1-3. (a) Ukẹro ọgo yo fori na ha ni urhomẹmro na? Dje udje yi. (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.) (b) Enọ ego ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

IHWORHO buebun i vwo uruemru rẹ aye a rharhumu ha oborẹ aye i dẹre ghwẹrioma riẹ ekete aye a dẹ ye. Iyẹnrẹn o djephia taghene uvuẹn ẹkwotọre ezẹko, ihworho a rharhumu ha joma i kemru kemru aye i dẹre ghwẹrioma. Ihworho awan 100 i rha dẹ emru nyoma itanẹti, awan 30 ya haye ghwẹrioma. Ọkezẹko ihworho ri dẹriẹ na i mẹrẹnvwrurhe taghene oborẹ aye i dẹre na o rhomu te-e, o je aye-e, yanghene o serhọ te oborẹ aye i fiẹrorhọ-ọ. Omarana, aye ne ye wene oborẹ aye i dẹre na yanghene aye na rharhumu ha igho aye.

² Dedevwo ana sabu rharhumu yẹ ọwan igho ra dẹ ekwakwa uvuẹn eyi, ọrẹn o fo na “rhẹ” yanghene ha “irherhe ọgbagba” i Baibol ra dẹre ghwẹrioma-a. (Se Proverbs 23:23; 1 Tim. 2:4) Jerẹ oborẹ e yonorin uvuẹn urhomu-ẹmro rọ vrẹnren na, ọwan i sabu vwo urhomẹmro na nime a dabu ghwọghọ ọke yono kpahiẹn. Habaye, ọkezẹko na sabu dẹ urhomẹmro na, ọwan i nyajẹ iruo ọduado vwo, ru ewene sekpahen onyerẹnkugbe ọwan rhẹ ekrun ọwan, wene iroro ọrhẹ iruemru ọwan, yanghene tiobọnu irueruo ri vwe nẹ i Baibol na rhe. Ọrẹn, ebrurhọ  ra mẹrẹn ọ ghanren ghwẹ ekwakwa re tiobọnu.

³ Orho sekpahen urhomẹmro i Baibol na, ọwan i họhọ ọhworhare owu ri Jesu ọ tẹmro kpahen uvuẹn udje owu. Neneyo i Jesu o dje oborẹ urhomẹmro Uvie Osolobrugwẹ ọ ghanren te rẹn ihworho ri mẹrenriẹn, no dje udje kpahen ọleyi owu rọ guọlọ itama eghoghanren, nọ jeghwai mẹrẹn owu. Itiọrurhomẹmro, otama ọrana ọ ghanranren omamọ te erhirhiẹ ọleyi na o brokpakpa rhẹ i kemru kemru ro vwori nọ sabu dẹ ye. (Matt. 13:45, 46) Omaran ọ ji havwọ, urhomẹmro kpahen Uvie Osolobrugwẹ ọrhẹ irhomẹmro erọrọ re yono kpahen uvuẹn i Baibol na, i ghanranren omamọ te erhirhiẹ re tiobọnu ekwakwa ezẹko na sabu vwo aye. Arha ha ukẹro ọghoghanren ni urhomẹmro na, e kwe “rhẹ ye-e.” Ọrẹ omemwurhọ, ihworho Osolobrugwẹ ezẹko e rhe ọghanronmẹ urhomẹmro rẹ aye i vwori na-a, aye ni tobọ rhẹ ye. E vwe jenẹ ọrana ọ phia rẹn ọwa-an! Ne djephia taghene e vwo ọdamẹ okokodo kpahen urhomẹmro na, o fori na nyalele urhebro i Baibol rọ tare taghene a rha “nya riaro uvuẹn urhomẹmro na.” (Se 3 John 2-4.) Na nya riaro uvuẹn urhomẹmro na, o mevirhọ taghene ana haye karo uvuẹn akpenyerẹn ọwan jeghwai nyerẹn akpọ ọwan lele urhomẹmro na. Jenẹ a guọlọ ẹkpahenrhọ rẹn enọ enana: Izede ọgo yẹ ihworho ezẹko e ru “rhẹ” urhomẹmro na, mesoriẹ? Marhẹ ene ru kẹnoma neneyo ọrana ọ jọ rhọ phia rẹn ọwan? Marhẹ ene ru ruẹ omwemẹ ọwan gbanhon ra na “nya riaro uvuẹn urhomẹmro na”?

4. Mesoriẹ ihworho ezẹko a rhẹ “urhomẹmro” na uvuẹn ọke i Jesu?

⁴ Uvuẹn ọke i Jesu, ihworho ezẹko ri rhiabọ dede uyono yi, e kwe nya riaro uvuẹn urhomẹmro na-a. Jerẹ udje, ọke i Jesu ọ nyoma igbevwunu ghẹrẹ ihworho buebun, aye ni nyaleli Jesu riẹ obọreva Urhie i Galilee. Avwaye yi Jesu ọ ta oborẹ o gbe rẹ aye unu, nọ tare: “Jokpanẹ are i riẹ uhwen Ọmọ onyakpọ na jeghwai da ọbara ọnẹyen, are i vwo arhọ uvuẹn oma are-e.” Ukperẹ aye ina ta rẹn i Jesu no dje ẹmro na fiotọre, ẹmro na no rhiẹ ukọ rẹn aye, aye na ta: “Ọnana ọkpẹmro; ọrọmo yọ nọ sabu kerhọ ye?” Fọkiẹ ọnana, “idibo yi buebun ni ghwẹrioma riẹ ekwakwa rẹ aye i nyajovwo, aye erhe kwe nyalelie-e.”—John 6:53-66.

5, 6. (a) Mesoriẹ ihworho ezẹko i vwa sanbọ mwu urhomẹmro na? (b) Marhẹ ohworho o ru nẹ urhomẹmro na bibiesuọn?

⁵ Ọrẹ omwemwurhọ, ihworho ezẹko ọke ọwan na i vwa sabu sanbọ mwu urhomẹmro na-a. Ezẹko i nẹ ukoko na fọkiẹ ewene ọkpokpọ re ruru kpahen ekete i Baibol aye i vwẹruọ ye bi, oborẹ omizu ro jiri ukoko na ne ọ tare, yanghene oborẹ o ruru. Awọrọ i tuekwẹre nyajẹ urhomẹmro na vwo fọkiẹ urhebro i Baibol ra yẹrẹ aye, yanghene fọkiẹ ẹghwọ rẹ aye i vwori rhẹ omizu ọrọrọ. Awọrọ i kwomakugbe inyikọ efian ọrhẹ ihworho ra kparahasuẹ urhomẹmro na. Fọkiẹ ọnana, ezẹko na ha arudo ‘tiomanẹ’ obọrẹ i Jehova ọrhẹ ukoko yi. (Heb. 3:12-14) Manẹ o rhomu orhianẹ aye i sẹrorẹ esegburhomẹmro aye ọrhẹ aruẹ imwẹro rẹ ọnyikọ Peter o vwo kpahen i Jesu! Ọke i Jesu ọ nọ inyikọ na sẹ aye i guọlọ nyajevwo, Peter nọ kpahenrhọ ogege: “Ọrovwori, ọrọmo yẹ ame ine bru nya? Wẹwẹ yi vwo ẹmro rọ yẹ ohworho arhọ i bẹmẹdẹ.”—John 6:67-69.

⁶ Ihworho ezẹko e nẹ urhomẹmro na bibiesuọn, ọrẹn aye e rhe-e. Ohworho ro nẹ urhomẹmro na bibiesuọn ọ họhọ owọ ro bo nẹ okokọ urhie. Baibol na ọ tare  taghene ọrana uruemru re tiomaha bibiesuọn. (Heb. 2:1) Ohworho ro tiomanẹ ukoko na bibiesuọn, ọ vwọ ha arudo nie-e. Aruẹ ohworho ọrana ọ ha uphẹn rẹn onyerẹnkugbe ọnẹyen rhẹ i Jehova no seriotọre, orho ru, nọ kpariẹ fughwẹ. Marhẹ ene ru kẹnoma neneyo ọrana ọ jọ rhọ phia rẹn ọwan?

7. Me ye ne ruo na ja rha rhẹ urhomẹmro na?

⁷ Na sabu nya uvuẹn urhomẹmro na, ana vi huvwele jeghwai nyalele ọsoso ẹmro i Jehova. O ji fo na ha urhomẹmro na karo uvuẹn akpenyerẹn ọwan jeghwai nyalele iruemru-urhi Baibol. Uvuẹn ẹrhomo Orodje David ọ nẹ vwe i Jehova, nọ tare: “Mi na nya uvuẹn urhomẹmro ọnọ.” (Ps. 86:11) David o brorhiẹn rọ nọ nya uvuẹn urhomẹmro na. Omaran yo ji fo ne ru. Erhe ruẹ omara-an, ana sabu rha vioja nime e tiobọnu ekwakwa fọkiẹ urhomẹmro na, yanghene ana rha djiroro ra na ghwẹrioma riẹ ekwakwa re tiobọnu ne. Ukpomaran, o fori na dabu sanbọ mwu ọsoso urhomẹmro na. Ọwan i mẹrẹnvwrurhe taghene a sabu djẹ irhomẹmro ra guọlọre yanghene era vwa guọlọ-ọ. O fori na nyalele “urhomẹmro na ephian.” (John 16:13) Omarana, o fori ne roro kpahen ekwakwa isionrin rọ nọ sabu rhirhiẹ taghene e tiobọnu fọkiẹ urhomẹmro na. Erhe ruẹ omaran, ana sabu kẹnoma rẹn iroro ra na ghwẹrioma riẹ ekwakwa re tiobọnu ne.—Matt. 6:19.

8. Marhẹ ọke ra vwa ha ruiruo izede ẹghwanren o ru lẹrhẹ Olele Kristi nẹ urhomẹmro na? Dje udje yi.

⁸ Ọke. Arha guọlọ rha nya uvuẹn urhomẹmro na, o fori na ha ọke ọwan ruiruo izede ẹghwanren. Arha jomarhotọre-e, ana sabu rha ghwọghọ ọke rhẹ iruẹn, oborẹ o je ọwan, itanẹti, yanghene ekpetughe re nẹ. Dedevwo ekwakwa enana a sọ-ọ, ọrẹn arha ghwọghọ ọke rhẹ aye phan, ọnọ sabu hobọte ọke ra ha ruẹ uyono omobọ ọrhẹ ekwakwa erọrọ ri sekpahen ogame i Jehova. Roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn omizu ọmase owu re se Emma. * Nẹ avwọke Emma ọ ha uphuphẹn yo vwo ẹguọlọ kpahen esi. Omarana, orho vwo ibiẹ uphẹn nọ yọ zẹ esi. Ọrẹn, ọke oru oma ọ vwọ rhọ merhiẹn kpahen ọke buebun rọ ghwọghọ rhẹ iruẹn ọnana-a. Nọ kwaphiẹ obọ rhọ nyoma ro ti nẹ ọke rọ ghwọghọ rhẹ iruẹn na. Habaye, udje i Cory Wells ro rhiẹ ohworho ro ruẹ ena oberun esi bi, ọ ji sa ye erhumu. * Vwana, Emma ọ dabu lele ekrun ọrhẹ igbehian ọnẹyen ghwọghọ ọke kugbe uvuẹn ogame Osolobrugwẹ. No ji vwo ufuoma ọrhẹ omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova nime o rheri taghene ọ ha ọke ọnẹyen ruiruo izede ẹghwanren.

9. Marhẹ uruemru ra hatua ekwakwa ugboma o ru lẹrhẹ ohworho sẹrerhumuji ogame i Jehova?

⁹ Ekwakwa ugboma. Arha guọlọ rha nya uvuẹn urhomẹmro na, o fo nẹ ekwakwa ugboma i rhiẹ oborẹ ọ mai ghanren rẹn ọwa-an. Ọke re yono urhomẹmro na, ogame i Jehova nọ karo rẹn ekwakwa ugboma. Oma ọ merhen ọwan re ne tiobọnu ekwakwa ugboma fọkiẹ urhomẹmro na. Ọrẹn orho ru, ana sabu mẹrẹn awọrọ ra dẹ ekwakwa itẹknọlọji ri se rhe obọ yanghene ekwakwa erọrọ. Ana sabu rhe roro taghene awọrọ a riakpọ ghwẹ ọwan. Orhianẹ oborẹ e vwori ọ vwọ da ọwan ẹro-o, ana sabu hatua ekwakwa ugboma ukperẹ ono rhiẹ ogame i Jehova. Emru omaran yọ phia rẹn i Demas. Ẹguọlọ ro vwo kpahen enyerakpọ ọke  ọnẹyen, yọ lẹrheriẹ sẹrerhumuji ọnyikọ Paul uvuẹn owian aghwoghwo na. (2 Tim. 4:10) Ọkezẹko ẹguọlọ ri Demas o vwo kpahen ekwakwa ugboma ọ ghwẹ ọrẹ o vwo kpahen ogame i Jehova, ọnọ ji sabu rhirhiẹ taghene ọ guọlọ tiobọnẹ ekwakwa omobọ nọ sabu lele i Paul uvuẹn iruo Uvie na-a. Ọnana no yonirin ọwan taghene o fo na rharhumu rhọmọ ojemẹ re vwo kpahen ekwakwa ugboma-a, nime ọnọ sabu kpe ẹguọlọ re vwo kpahen urhomẹmro na rhotọre.

10. Ọhiẹn ọgo ye ne fikparobọ na sabu nya uvuẹn urhomẹmro na?

¹⁰ Onyerẹnkugbe ọwan rhẹ awọrọ. Arha guọlọ rha nya uvuẹn urhomẹmro na, o fo na lẹrhẹ ọhiẹn fi ọwan kparobọ-ọ. Ọke e tu mẹrẹn urhomẹmro na vwrurhe, onyerẹnkugbe ọwan rhẹ igbehian ọwan kugbe ihworho ekrun ọwan ri vwe rhiẹ Iseri Jehova nọ wẹnẹren. Ezẹko i kparehaso ọwan, ọrẹn, awọrọ a kparehaso ọwa-an. (1 Pet. 4:4) Dedevwo a guọlọ vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ ihworho ekrun ọwan jeghwai dje uruemru esiri rẹn aye, ọrẹn, o fori na jomarhotọre neneyo a ja sẹrerhumuji irhi Jehova na sabu lẹrhẹ oma merhen aye. Ana rha damoma lele aye ephian nyerẹnkugbe. Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Corinthians 15:33, o fori ne mwu igbehian rhẹ ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova ọvo.

11. Marhẹ ene ru kẹnoma rẹn irueruo ri vwe rhiẹ ọrẹ ọ ga Osolobrugwẹ?

¹¹ Iroro ọrhẹ iruemru ri vwe rhiẹ ọrẹ ọ ga Osolobrugwẹ. O fori nẹ ọsoso ihworho ra nya uvuẹn urhomẹmro na i fon. (Isa. 35:8; se 1 Peter 1:14-16.) Ọke re yono urhomẹmro na, ne ruẹ akpenyerẹn ọwan no serhọ rhẹ iruemru-urhi Baibol na. Ezẹko usuẹn ọwan i ruẹ ewene eduado. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, o fo na ha erhirhiẹ ọfuanfon ra havwọ wene erhirhiẹ ogbegbe rọ ha uvuẹn akpọ na-a. Marhẹ ene ru kẹnoma rẹn iruemru re sọre? Rhe roro kpahen ọbara i Jesu Kristi ro rhiẹ osa ọduado ri Jehova ọ kware, na sabu rhiẹ ihworho ri fonron. (1 Pet. 1:18, 19) Na sabu sẹrorẹ omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova, o fori na rha ha ukẹro ọghoghanren ni izobo otan i Jesu.

12, 13. (a) Mesoriẹ ọ ghanren na ha ukẹro ri Jehova ọ ha ni orẹ ri sọre e nie? (b) Me ye ne yono kpahen?

¹² Irueruo ri vwe nẹ i Baibol na rhe. Ihworho ekrun ọwan, ihworho re lele wian, ọrhẹ ihworho isukuru ọwan, ina sabu rha damoma riẹriẹ ọwan ne kwomakugbe aye riorẹ ezẹko. Marhẹ ene ru kẹnoma rẹn ọhiẹn ra na riorẹ yanghene ruẹ irueruo ri Jehova o vwo utuoma kpahen? Ana sabu ruẹ ọnana nyoma ana ha ukẹro ri Jehova ọ ha ni irueruo na e nie. Ana ji mẹrẹn userhumu erhe se irhomu-ẹmro sansan ri ha uvuẹn ẹbe ukoko na, ri ta kpahen aruẹ orẹ erana. Arha karorhọ oma ọwan oborẹ ọsoriẹ a vwa riorẹ erana, ọnọ lẹrhiẹ mwu ọwan ẹro taghene e ruẹ “ekwakwa ri na lẹrhẹ oma merhen Ọrovwori na.” (Eph. 5:10) Ẹruẹhaso kpahen i Jehova ọrhẹ i Baibol na, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ne je rhe ‘ghweghwe obaro ituakpọ.’—Prov. 29:25.

¹³ Owian ra na nya uvuẹn urhomẹmro na ọ vwọ samọ toba-a, nime ana rha nya uvuien ye te bẹmẹdẹ. Marhẹ ene ru ruẹ omwemẹ ra na nya uvuẹn urhomẹmro na gbanhon? Jene yono kpahen izede esa.

14. (a) Marhẹ uyono i Baibol re fiomarhọ ono ru ha userhumu rẹn ọwan daji uvuẹn urhomẹmro na? (b) Mesoriẹ ẹghwanren, ọghwọghwu ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhẹ a ghanren?

¹⁴ Ọrukaro, rhe fiomarhọ uyono i Baibol na, ne wu ji roro kodo kpahen oborẹ  wu yonorin. Damoma dẹ ọke neneyo wu yono urhomẹmro na uvuẹn i Baibol na. Wu rhe ruẹ omaran, wu kwe rhẹ ye-e, habaye wu ne vwo ọdaremẹro okokodo kpahen urhomẹmro na. Haba urhomẹmro na ra na dẹ, Proverbs 23:23 nọ tare taghene o fori na dẹ “ẹghwanren, ọghwọghwu, ọrhẹ ọmẹrẹnvwrurhe.” Irherhe ọvo o te-e. O fori na nyalele urhomẹmro na uvuen akpenyerẹn ọwan. Ọmẹrẹnvwrurhe ọ ha userhumu rẹn ọwan rhe ọsoso ẹmro i Jehova fiotọre. Ẹghwanren o mwu ọwan kpare idjaghwẹ. Ọkezẹko, urhomẹmro na ọ ghwọghwẹ ọwan nyoma ro dje ekete ro fo ne ru ewene uvuẹn akpenyerẹn ọwan. O fori na rha nyalele aruẹ ọkpọvi ọrana ọke ephian. Nime erere rọ rhua sa ọ ghanren ghwẹ idọlọ efuanfon.—Prov. 8:10.

15. Marhẹ umwaya urhomẹmro na o ru sẹrorẹ ọwan?

¹⁵ Ọreva, brorhiẹn wu na nyalele urhomẹmro na kẹdẹkẹdẹ. Gba umwaya ọrẹ urhomẹmro na mwu ugbewun. (Eph. 6:14) Ọke ahwanren, umwaya isodja yọ hobọtua jeghwai sẹrorẹ ugbewun ọrhẹ eghọn ugboma na erọrọ. Neneyo umwaya na ọ sabu sẹroriẹ, ọnọ vi gbaye gbanhon. Ọrhọ gbaye gbanho-on, ọ sabu sẹroriẹ-ẹ. Marhẹ umwaya ọrẹ urhomẹmro na o ru sẹrorẹ ọwan? Jerẹ umwaya ọrana, arha nyalele urhomẹmro na kẹdẹkẹdẹ ọnọ sẹrorẹ ọwan nẹ iroro esọsọ, ọnọ ji ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn ri serhọ. Arha dẹrughwaroghwẹ edamuni yanghene ebẹnbẹn, irhomẹmro i Baibol ina ha userhumu rẹn ọwan ruẹ oborẹ ọgbare. Jerẹ oborẹ umwaya isodja ọnọ jọ sabu sẹriẹro ọrhọ guọlọ ye fiuvweri, o fo nẹ umwaya urhomẹmro ọwan ọ sẹrẹ ọwan ẹro-o. Ukpomaran, o fori na damoma gbaye mwu ugbewun ọwan, nyoma ra na nyalelie kẹdẹkẹdẹ. Umwaya isodja na o ji vwo ekete rẹ isodja e dumu odan ọlọkọ aye rhọ. Omarana, jene yono kpahen izede ọresa re ne ruẹ omwemẹ ra na nya uvuẹn urhomẹmro na gbanhon.

16. Marhẹ owian aghwoghwo na o ru bọn omwemẹ ra na nya uvuẹn urhomẹmro na gbanhan?

¹⁶ Ọresa, dabu fiomarhọ owian aghwoghwo na. Ne wu na sabu mọrọn “ẹmro Osolobrugwẹ,” ro rhiẹ odan ọlọkọ ọrẹ ẹhẹn na gbanhon. (Eph. 6:17) Ọwan ephian ina sabu damoma ruẹ ena ọwan jerẹ iyono rhomurhọ, nyoma ra na “ha ẹmro ọrẹ urhomẹmro na ruiruo gbagba.” (2 Tim. 2:15) Ọke ra ha i Baibol na yono awọrọ nẹ aye i dẹ urhomẹmro jeghwai tiomanẹ ẹga efian, ọwan ne ji vwo ẹguọlọ kpahen urhomẹmro na ghwẹ ọke bi. Izede ọnana, ne ruẹ omwemẹ ra na nya uvuẹn urhomẹmro na gbanhanrhọ.

17. Mesoriẹ urhomẹmro na ọ ghanren wẹn?

¹⁷ Urhomẹmro na ẹghẹlẹ ọghoghanren ro nẹ obẹ i Jehova rhe. Ẹghẹlẹ ọnana ọ lẹrhẹ ọwan sabu vwo onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren rhẹ i Jehova. Oborẹ i Jehova o yono ọwan vwana ibiẹ ekwakwa ọvo! Osolobrugwẹ o vive arhọ i bẹmẹdẹ rẹn ọwan, ọke ọrana, ana sabu haba irhomẹmro ra dẹ ne. Omarana, ha ukẹro ọghoghanren ni urhomẹmro na jerẹ otama ọghoghanren. Rha “dẹ urhomẹmro, ọrẹn wu vwa rhẹ ye-e.” Wu rhe ruẹ omaran, ne wu na sabu họhọ i David nyoma wu na ta: “Mi na nya uvuẹn urhomẹmro ọnọ.”—Ps. 86:11.