Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

KPAWA MI KWO

‘Yehova utimo iwa ku berocwiny’

‘Yehova utimo iwa ku berocwiny’

KINDE ma wadaru kiewo nyingwa waku Danièle ma dhaku para i hotel ma wabibedo i ie, dhaku ma jolo dhanu keca ugam uyero ira kumae: “Jadit, icopo lwong’o bapolisi ma timo i dhu mupaka?” Nwang’u fodi watundo atunda i ng’om mi Gabon, i Afrika ma yo reto, kaka ma nwang’u jukwero tic mwa i ie i kum oro 1970.

Calu ma Danièle ubino dhanu ma nyang’ pio, egam epido lembe i the itha kumae: “Kud isendiri nilwong’o bapolisi, dong’ gini um ku dhok eni!” Karaman dong’ mutukari udaru cungo i wang’ hotel. Dakika moko kende i ng’eye, jugam jutwiyowa. Ento lembe maeno ma Danièle uyero ira ukonya nimio karatasi moko ma pire tek i bang’ umego moko ma wabino kugi.

Kinde ma jubeterowa i biro mi polisi, agam anwang’u nia etie mugisa ma lee nibedo ku dhaku ma cwinye tek, man ma dieng’ i kum lembe pa Yehova ku dilo pare. Eno bino lapor acel kende i kind lembe dupa ma watimo i acel waku Danièle. Dong’ akekor iwu nia pirang’o wacidh waliewo ng’om ma nwang’u jukwero tic mwa i ie.

YEHOVA UGAM UKONYA NING’EYO LEMANDHA

Anyolara i oro 1930, i nyathin adhura ma julwong’o Croix yo malu mi France. Jufwa gibino Katoliki m’atika. Wabed wacidho i misa kubang’ yenga, man baba ubed utimo tic ma tung’ tung’ i paroisse. Ento kinde m’adhingo oro 14, lembe moko ugam utimere m’uketho anyang’ i kum umbili mi dini.

I saa mi lwiny mir ario mi ng’om zoo, jurumony mir Allemagne uromo i ng’om mi France zoo. I ponji ma japadri mwa ubed umio, ebed ecwalu dhanu nia gitiel lembgamba mir adhura mi Vichy m’ubino ku winjiri ku bimobim mi Nazi. Wec pare ubed unyang’uwa ngo. Calu dhanu mange mi France, wan de wabed walubo lembang’eya niai kud i radio B.B.C., m’ubed ucwaku ungu mi jurumony mi ng’om mange m’udikiri. Re kinde ma i oro 1944 juriemo basuda mir Allemagne, japadri mwa ugam uloko nen pare, man epangu nia jusom misa mi dwoko foyofoc ni jurumony m’uvoyo Allemagne. Umbili maeno uketho avagi ai i kuma mi tuko de ngo. Ejwigo genogen m’abino ko iwi jupadri.

Baba utho nindo ma nok kende i ng’ei lwiny. Saa maeno nwang’u dong’ Simone ma nyamira ma dit ugiero man gibedo i Belgique, pieno anwang’u nia ukwayu agwok mama. Agam anwang’u tic moko ma cuu mandha. Jadit tic para kud awiya pare zoo gibino Jukatoliki m’atika. Lembe ubino wotho ira ma ber mandha i tije, re adok anwang’ara i wang’ lembe moko.

I oro 1953, Simone ubin uliewowa, nwang’u dong’ edoko Jamulembe pa Yehova. Etio ku Biblia pare pi nigolo tok ponji mi vupo mi dini mi Katoliki iwi mac ma k’uthum, iwi Trinita, man iwi kwo ma tho ngo. Aguro piem i dhoge, pilembe abino paru nia ebetio ngo ku Biblia mi Katoliki, re pi saa moko kende ci, anwang’u nia kara ebeyero ira lemandha. I ng’eye, emio ira Otkur ma Wiw. Asome pi diewor acel kende ci adare. Pio pio agam anyang’ nia anwang’u lemandha, ento lworo bino nega nia ka jubinyang’ nia adoko Jamulembe pa Yehova, tic biweka.

Pi dwi moko, abed aponjo Biblia man Otkur ma Wiw an gira. E nindo acel agam ang’io nia kwayu acidh i Ot Ker. Mer m’awok aneno i kind umego i cokiri utuc nizungo ia lee dit. Agam aponjo Biblia pi dwi abusiel kud umego moko m’uteng’ini, e alimo batizo i dwi mir 9, oro 1954. I ng’ei nindo ma nok, abino ku mutoro nineno nia mama ku nyamira ma nok bende gidoko Jumulembe pa Yehova.

WAJENGARA IWI YEHOVA I TIC MI SAA CEKE

Jupangu nitimo coko ma dit ma diko ng’om ma pol i New York i oro 1958. Yenga ma nok kende i wang’ cokone, mama ugam utho; lembene unyayu can lee mandha i ia. Kinde m’adwogo kud i coko maeno, agam aweko tic m’abino timo man acaku timo tic pa jayab yo, pilembe dong’ abino mbe ku ng’atu moko m’ukwayu atungi. I saa ma rom eno, wacaku ng’eyara ku nyamego Danièle Delie pi gamiri; ebino jayab yo ma won amora, man wagamara kude i dwi mir 5, oro 1959.

Danièle ular ucaku timo tic pa jayab yo bor mandha ku yo pagi i poli moko ma julwong’o Brittany. Ugam ukwayu cwinye ubed tek lee, pilembe Jukatholiki upong’ lee mandha i kabedone, man ubed ukwayu nia ewoth kwa ku gari i ng’om poli maeno. Calu an, lembe m’ubino cwale ubino nia ajiki ni ceng’ini mandha. (Mat. 25:13) Miiri pare ukonyowa niciro i tic mi saa ceke.

Nindo ma nok i ng’ei ma wagamara, juorowa i tic mi twodiri. Waii ning’iyo ku kit kwo moko ci. Cokiri ma kwong’a ma wacidh waliewo ubino ku jurwei 14 kende, man kaka ma wacopo vuto i ie ubino mbe i bang’ umego. Pieno, wabed wabolo matela i Otker man wabed wanindo i wie. Ebino ngo kavuto ma ber akeca, re ebed emadu kumwa ma ber.

Wabed wawotho ku nyathi mutukari mwa pi niciliewo cokiri

Kadok wabino ku lembe dupa de, re Danièle utimo kero ning’iyo ma ber ku tic mi twodiri. Wang’ ma pol, ka wabetimo coko moko ma rek ku judong cokiri, ebed ekura i nyathi mutukari mwa, re wang’ acel de mbe m’etuc niwagere. Watimo oro ario kende i tic mi twodiri; i kind saa maeno, ponji ma wanwang’u utie nia pire tie tek lee dit nia ju m’ugamiri gibed giwec thwolo thwolo i kindgi, man gibed gitim tic i acel.​—Ekl. 4:9.

JUOROWA I TIC MANGE MA NYEN

I oro 1962, jugam julwong’owa nicisomo daraza mi 37 mi Gilead i Brooklyn i adhura mi New York. Somone utimo dwi 10. I kind awiya 100 m’ubino i somone, weg mon ubino 13 kende, pieno ebino iwa mutoro ma lee dit nisomo karacelo ku dhaku para. Abepoi pi saa ma ber ma watimo karacelo kud umego ma gibino ku yioyic ma tek, calu ve, Frederick Franz, Ulysses Glass, man Alexander H. Macmillan.

Wabino ku mutoro nicidho i somo mi Gilead karacelo!

I darazane, jubed jumio amora i kumwa nia wabed wanen lembe kilili. Ceng’ soko moko i ng’ei somo, wabed wacidh wawotho pi nineno adhura mi New York, pilembe theng ponjine moko ubed ukwayu kumeca. Kubang’ kas’acel ne, jubed jukwayu wakiew dwokowang’ penji moko iwi gin ma waneno. Wang’ ma pol wabed wadwogo ma nwang’u waol yere yere. Umego m’ubed utelo wiwa ubed upenjowa ku penji moko pi nikonyowa kara wang’ei lembe ma pigi tek ma wabikiewo ka jupenjowa. Ceng’ soko moko, wagam wawotho lee mandha i adhura. Wacidh waneno ot moko ma jugiero pi ning’eyo lembe m’ubekadhu i yamu, man kuca wawok waponjo lembe lee iwi abii. I kaka moko ma jugwoko i ie piny (American Museum of Natural History), wawok wang’eyo kwond nyang’ ma tung’ tung’. Kinde ma watundo i Bethel, umego m’utelo wiwa upenjo kumae: “Abii tie girang’o? Kan epodho i ng’om ke julwong’e ang’o?” Olo uketho Danièle ucoro lembe swa nia, “abii utie lei ma lake boco!”

Wabino kud anyong’a lee mandha niciliewo umego mir Afrika

I ng’ei somo, jugam juorowa de i filial mi France; ebino iwa mutoro ma dit; watuc nitimo i filialne pi oro ma kadhu 53. I oro 1976, jugam jung’ia adoko janen wi tic mi Komite mi filial, man jumio ira bende tic mi ciliewo ng’om ma tung’ tung’ i Afrika man i Asie. I ng’ombene zoo nwang’u jukwero tic mwa mi lembanyong’a. Liewne moko ugam uterowa i Gabon; kuca re ma wawok wanwang’ara ku lembe m’akoro i acaki. Abino nwang’u nia aromo tundo ngo nitimo tic maeno ma jubemio i kora. Ento ku kony pa Danièle, agam acopo tije.

Abeloko korolembe p’umego Theodore Jaracz i coko ma dit m’utimere i Paris i oro 1988; thiwie ubino “Bedopwe pa Mungu”

NICIRO PEKO MA LEE KARACELO

Wamaru kwo mi Bethel niai ma watundo kuca. Kadok nwang’u Danièle uponjo dhok mir Anglais pi dwi 5 kende i wang’ nicidho i somo mi Gilead de, re i ng’eye ecaku konyo i tic mi loko dhok. Tic mi Bethel ubino mio iwa mutoro lee dit, ento lembe mange ma wabino timo i cokiri umedo mutoro mwa nisagu. Abepoi, pi nicidho i lembanyong’a man pi nidwogo i Bethel, wabed wamaku train. Nindo moko wabed wadwogo uthieno nwang’u waol, re mutoro ubed unegowa lee pilembe watelo wi ponji dupa mi Biblia karacelo. Re lembe mi can ma wanwang’ara ko ubino remo ma rek m’ugam umaku Danièle; remone uketho ebino mbe ku copo mi timo lembe ve m’ebed emaru.

I oro 1993, junwang’u nia etie ku kanser mi thuno. Thiedhe ubino yot ungo, uketho egam ekadhu kud i pala man ugam ukwayu julok kit yath ma tung’ tung’ pi nithiedhe. Oro 15 i ng’eye, judok junwang’u kendo nia etie ku kanser ma rac nisagu mi wang’e. Ento egam emaru tic pare mi loko dhok lee dit uketho kan enwang’u nia yamu moko ukadhu i kore, edok i kume kendo.

Kadok nwang’u Danièle ubino ku remo ma pek de, re waparu ngo nyanok de niweko Bethel. Enre niremo i Bethel utie bende ku lembe pare, akecane ka jumange ging’eyo ngo nia ibetwoyo twoyo ma pek. (Rie. 14:13) Kadok saa ma oro pa Danièle ukadhu 70 de, wang’e ubed urieny asu man ebino ku mutoro, uketho dong’ jucopo ng’eyo ngo nia ebetwoyo. Ebed ewagere ngo akeca. Ento ebed eii nikonyo jumange. Eng’eyo nia niwinjo kilili dhanu m’uberemo tie igi ku kony lee dit. (Rie. 17:17) Danièle ubed utelo ngo nen mi dhanu nia en re m’etie jamii juk, re ebed etio ku lembe m’ekadhu kud i ie pi nikonyo nyimego ma pol kara kud gilwor kanser.

Wagam wanwang’ara bende ku peko mange ma nyen. Kinde ma remo pa Danièle ucere nimedere ku tic mi saa ceke, enwang’u nia kwayu dong’ eii nikonya i lembe para. Etimo kero ma lee kara lembe ubed ira yot magwei, eno uketho abedo janen wi tic mi Komite mi filial pi oro 37. Ku lapor, ebed eketho cam ubedo ayika kara dieceng’ wacopo camu man wanambu karacelo.​—Rie. 18:22.

WAPONJO NICIRO PEKO MA KUBANG’ CENG’

Daniel ubed uneno nia lembe copo yikere i kwo pare, man ava kwo uai ungo kud i kume. Wang’ mir adek, judok junwang’u kendo nia etie ku kanser. Saa maeno wagam wanwang’u nia tego mwa uthum. Thieth ma tung’ tung’ m’ekadhu kud i ie wang’ udul, udaru tego pare ma saa moko wotho de yenyo voye. Can umondo lee dit i adundena kinde m’aneno wec ubevoyo dhaku para m’ubino jalok dhok.

Kadok kinde ma wanwang’u nia tego mwa uthum, wabed wamiyara i rwo, kum wang’eyo nia Yehova biweko ngo nia wanen can m’usagu ma waromo ciro. (1 Kor. 10:13) Wabed watimo kero nifoyo ku kony ma tung’ tung’ ma Yehova ubino mio iwa nikadhu kud i Lembe pare, nikadhu i bang’ umego ku nyimego mi Bethel ma gineno lembe mi leng’kum, man nikadhu kud i bang’ umego ku nyimego mwa mi tipo.

Saa ceke wabed wakwayu Yehova utel wiwa wang’ii kit thieth ma cuu. Pi nindo moko wagam wakoso yath ma copo thiedho Danièle. Dokter m’uthiedhe pi oro 23 de wie ugam unyothere, uketho ebino ire lembe ma tek nikoro nia pirango ka juai juthiedhe ci ng’eyong’ec pare berwinyo. Egam eng’eyo ngo nia wacopo timang’o. Saa maeno wanwang’u nia watie kendwa, man wagam wang’eyo ngo kite ma lembe biwotho ko. E dokter mange ugam uyio nithiedho Danièle. Edong’ ebedo ve Yehova re m’uyiko lembe kara waii kud adieng’acwiny mwa.

Waponjo niii ku peko ma kubang’ ceng’. Calu ma Yesu uyero, adieng’a “ma tin uromo ku tin.” (Mat. 6:34) Gin mange m’ukonyowa utie nibedo ku nen ma ber man nibesembo lembe i kindwa. Ku lapor, pi dwi ario ma lak twoyo pa Danièle ujwik nyanok, eyero ira ku ng’iero kumae: “E cheri e, adaru kei!” (Rie. 17:22) Kadok nwang’u ebino remo lee de, eii niponjo wer ma nyen mi Ker, man ebed ewer ku dwande ma tek.

Pidoic ma ber ma Danièle ubino ko ukonya niciro peko m’abino nwang’ara ko an gira de. I andha, pi oro 57 ma watimo i gamiri, etuc nipong’o yeny para ma tung’ tung’. Ebed eyio ngo nia aponj nicelo kadok tongweno ma tongweno e de! Pieno, kinde ma dong’ kero pare thum magwei, agam aponjo nilwoko sani, nilwoko bongu, man aponjo nitedo cam ma tedo yot. I kind saa maeno, ang’enyo ver mwa ma pol, ento abino ku mutoro nitimo lembe moko ci ma copo nyayu mutoro i ie. *

AFOYO YEHOVA PI BERO PARE

Lembe ma tung’ tung’ ma wakadhu kud i ie i kwo mwa, man kite ma remokum ku tio ubed ucero kowa nitimo lembe ma pol, umio ira ponji ma lee dit. Mi kwong’o, wacikara ngo niweko tic ma wabetimo ucerwa nimaru mon mwa kunoke weg udi mwa. Kinde ma fodi watie ku tego, wacikara niii nipong’o yeny mi dhanu ma wamaru. (Ekl. 9:9) Mir ario, wacikara ngo nidieng’ nikadhu mukero i kum lembe ma thindho thindho, kum eno copo ketho waneno ngo mugisa ma wabenwang’u kubang’ ceng’.​—Rie. 15:15.

Tin kan abeparu pi kwo mwa i tic mi saa ceke, anwang’u nia Yehova umio iwa mugisa nisagu ma wabino paru. Atie ku nen ma rom ku pa jagor Zaburi m’uyero kumae: “Yehova timo [ira] ku laccinge.”​—Zab. 116:7.

^ Nyamego Danièle Bockaert utho kinde ma jubekiewo kpawa maeni. Etho ma nwang’u etie ku oro 78.