Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA KI HE MO‘UÍ

“Ko Sihová Kuó Ne Anga-Lelei” Kiate Kimaua

“Ko Sihová Kuó Ne Anga-Lelei” Kiate Kimaua

KO HOKU uaifí, ‘a Danièle, mo au ko ‘ema toki ‘ai ia homa loki ki he hōtelé ‘i he tala mai ‘e he tokotaha-talitalí kiate au, “Tangata‘eiki, kātaki ‘e lava ke ke tā ki he polisi ‘o e kau‘āfonuá?” ‘I ha ngaahi houa si‘i ki mu‘a ai, na‘á ma a‘u ki Gabon, ko ha fonua ‘i he Hahake ‘o ‘Afiliká, ‘a ia na‘e ta‘ofi ai ‘etau ngāué ‘i he 1970 tupú.

Koe‘uhi ko Danièle na‘á ne fakatokanga me‘a ma‘u pē, na‘á ne fakatokanga‘i vave ‘a e me‘a na‘e hokó peá ne fafana mai, “‘Oua te ke hoha‘a ke tā ki he kau polisí, kuo nau ‘osi ‘i heni!” ‘I mui ‘iate kimautolu, na‘e tau hifo ai ha me‘alele ‘i he hōtelé. ‘I ha ki‘i laui miniti ki mui ai, na‘e puke kimaua ‘o ‘ave. Kae mālō mo e fakatokanga ‘a Danièle, na‘á ku ma‘u ai ha taimi ke ‘ave ‘a e ngaahi pepa ‘e ni‘ihi ki ha tokoua ‘e taha.

‘I hono ‘ave kimaua ki he ‘api polisí, na‘á ku fakalaulauloto ki he monū‘ia ko au ke ma‘u ha uaifi loto-to‘a mo fakalaumālie pehē. Ko e taha pē eni ‘i he ngaahi taimi lahi na‘á ma ngāue fāitaha ai mo Danièle. Tuku ke u fakamatala ki he me‘a na‘á ne taki kimaua ke ma ‘a‘ahi ai ki he ngaahi fonua ‘a ia na‘e fakataputapui ai ‘etau ngāue fakamalangá.

ANGA-LELEI ‘A SIHOVA ‘O FAKA‘Ā HOKU MATÁ

Na‘e fā‘ele‘i au ‘i ha fāmili Katolika fefeka ‘i he 1930, ‘i Croix, ko ha ki‘i kolo ‘i he fakatokelau ‘o Falaniseé. Na‘e ma‘u ‘e homau fāmilí ‘a e Misá he uike kotoa, pea na‘e kau lahi ‘eku tamaí ‘i he siasí. Kae kehe, ‘i he‘eku meimei ta‘u 14, na‘e ‘i ai ha me‘a na‘e hoko ‘o ne faka‘ā hoku matá ‘o sio ki he mālualoi ‘a e siasí.

Na‘e kāpui ‘a Falanisē ‘e he kau tau Siamané lolotonga ‘a e tau hono ua ‘a māmaní. ‘I he malanga ‘emau faifekaú, na‘á ne faka‘ai‘ai ma‘u pē kimautolu ke mau poupou ki he kulupu ne nau poupou ki he pule‘anga Nasi ‘o Vichy. Na‘a mau fakalili‘a ‘i he‘ene ngaahi leá. Hangē ko e kau Falanisē tokolahi, na‘a mau fanongo fakapulipuli ki he letiō BBC, ‘a ia na‘e fakamafola ai ‘a e ongoongo mei he kongakau Fakatahatahá. Pea na‘e fakafokifā ‘a e tafoki ‘a e faifekaú ‘o poupou‘i ‘a e fa‘ahi ‘e tahá pea fokotu‘utu‘u ke fai ha kātoanga fakamālō ke fakafiefia‘i ‘a e laka ki mu‘a ‘a e kongakau Fakatahatahá ‘i Sepitema 1944. Na‘á ku ‘ohovale ‘i he mālualoí ni. Na‘e fakavaivai‘i ai ‘eku falala ki he ha‘a faifekaú.

Taimi nounou hili e taú, na‘e mate ‘eku tamaí. Na‘e ‘osi mali hoku tuofefine lahí pea nofo ‘i Pelisiume, ko ia na‘á ku ongo‘i kuo pau ke u tokanga‘i ‘eku fa‘eé. Na‘á ku ma‘u ha ngāue ‘i ha kautaha vala. Ko hoku pulé mo hono ngaahi fohá ko e kau Katolika fefeka. Neongo na‘e ‘i ai hoku kaha‘u lelei ‘i he‘enau kautahá, na‘e teu ke u fehangahangai mo ha ‘ahi‘ahi.

Ko hoku tuofefine ko Simone, na‘á ne hoko ko ha Fakamo‘oni, na‘á ne ‘a‘ahi mai kiate kimautolu ‘i he 1953. ‘I hono ngāue‘aki ‘ene Tohi Tapú, na‘á ne fakae‘a pōto‘i ‘a e ngaahi akonaki loi ‘a e Siasi Katoliká fekau‘aki mo e afi ‘o helí, Tolu-Taha‘i-‘Otuá, mo e laumālie ta‘efa‘amaté. ‘I he kamatá, na‘á ku fakafepaki‘i ko e ‘ikai ke ne ngāue‘aki ‘a e Tohi Tapu Katoliká, ka na‘e vave ke u tuipau na‘á ne tala mai ‘a e mo‘oní. Na‘á ne ‘omai ki mui ange ha ngaahi tatau motu‘a ‘o e Taua Le‘o, ‘a ia na‘á ku lau vēkeveke ia ‘i hoku lokí he po‘ulí. Na‘e vave ‘eku mahino‘i ko e mo‘oní eni; ka, na‘á ku ilifia he ‘e hoko ‘eku tu‘u ma‘a Sihová ‘o mole ai ‘eku ngāué.

‘I ha laui māhina, na‘á ku ako ma‘u pē ‘a e Tohi Tapú mo e ngaahi kupu ‘o e Taua Le‘o ‘iate au pē. Na‘e faai atu pē ‘o u fili ke ‘alu ki ha Fale Fakataha‘anga. Ko e ‘ātakai ‘ofa ‘i he fakataha‘angá na‘e maongo ‘aupito kiate au. Hili hono ako ‘a e Tohi Tapú mo ha tokoua taukei ‘i ha māhina ‘e ono, na‘á ku papitaiso ‘i Sepitema 1954. ‘Ikai fuoloa na‘á ku fiefia ‘i he sio ki he hoko ko ha Fakamo‘oni ‘a ‘eku fa‘eé mo hoku tuofefine si‘isi‘i angé.

FALALA KIA SIHOVA ‘I HE NGĀUE TAIMI-KAKATÓ

Ko e me‘a fakamamahí, na‘e mate ‘eku fa‘eé ‘i he ngaahi uike si‘i pē ki mu‘a ‘i he fakataha-lahi fakavaha‘apule‘anga ‘i Niu ‘Ioke ‘i he 1958, ‘a ia ne u ma‘u ‘a e monū ke ma‘u ia. ‘I he‘eku fokí, na‘e ‘ikai toe ‘i ai ha‘aku fatongia fakafāmili, ko ia na‘á ku fakafisi mei he‘eku ngāue fakamāmaní pea kamata tāimu‘a. ‘I he taimi ko ení, na‘á ku fakama‘u mo ha tuofefine tāimu‘a faivelenga, ko Danièle Delie, na‘á ne hoko ko hoku uaifi ‘ofa‘anga ‘i Mē 1959.

Na‘e kamata ‘a e ngāue taimi-kakato ‘a Danièle ‘i he feitu‘u ‘uta ko Brittany, ‘o mama‘o mei hono ‘apí. Na‘e fiema‘u kiate ia ‘a e loto-to‘a ke malanga ‘i he feitu‘u Katolika ko iá pea fononga pasikala ki he ngaahi feitu‘u ngāue ‘i ‘utá. Hangē pē ko aú, na‘e ue‘i ia ‘e he ongo‘i lahi ‘o e fakavavevavé; na‘e ‘ikai te ma ‘ilo‘i pe ‘oku ofi fēfē ‘a e ngata‘angá. (Māt. 25:13) Ko ‘ene laumālie feilaulau‘i-kitá na‘á ne tokoni‘i kimaua ke kītaki ‘i he ngāue fakafaifekau taimi-kakató.

Na‘e vahe‘i kimaua ki he ngāue fakasēketí ‘i he ngaahi ‘aho si‘i hili ‘ema malí. Na‘á ma fe‘unu‘aki ki ha mo‘ui faingofua ange. Ko e ‘uluaki fakataha‘anga na‘á ma ‘a‘ahi ki aí na‘e toko 14 pē ‘a e kau malangá, pea na‘e ‘ikai malava ke ma nofo ‘i he ‘api ‘o e fanga tokouá. Ko ia na‘á ma mohe ‘i ha fakamolū ‘i he peletifoomu ‘i he Fale Fakataha‘angá. Na‘e ‘ikai fu‘u fakafiemālie mo lelei, ka na‘e lelei ‘aupito ia ki homa tu‘á!

Na‘á ma ‘a‘ahi ki he ngaahi fakataha‘angá ‘i he‘ema ki‘i kā

Neongo ‘ema taimi-tēpile femo‘uekiná, na‘e fe‘unu‘aki lelei ‘a Danièle ki he ngāue fefononga‘akí. Na‘e pau ke ne fa‘a tali kiate au ‘i he‘ema ki‘i kaá ‘i he hili ha fakataha fakatu‘upakē ‘a e kau mātu‘á, ka na‘e ‘ikai ‘aupito ke ne lāunga. Na‘á ma fakamoleki ‘a e ta‘u pē ‘e ua ‘i he ngāue fakasēketí, na‘á ma ako ‘i he taimi ko iá ‘a e mahu‘inga ki ha ongo me‘a mali ke na fetu‘utaki faitotonu peá na ngāue fāitaha.​—Tml. 4:9.

FIEFIA ‘I HE VĀHENGA-NGĀUE FO‘OÚ

‘I he 1962 na‘e fakaafe‘i kimaua ki he ako māhina ‘e hongofulu ‘a e kalasi hono 37 ‘o e Ako‘anga Kiliatí ‘i Brooklyn, Niu ‘Ioke. ‘I he kau ako ‘e toko 100, na‘e kau ai ‘a e ngaahi hoa mali ‘e 13, ko ia na‘á ma ongo‘i ko ha monū ia ke malava ke ma kau fakataha ki ai. ‘Oku kei ‘i ai pē ‘eku ngaahi manatu melie ki he‘ema feohi mo e ngaahi pou tuliki ‘o e tuí, hangē ko Frederick Franz, Ulysses Glass, mo Alexander H. Macmillan.

Na‘á ma fiefia ‘aupito ke kau fakataha ki he Ako‘anga Kiliatí!

Lolotonga ‘emau akó, na‘e fakalototo‘a‘i kimautolu ke fakatupulekina ‘emau mafai fakatokanga me‘á. ‘I he ngaahi Tokonaki ‘e ni‘ihi hili ‘a e kalasí, ko ‘emau akó na‘e kau ai ‘a e ‘a‘ahi ‘o mamata ‘i he Kolo Niu ‘Ioké. Na‘a mau ‘ilo ‘i he Mōnité te mau fai ha sivi tohi ‘i he me‘a na‘a mau sio ki aí. Na‘á ma fa‘a foki ‘i he efiafi Tokonakí kuó ma hela‘ia ‘aupito, ka ko ‘emau tokotaha taki mamatá, ko ha tokotaha pole mei Pēteli, te ne ‘eke ha ngaahi fehu‘i fakamanatu ke tokoni ke mau manatu‘i ‘a e ngaahi poini tefito ki he sivi tohí. ‘I he Tokonaki ‘e taha na‘a mau lue takai ‘i he ho‘ataá ‘i he koló. Na‘a mau ‘a‘ahi ki ha va‘a ako vavā na‘a mau ako ai ki he fetu‘u toó mo e ngaahi konga maka ‘o ha fetu‘u tō. ‘I he Misiume ‘Amelika ki he Hisitōlia Fakanatulá, na‘a mau ako ai ki he kehekehe ‘i he vaha‘a ‘o ha ‘elikeita mo ha kalokataile. ‘I he‘emau foki ki Pētelí, na‘e ‘eke mai ‘e he tokotaha taki mamatá, “Ko ia, ko e hā ‘a e kehekehe ‘i he fetu‘u toó mo e ngaahi konga maka ‘o ha fetu‘u tō?” Na‘e hela‘ia ‘a Danièle peá ne tali, “‘Oku lōloa ange ‘a e nifo ‘o e ngaahi konga maka ‘o ha fetu‘u tō!”

Na‘á ma fiefia ‘i he ‘a‘ahi ki homa fanga tokoua faitōnunga ‘i ‘Afiliká

Na‘á ma ‘ohovale ‘aupito ‘i hono vahe‘i kimaua ki he va‘a ‘i Falaniseé, ‘a ia na‘á ma ngāue fakataha ai ‘o laka hake ‘i he ta‘u ‘e 53. ‘I he 1976, na‘e fakanofo au ko e sea ‘o e Kōmiti Va‘á pea na‘e toe vahe‘i au ke ‘a‘ahi ki he ngaahi fonua ‘i ‘Afiliká mo e Hahake Lotolotó ‘a ia na‘e lolotonga tapui pe fakangatangata ai ‘etau ngāue fakafaifekaú. Na‘e taki atu ai ke ma fononga ki Gabon, ‘a ia ne ma hokosia ai ‘a e me‘a na‘á ku lave ki ai ‘i he kamatá. Ko hono mo‘oní, na‘e ‘ikai ke u fa‘a ongo‘i taau ke fakahoko ‘a e ngaahi fatongia ta‘e‘amanekina ko ení. Ka ‘oku ou fakamālō ki he poupou ‘a Danièle na‘á ku ongo‘i ai na‘e lava ke u fakahoko ha fa‘ahinga vāhenga-ngāue pē.

Fakatonulea ki ha malanga ‘a Tokoua Theodore Jaracz ‘i he Fakataha-Lahi “Fakamaau Totonu Faka‘otuá” ‘i Pālesi, 1988

FEHANGAHANGAI FAKATAHA MO HA ‘AHI‘AHI LAHI

Mei he kamata‘angá, na‘á ma sai‘ia mo‘oni ‘i he‘ema mo‘ui ‘i Pētelí. Ko Danièle, ‘a ia na‘á ne ako lea faka-Pilitānia ‘i he māhina ‘e nima ki mu‘a ke ‘alu ki Kiliatí, na‘á ne hoko ko ha tokotaha liliu-lea pōto‘i ‘o ‘etau ‘ū tohí. Na‘á ma ma‘u ‘a e fiemālie lahi ‘i he ngāue Pētelí, ka ko ‘ema kau ‘i he ngāue ‘a e fakataha‘angá na‘á ne toe fakalahi ‘ema fiefiá. ‘Oku ou manatu‘i lelei ‘eku fononga mo Danièle ‘i he fuoloa ‘a e po‘ulí ‘i ha lēlue ‘i lolofonua ‘i Pālesi, na‘á ma hela‘ia ka na‘á ma fiefia lahi ‘i he‘ema fakahoko fakataha ha ngaahi ako Tohi Tapu fakalakalaka. Neongo ia, ko e me‘a fakamamahí, na‘e hoko ha liliu fakafokifā ‘i he mo‘ui lelei ‘a Danièle ‘a ia na‘á ne ta‘ofi ia mei he hoko ‘o longomo‘ui ‘o hangē ko ia na‘á ne loto ki aí.

‘I he 1993 na‘e ‘ilo‘i ‘oku ma‘u ia ‘e he kanisā huhú. Ko e faito‘ó na‘e fu‘u faingata‘a, kau ai ‘a e tafa mo e kimo lahi. ‘I he ta‘u ‘e 15 ki mui ai, na‘e toe ‘ilo ‘okú ne ma‘u ha kanisā, ko ha kanisā kovi ange. Kae kehe, na‘á ne koloa‘aki ‘aupito hono vāhenga-ngāue ko ha tokotaha liliu-leá he na‘e hoko atu pē ‘ene ngāué ‘i he taimi na‘e lelei ai hono tu‘ungá.

Neongo ‘a e puke fakamamahi ‘a Danièle, na‘e ‘ikai ‘aupito ke ma fakakaukau ke ma mavahe mei Pēteli. Ka, ko e puke mo ngāue ‘i Pētelí ‘oku ‘i ai hono ngaahi pole, tautefito kapau ‘oku ‘ikai ‘ilo ‘e he ni‘ihi kehé ‘a e mafatukituki ‘a e tu‘ungá. (Pal. 14:13) Na‘a mo e ta‘u 70 tupu ‘a Danièle, ko ‘ene mata malimalí mo ‘ene tō‘onga anga-‘ofá na‘e ‘ikai tapua atu ai hono tu‘unga fakaesinó. Na‘e ‘ikai te ne faka‘ofa‘ia ‘iate ia tonu. ‘I hono kehé, na‘á ne tokangataha ki hono tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé. Na‘á ne ‘ilo‘i ko ha telinga fiefanongo ‘oku lava ke tokoni lahi ki he fa‘ahinga faingata‘a‘iá. (Pal. 17:17) Na‘e ‘ikai ‘aupito ke pehē ‘e Danièle ko ha faiakonaki ia; ka, na‘á ne ngāue‘aki ‘ene hokosiá ke tokoni‘i ‘a e fanga tuofāfine tokolahi ke ‘oua te nau ilifia ‘i he kanisaá.

Na‘e pau ke ma toe kātekina ‘a e ngaahi pole fo‘ou. ‘I he ‘ikai toe malava ‘a Danièle ke ngāue taimi-kakató, na‘á ne fakapapau‘i ke poupou‘i au ‘i he ngaahi founga lahi. Na‘á ne fai ‘a e me‘a lahi ke ‘ai ‘eku mo‘uí ke faingofua ange, ‘a ia na‘e faka‘atā ai au ke ngāue ai pē ko ha sea ‘o e Kōmiti Va‘á ‘i he ta‘u ‘e 37. Ko e fakatātaá na‘á ne teuteu ‘a e me‘a kotoa koe‘uhi ke ma lava ‘o kai ho‘atā ‘i homa lokí pea ki‘i mālōlō fakataha ‘i he ‘aho kotoa.​—Pal. 18:22.

FEKUKI MO E LOTO-MO‘UÁ

Na‘e mātu‘aki fakakaukau pau ma‘u pē ‘a Danièle pea na‘á ne fiefia ke hokohoko atu ‘ene mo‘uí. Pea na‘e toe tupu ‘a e kanisaá ko hono tu‘o tolú ia. Na‘á ma ongo‘i vaivai. Ko e ngaahi kimó mo e faito‘o hulú na‘e to‘o kotoa ai hono iví pea a‘u ki he taimi na‘e ‘ikai lava ke ne toe lue. Na‘e uhu ki hoku mafú ‘i he sio ki hoku uaifi ‘ofa‘angá, ‘a ia ko ha tokotaha liliu-lea pōto‘i, ‘i he‘ene fāinga ke lava ‘o leá.

Neongo ‘ema ongo‘i vaivaí, na‘á ma kītaki ‘i he lotu, ‘o tuipau he‘ikai faka‘atā ‘e Sihova ke ma faingata‘a‘ia ‘o fakalaka atu ia ‘i he me‘a ‘oku malava ke ma kātekiná. (1 Kol. 10:13) Na‘á ma feinga ma‘u pē ke nofo‘aki hounga‘ia ‘i he tokoni kuo ‘omai ‘e Sihova fakafou ‘i he‘ene Folofolá, ko e kau ngāue fakafaito‘o ‘i he Pētelí mo e tokoni anga-‘ofa mei homa fāmili fakalaumālié.

Na‘á ma fa‘a kole kia Sihova ki he‘ene tatakí ki he faito‘o ‘oku totonu ke ma talí. ‘I he tu‘unga ‘e taha, na‘e ‘ikai ‘i ai ha faito‘o. Ko e toketā na‘á ne tokanga‘i ‘a Danièle ‘i he ta‘u ‘e 23 na‘e ‘ikai lava ke ne fakamatala‘i ‘a e ‘uhinga na‘á ne pongia ai hili ‘a e kimo taki taha. Na‘e ‘ikai lava ke ne toe ‘ilo ha faito‘o ‘e taha. Na‘á ma ongo‘i na‘e ‘ikai toe ‘i ai ha tokoni pea fifili pe ko e hā e me‘a ‘e iku ki aí. Pea loto leva ha toketā ‘e taha ke ne tokanga‘i ‘a Danièle. Na‘e hangē ia na‘e ‘omi ‘e Sihova ha hao‘anga ke tokoni ke ma fekuki ai mo ‘ema ngaahi loto-mo‘uá.

Na‘á ma ako ke fekuki faka‘aho pē mo ‘ema loto-mo‘uá. Hangē ko e lea ‘a Sīsuú, “‘oku fe‘unga pē ki he ‘aho taki taha ‘a hono ngaahi faingata‘a ‘o‘oná.” (Māt. 6:34) Ko ha vakai pau mo ha tō‘onga fakakata na‘e tokoni foki. Ko e fakatātaá, ‘i he taimi na‘e ‘ikai kimo ai ‘a Danièle ‘i ha māhina ‘e ua, na‘á ne tala mai mo ‘ene ki‘i malimalí, “‘Okú ke ‘ilo, kuo te‘eki ai ‘aupito ke u ongo‘i lelei ange!” (Pal. 17:22) Neongo ‘ene faingata‘a‘iá, na‘á ne fiefia ‘i hono toutou hiva‘i le‘o-lahi mo e loto-pau ‘a e ngaahi hiva fo‘ou ‘o e Pule‘angá.

Na‘e tokoni‘i au ‘e he‘ene natula loto-ma‘ú ke u fekuki mo hoku ngaahi fakangatangatá tonu. Ko hono mo‘oní, ‘i he ta‘u ‘e 57 ‘ema nofo malí, na‘á ne tokanga‘i ‘eku ngaahi fiema‘u kehekehe. Na‘e a‘u ‘o ‘ikai ke ne loto ke ako‘i au ki he founga ke fakapaku ai e fua‘imoá! Ko ia ‘i he taimi na‘e ‘ikai ke ne lava ‘o toe fai ha me‘á, na‘e pau ke u ako ke fufulu ‘a e ‘ū peletí pea fai e foó pehē ki hono teuteu ha ki‘i houa kai faingofua. Kuó u fa‘a fahi ha ngaahi ipu sio‘ata, ka ‘oku ou fiefia ‘i hono fai ‘a e ngaahi me‘a ke ne fiefia ai. *

HOUNGA‘IA ‘I HE ‘ALO‘OFA ‘A SIHOVÁ

‘I he sio atu ki muí, ‘oku lava ke u sio kuó u ako ‘a e ngaahi lēsoni ‘aonga mei he fakangatangata na‘á ma ma‘u ‘i he mahamahaki fakaesinó mo e tupu ‘o motu‘á. ‘Uluakí, ‘oku ‘ikai ‘aupito totonu ke tau fu‘u femo‘uekina ‘o ngalo ai ke koloa‘aki hotau hoa ‘ofa‘angá. Kuo pau ke tau ngāue lelei taha ‘aki ‘a e ngaahi ta‘u ‘oku tau kei iviivi‘ia aí ke tokanga‘i hotau ngaahi ‘ofa‘angá. (Tml. 9:9) Ko hono uá, ‘oku ‘ikai totonu ke tau hoha‘a tōtu‘a fekau‘aki mo e fanga ki‘i me‘a īkí; he ka pehē, ‘e lava ke ngalo ai ‘a e ngaahi tāpuaki lahi ‘oku tau fiefia ai ‘i he ‘aho kotoa pē.​—Pal. 15:15.

‘I he‘eku fakakaukauloto atu ki he‘ema mo‘ui ‘i he ngāue taimi-kakató, ‘oku ou ongo‘i ta‘etoeveiveiua na‘e tāpuaki‘i kimaua ‘e Sihova ‘o fakalaka atu ia ‘i he me‘a na‘e lava ke ma sioloto atu ki aí. ‘Oku ou ma‘u ‘a e ongo‘i tatau mo ia na‘e fakahaa‘i ‘e he tokotaha-tohi-sāmé na‘á ne pehē: “Ko Sihová kuó ne anga-lelei kiate au.”​—Saame 116:7.

^ pal. 32 Na‘e mate ‘a Tuofefine Danièle Bockaert lolotonga hono teuteu‘i ‘a e kupu ko ení. Na‘á ne ta‘u 78.