny mi rieko, twiny, man ng’eyothelembe?

14 Mi kwong’o, mediri niponjo Biblia man nyam i lembe m’ibeponjone cuu mandha. Bed ikoi saa pi ponjine. Kan ibemediri niponjo Biblia, eno bikonyi nimaru lemandha, man ibimito ngo iweke kadok nyanok de. Lembrieko 23:23 uyero nia “ng’ieu lemandha,” man ng’ieu “rieko, ku ponji, man ng’eyothelembe.” Ning’eyo lemandha mi Biblia ang’eya kende uromo ngo. Wacikara nitio kude i kwo mwa. Ng’eyothelembe konyowa nimedo lembe ma nyen i kum ma wadaru ng’eyo. Rieko ke cwaluwa nitio ku gin ma wang’eyo. Saa moko lemandha twinyowa, niwacu eponjowa man enyutho iwa alokaloka ma wacikara nitimo. Pieno, ukwayu wabed ayika nijolo pio pio twiny ma kumeno, kum Biblia uyero nia pire tie tek nisagu mola tar.​—Rie. 8:10.

15. Lemandha copo konyowa calu mukaba nenedi?

15 Mir ario, mediri nitio ku lemandha i kwo peri kubang’ nindo. Biblia uporo lemandha ku mukaba pa askari. (Ef. 6:14) I rundi ma con, mukaba ubed ukonyo askari i lwiny, re ubed ukwayu nia eride cuu mandha. Lemandha copo konyowa calu mukaba nenedi? Ka wabekwo nimakere ku lemandha mi Biblia saa ceke, ebicerowa i kum paru ma reco, man ebikonyowa nimaku yub ma beco. Kinde ma wanwang’ara i peko kunoke i wang’ abidhe moko, lemandha mi Biblia bikonyowa nitimo lem’atira kwa. Tap calu ma askari copo cidho ngo i lwiny ma mukaba mbe, wan de wacikara ngo niweko lemandha kadok nyanok de. Ubekwayu watii ku lemandha mi Biblia i kwo mwa ceke. Askari ubed utwio bende pala i kum mukaba pare. Wakenenu kite ma wan de wacopo timo ko kumeno.

16. Niponjo lemandha mi Biblia ni jumange konyowa nenedi kara wamedara niwotho i lemandha?

16 Mir adek, mediri niponjo lemandha mi Biblia ni jumange i kadiri m’icopo. Biblia tie ve palamularu. Tap calu ma askari mandha ubed utwio pala pare kikiki, wan de wacikara nimoko kikiki i kum Lembe pa Mungu. (Ef. 6:17) Kwayu wan ceke wadok juponji ma beco, “m’upoko lembe mandha cu.” (2 Tim. 2:15) Ka wabetio ku Biblia pi niponjo jumange, eno bikonyowa ning’eyo lemandha cuu man nimare nisagu. Bende wabimedara niwotho nja ku nja i lemandha.

17. Pirang’o lemandha tie ku valer i weng’i?

17 Lemandha utie giramia ma yawe mbe m’uai i bang’ Yehova, Wegwa mi polo. Lemandha konyowa nibedo ku mer ma ceng’ini kude; merne utie iwa gin ma pire tek nisagu zoo. Yehova udaru ponjo iwa lembe dupa, re eni fodi tie acaki! Eng’olo nia ebimedere niponjowa rondo ku rondo. Pieno, nen lemandha ni gin mi valer calu kidi ma i upal. Mediri ‘ning’iewo lemandha man kud ilwore.’ Tek itimo kumeno, ibimediri nipong’o lembang’ola ma e ma Daudi de ung’olo ni Yehova: ‘Abiwotho i lemandha peri.’​—Zab. 86:11.

^ par. 8 Juloko nyinge.

^ par. 8 Yab Televizio JW, man nen i the thiwiwec, INTERVIEWS ET TÉMOIGNAGES > LA VÉRITÉ TRANSFORME DES VIES.