Ir al contenido

Ir al índice

Xi tʼatsʼe jngo chjota

Tsee kjoanda tsakakónajin ngantsjai je Jeobá

Tsee kjoanda tsakakónajin ngantsjai je Jeobá

JE CHJOÓNNA Danièle kao an, tokʼiaa kichuijin ya hotel nga i̱ tsakʼinna: “A sʼianní kjoanda nga kuinókjoalai je policía”. Tosʼaa choa ora tjínle nga kichuijin ya Gabón, jngo naxinandá xi ya tíjna África. Saʼnda nga jejaʼato nó 1970 alikui tiʼya xi kitjoʼndenile nga kitsoyason.

Nga sasa kisikjaʼaitsjenni je Danièle jmeni xi kisʼin, i kitsona: “Ali machjén nga kuinókjoalai, jeʼi̱ tjío”. Ya jchxo xo̱ntjoale hotel jngo carrole policía kichokajna. Kʼoa xijekoanni kinikatíonʼionajin. Tonga nga ndi̱to̱n kʼoakitsona je chjoónna, koan kitsjoa kʼale xo̱n jngo ndsʼee.

Kʼianga jetjíofikaonajin je policía isʼin kisikjaʼaitsjen: “Tsee kjoanda tjínna nga nʼiojin je chjoónna kʼoa nga nʼio nda síxále Niná”. Kui kjoa jebi xi nkjín kʼa kitjatojinjin. Tonga kuila kʼoeyanajmíno jókoanni nga ya tsangínnixatʼaijin ya ʼnde jñani tsín tjoʼnde nga ʼmiyasoán.

TSEE KJOANDA TSAKAKÓNA JEOBÁ NGA TSAʼBE JE XI KIXI

Kʼiaa nga nó 1930 kitsian ya jngo naxinandáʼndí xi Croix ʼmi ya Francia. Je familiana nʼio católico koan kʼoa ntsjaintsjai tsangínjin mixa̱, kʼoa je pana yaa yo̱ngo̱ kitsjoanganʼio. Tonga kʼianga kichona 14 nó, koanjinna nga tsínni kʼoatjín jmeni xi tsoya je yo̱ngo̱.

Kʼianga ya Francia kicho je sondado xi Alemania tsʼe nga kisʼejna je Kjoajchántse xi majaoni, je naʼmi xi tíjna ya yo̱ngo̱ jñani mangínjin kui kinchjani tʼatsʼe je chjota xi Vichy sʼin tsaʼyale, xi ya tsakinyakao je chjota nazi. Jmeni xi kitso ñaki tokʼoakoannajin. Nkjín chjota xi Francia tsʼe kʼoa kao familiana yaa nrʼoéle je estacionle radio xi BBC ʼmi, jñani tsjoá noticia xi tʼatsʼe je chjotakjoajchán xi ya kjiajta. Tonga kʼianga sá septiembre nó 1944, je naʼmi yaa kijtakao je xi kontrale koanni, kʼoa jngo mixa̱ tsakʼéjna nga kitsjoale kjoanda je Niná xi tʼatsʼe nga nda tíbichómani jmeni xi tjíosʼín je chjota xi ya kijtakao. Tokʼoakoanna nga kʼoakisʼin kʼoa to jaosa kisʼe tokoan xi tʼatsʼe yo̱ngo̱.

Kʼianga jejetʼa je Kjoajchántse xi majaoni kʼiaa kʼien je pana. Nga kui nichxin, je tsoti ndichja xi majchínga, xi Simone ʼmi, tokʼoa jechixan kʼoa yaa Bélgica tíjna. Kʼoa an kisíkuinda je mana. Yaa kisokoxána jngo fábrica jñani manda najño kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga nʼio ndasʼin koatejna. Tonga nga nʼio católico je naina kʼoa kao je xtile, kjoa jaʼatojian.

Kʼiaa jaʼaisíxatʼanajin je Simone nga nó 1953, kʼoa toje testigole Jeobá ma nga kʼia. Kao kui Bibliale tsakakóninajin nga tokjoandisoni xi tʼatsʼe Trinidad, nga ya mangián jñani lʼí títi kʼianga jebiyaa kʼoa tsa xinsa mangiánje̱. Kʼoakixinle nga je Bibliale ali tsa tsʼe chjota católicojin, kʼoa tochoatsee jaʼato nga koanjinna nga kixi tíjna jmeni xi kitsona je Simone. Kʼoa xijekoanni, nkjín koya Xo̱n xi Bájinkonná jaʼaikaona xi jekjoatse kitjo, kʼoa kʼiaa tsakʼexkia nga manjio. Nga jekoanni, chaan koanjinna nga kʼoatjín jmeni xi kitsona. Tonga kui kitsokjonle nga xána sicha kʼiatsa testigole Jeobá koa̱n.

Nkjín sá jaʼato kʼoa tosi tonda kiskotʼaya je Biblia kao je Xo̱n xi Bájinkonná josaʼnda nga kia ya Ndʼia jña chotʼayá. Je kjoatsjoacha xi tsakakóna je ndsʼee nʼio nda tsakʼé je tokoan. Jaon sá kitsoyana Biblia jngo ndsʼee xi jengisa tjínle kjoankjíntokon, kʼoa kʼiaa kisʼe̱nngindá nga sá septiembre nó 1954. Nga jekoanni, je mana kʼoa kao je tsoti ndichja kʼoati testigole Jeobá koan.

ÑAKI TOXÁLE NINÁ KISʼIAN KʼOA JÉ KISINʼIOTʼA

Je mana kʼiaa kʼien tongini nga kje sʼejnajin je kjoajtíntse jñani nga nkjín naxinandá faʼaini xi bichó, xi ya Nueva York kisʼejna nga nó 1958, kʼoa kiña. Kʼianga jekicho ijngokʼaña ya ndʼiana, alikui tijme xi kisikjáojinña, kisikʼéjnaña je xána kʼoa precursor sʼin kisixá. Kʼoa kʼiaa tsaʼbexkoan je Danièle Delie, jngo precursora xi nʼio tsjoake nga tsoyason, kʼoa xi jekoanni kʼiaa kʼoakixinle tsa mele kuixankaona. Kʼoa kʼiaa chixainjin nga sá mayo nó 1959.

Je Danièle yaa Bretaña tsakʼétsʼiakao nga ñaki to xále Niná kisʼin, kʼoa je ʼnde jebi nʼio kjin tíjnale jñani tsʼe. Koanchjénle nga nʼiojin koan nga kitsoyason nga̱ je chjota xi ya tsʼe nʼio católico, kʼoa bicicleta tsakʼamjekao. Je Danièle kʼoati nʼio kitsjoale kjoandosin je xále Niná. Nga̱ ʼyaníjin nga jeme kjoetʼa jmeni xi chon sonʼnde (Mat. 25:13). Nga nda kisixále Niná je Danièle kui xi tsakasenkaonajin nga ñaki to xále Niná kinʼiaijin.

Nga jechixainjin, superintendente xi tsʼe circuito koainjin. Kʼoa tokoanninajin josʼin tsakiyuijin. Je jtín xi títjon tsangínnixatʼaijin 14 mani je ndsʼee xi tsoyason, nga tsínle je ndsʼee jñani tsakiyonijin, yaa kisoyuijin Ndʼia jña chotʼayá. Ninga taja kisʼe je nachannajin tsakinyakao yándsʼinjin.

Je Danièle Bockaert yaa séjna jñani tíjna je carrole

Ningalani tse xá kisʼenajin, je Danièle alikui ñʼai koanle nga koangale. Kʼianga biyojtínjin kao je xi chjotajchínga sʼin tjío, je Danièle yaa bʼejnaya je carronajin nga koyana. To jao nó tsakiyuijin circuito jebi, kʼoa yaa koanjinnajin nga je xi jechixan machjén nga kjitʼa kjaonajmí kʼoa nga tojngo sixá (Ecl. 4:9).

TSʼANTJAIYA JOSʼIN KINIXÁLAIJIN JE NINÁ

Kʼianga nó 1962, yaa tsangínjin je Skuela xi tsʼe Galaad, xi mani 37, xi ya kisʼejna Brooklyn (Nueva York). Te sá kichotʼayaijin, kʼoa 100 koanni xi kicho, tonga tsín tongatsʼi je ndsʼee xi jechixan xi koan kicho nga jao, kʼoa to 13 koannijin xi jechixainjin xi kichuijin. Nʼio tse kjoanda kisokonajin. Kʼoa tojo faʼaitsjenna jokji nda kichobanajmíjin kao je ndsʼee xi nʼio tjío je kjoamakjainle, jolani Frederick Franz, Ulysses Glass kʼoa kao Alexander Macmillan.

Tsjoa kisʼe tokuinjin kʼianga tsangínjin je Skuela xi tsʼe Galaad

Je xi tsakʼinyanajin kui kinchja̱ni nga tjínnele kuenta sʼiainjin jmeni xi ʼyaijin. Nga xoto kʼianga jemaxon, je xi kitsoyanajin, nkjín ʼnde kikaonajin xi tiya nchja̱ni Nueva York. Kʼianga lune, kui kjonanginajin tʼatsʼe jmeni xi tsaʼyaijin. Sakʼoaa nʼio bijtanajin, tonga je ndsʼee xi fikaonajin xi je Betel síkasén batíonajin je kjoachjonangi xi binyakaonajin nga faʼaitsjen ijngokʼanajin je xi ngisa tjínle kjoandosin. Ñandia nga xoto nga kʼoasʼin mangínjin nʼio tse tsakitsomaijin. Kʼoa xijekoan, yaa tsangínjin jñani tíjna jngo torre jñani ma chotsennilee je niño kao jngo telescopio, koanjinnajin nga tsín tikuini je xi meteoros ʼmi kʼoa kao je xi meteoritos ʼmi. Kʼoa xijekoan, yaa tsangínjin jngo museo jñani tsakʼinyanajin xi tʼatsʼe cho̱, tsakʼinyanajin jotjín koya xka tjín. Kʼianga toje timangínnijin ya Betel, je xi tsakándiaanajin kui kiskonanginajin tsa faʼaitsjennajin “ánni nga tsín mangósonni je meteoro kʼoa kao je meteoritos”. Kʼoa nga jenʼio kijtale je Danièle i kitso: “Jaon, je meteoritos ngisaa ʼyai kjoan je niʼño”.

Tsjoa kisʼe tokuijin kʼianga tsangínnixatʼaijin je ndsʼee xi ya África tsʼe

Kʼianga jejetʼa je Skuela xi tsʼe Galaad, yaa kinikasénnajin sucursal xi tíjna Francia, jñani tsʼato 53 nó tsakʼainganʼiuijin. Kʼianga nó 1976, coordinador tsʼe Comité xi tsʼe Sucursal koan. Kʼoa sakʼoaa ya kinikasénnajin naxinandá xi tjío ya África kʼoa kao Oriente Medio jñani nga tsín tjoʼnde nga ʼmiyasoán. Kʼoa kʼoasʼin koanni nga i̱ jaʼai̱jin Gabón, jñani kʼoakoan xi kasikʼaxki̱ná nga títjon. Sakʼoaa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjenjian nga tsín kuitjosonna jme xá xi kisʼenena. Tonga je Danièle, ntsjaintsjai tsakasenkaona nga kitjosonna ngayeje xá xi tsakʼaina.

Nga kisʼejna kjoajtíntse xi “Justicia Divina” tsakʼin (París, 1988), an kisikʼatoya je kjoanokjoaya xi kitsjoa je ndsʼee Theodore Jaracz

KʼIANGA TSE KJOA KITJATOJINJIN

Saʼnda nga kichuijin Betel nʼio tsjoa kisatio tokuijin. Kʼianga kjesa mangínjinjin ya Galaad, je Danièle to aon sá koannile je én inglés, kʼoa nga jeki nichxin nʼio nda koanle kisikʼatoya je xo̱n xi Énle Niná yʼangini. Nʼio tsjoa kisatio tokuinjin jme xá xi kinʼiaijin ya Betel, kʼoa nga tsakinyakoaijin je ndsʼee ya jinjtín kui xi ngisa tisjoa tsakʼéngáni tokuinjin. Kʼianga tsangínkʼailaijin estudio je chjota, metro tsangínkoaijin. Ninga sakʼoa jemanjio bichuijin tsjoa kisatio tokuijin nga tsakinyakoaijin je chjota nga tsabe xi tʼatsʼe Jeobá. Tonga toxijña tsʼantjaiya josʼin tiyuijin, chʼin kiskatʼale je Danièle kʼoa tsín tikoan kʼoakji kisixáni josʼin koanmele tsakai.

Kʼianga nó 1993, je Danièle cáncer de mama kisʼele. Nʼio ñʼai koannajin josʼin nga koanxkile, kitiyá kʼoa quimioterapia tsakʼaile. Xjaʼaon nó koanskanni, ijngokʼá ticáncer kitsoangánile, tonga ngisaa táo koan. Je Danièle nʼio chjí tsabe je xá xi kisʼin, kʼoa tojo kisixá jokji tjen kʼoakoanle.

Ningalani nʼio táo je cáncer, alikui kui kinikjaʼaitsjainjin nga si̱kʼéjnaijin je Betel. Tonga alikui choa ñʼai tíjna kʼianga tjochʼinná kʼoa ngisaa tsa tsín be je xi ngikʼa jokji táo je chʼin xi tjínná (Prov. 14:13). Ningalani cáncer tjínle kʼoa ninga jeme 80 nóle je Danièle tojo nʼio tsjoa kisʼe kon. ʼNdele nga sikinroajen kon tosaa tsakinyakao je xi ngikʼa. Nda koanjinle jókji basenkaoná kʼianga ʼyani xi nrʼoéná kʼoa nga majinle jomaná (Prov. 17:17). Tonga ali tsakuijin nga kjoafaʼaitsjen kitsjoale je xi ngikʼa, kuinga tsakinyakao je tichjaa nga tsín katasíkinroajen kon xi tʼatsʼe cáncer.

Tonga kʼoati kjaʼaísa kjoa kitjatojinjin. Kʼianga tsín tikoan kisixáni je Danièle, tsakasenkaona nga ngisa choa ñʼai koanna nga kisixá. Nga kʼoakisʼin, koan nga tosi tonda coordinador xi tsʼe Comité xi tsʼe Sucursal sʼin kisixá xi 37 nó. Tobʼelañá, kʼianga basenya nichxin, ñatjen bichiníjin ya cuartonajin kʼoa xijema nikjáya ngotjuijin (Prov. 18:22).

TSAKʼENELAIJIN YAONAJIN NGA TSÍN NʼIO KINIKJÁOJINJIN

Je Danièle ngantsjai nga nʼio tsjoa kisʼe kon. Kʼianga kitsoale cáncer xi majanni kʼa ñaki nʼio kinroajen tokuinjin. Kʼianga tsakʼaile quimioterapia kʼoa kao radioterapia, je Danièle alikui tijme nganʼio kisʼenile. To ʼyasa ma ki. Saʼnda ñʼai koanle nga kinchja̱najmí. Nga nda tíjna nʼio nda koanle kisikʼatoya je xo̱n xi Énle Niná yʼangini. Kʼianga tsaʼbe nga tímʼe nʼio ba kisʼe tokoan.

Ningalani sakʼoa kinroajen tokuinjin, ntsjaintsjai tsakʼetsʼoaijin. Ñaki kʼoakisʼe tokuinjin nga je Jeobá alikui tsjoáʼnde nga ngisa tse kjoañʼai chja̱ʼá jokji tjen chókjoaná (1 Cor. 10:13). Kʼoa chjí tsaʼyaijin josʼin kisikuindanajin je Jeobá kʼianga kisichjén je Biblia, je chjinexki xi tjío Betel kʼoa kao je ndsʼee.

Kʼianga tsín tsaʼyaijin jme xki xi koasenkao, jé Jeobá tsakʼetsʼoalaijin nga je katabándiaanajin. Ñandia nga tsín titsaʼyanijin jmeni xi kinʼiaijin, kʼoa je Danièle tobijbi kicha je kjoafaʼaitsjenle kʼianga je tsakʼaile quimioterapia. Je chjinexki xi 23 nó nga kisixkile alikui koanjinle ánni nga kʼoakoannile, kʼoa tsín titsabeni jmeni xi kisʼin. Ñaki tojin tiyuijin koannajin. Nga kʼia koansjai jngonajin chjinexki oncólogo xi kisixkile je Danièle. Kʼoa ñaki tsaʼyaníjin josʼin tsakasenkaonajin je Jeobá.

Tojoni nga tsín nʼio kinikjáojinjin, tokoanninajin jmeni xi kisokonajin nga jngó jngó nichxin. Tojo kitso je Jesús: “Katamanile jngójngó nichxin kjoañʼaile” (Mat. 6:34). Kʼoati basenkaoná nga kui nikjaʼaitsjeen je xi tsjoa bʼé tokoán. Tobʼelañá, kʼianga jao sá tsín titsakʼainile quimioterapia je Danièle, ñaki tíbijno nga i̱ kitsona: “Ngisaa nda tjín tokoan” (Prov. 17:22). Ningalani táo chʼin tsakʼetʼale, nʼio tsjoake koan nga kise je canción chjotse.

Nga tsakʼénele yaole je Danièle tsakasenkaona nga kʼoati nda kisʼe tokoan. Xi 57 nó nga tsakiyokoaijin xíngijin, je Danièle nʼio nda kisikuindana, saʼnda tsín koanmele nga an sixoa je chjao. Tonga kʼianga kitjochʼinle je Danièle, an tsakaneya je chxoa̱, tsakane je najño kʼoa tsakʼenda je xi ma bichiñá. Ninga sakʼoa tsakjanna je vaso, tsjoa tjín tokoan nga kisikuinda. *

TSJOALE KJOANDA JE JEOBÁ NGA TÍBAKÓNA KJOATSJOACHA

Tsee xi koanjinna joma kʼianga chʼin sʼená kʼoa nga jemajchíngaa. Machjén nga chʼa̱sjeʼa nichxin nga si̱kuindaa je chjoónná kʼoa tsa xʼinná. Kʼoati machjén nga si̱kʼayalee nichxin je xíngiaa (Ecl. 9:9). Tsakui nʼio si̱kjáojiaan je kjoa xi tjínná, tsakui nichxin kui xosikaoná nga tsín tikuenta sʼianñá je kjoanda xi sokóná (Prov. 15:15).

Kʼianga sikjaʼaitsjenjian nga ñaki to xále Niná kinʼiaijin, majinna nga tse kjoanichikontʼain kitsjoanajin je Jeobá. Ñaki kʼoatjín tokoan nga tse kjoanda títsjoána je Jeobá, tojo kitso je xi kiski Salmo 116 (Sal. 116:7).

^ párr. 32 Je tichjaa Danièle Bockaert 78 nóle nga kʼien.