Ir al contenido

Ir al índice

Jon xi sʼa xtio, koaan nda kuiyo kʼoa tsjoa sa̱tío tokon

Jon xi sʼa xtio, koaan nda kuiyo kʼoa tsjoa sa̱tío tokon

“Tibakonái je ndiaa xi tsʼe kjoabijnachon” (SAL. 16:11).

KJOAJNDA 133, 89

1, 2. Jósʼin bakó je choa̱le Tony nga koa̱n si̱kʼantjaiyaa yaoná.

JE Tony alikui je nʼaile kisijchá saʼnda nga sʼa ʼndí kji kʼoa alikui nda kiskotʼaya ya ndʼiaskuela. Kʼoa saʼnda tsín tikoanmenile nga ki skuela. To miyole ngisa kikonle kʼoa tsa maije̱ cine fi. Alikui tsʼen koan kʼoa alikui droga kisikao, tonga alikui tsjoa kisʼe kon kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín Niná. Tonga chaan kisatejin jngo ndsʼee kao chjoónle kʼoa kui tsakjákaoni jmeni xi makjáojinle. Kʼoa je ndsʼee kui kitsjoale je foyeto xi El origen de la vida ʼmi kao xi ¿Es la vida obra de un Creador? ʼmi.

2 Kʼianga kichokon ijngokʼale je ndsʼee, jelikui tikʼoasʼin síkjaʼaitsjenni josʼin síkjaʼaitsjen tsakai. Tsakʼéxkiaa je foyeto xi tsakʼaile kʼoa ñaki jeyó kjoanle. Je Tony i kitso: “Tíjnajin je Niná”. Kiskotʼaya je Biblia kʼoa kisikʼantjaiyaa je yaole. Kʼoa nʼio nda kiskotʼaya ya ndʼiaskuelale. Saʼnda je director xi tsʼe ndʼiaskuela tokʼoakoanle. I kitsole: “Jenʼio nda tinʼiai kʼoa nda tichotʼayai. A kuinga kao je testigole Jeobá tichotʼayai”. Je Tony kʼoakuitso nga kui xi tsakasenkao kʼoa tsakjákaonajmíni jmeni xi tíkotʼaya. Je Tony jetʼale skuelale, kʼoa ndʼaibi precursor sʼin tísíxá kʼoa siervo ministerial sʼin tíjna. Kʼoa nʼio tsjoa tjín kon nga nʼio tsjoake je Jeobá, je xi Nʼaile mani (Sal. 68:5).

NDA KUIJNAI TSA SI̱TJOSONLAI JE JEOBÁ

3. Jmé kjoafaʼaitsjen tsjoále Jeobá je xi sʼa xti.

3 Je choa̱le Tony kui bakóná nga nʼio mandosinle Jeobá je xi sʼa xti. Kui xi mele nga nda kuijnai kʼoa nga tsjoa sʼe̱ tokuin. Kuinga kui kjoafaʼaitsjen jebi tsjoánili: “Tikjaʼaitsjain nga sʼa xtisai, je xi kisindali” (Ecl. 12:1). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, koaanná kʼoasʼiaan josʼin mele je Jeobá ningalani tsín choa ñʼai koa̱n sakʼoaná. Jé Jeobá koasenkaoli nga nda kuijnai kʼoa nga tsjoa sʼe̱ tokuin, ali tsa tokʼiajin nga sʼa xti, koasenkaoli nga nda kuijnai ngantsjai. Nga ngisa nda koa̱njinná jebi, kuila kataʼyaa jméni xi tsakinyakao je chjota israelita nga koan jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, kʼoa jméni xi tsakasenkao je David nga koan kisikinjele je Goliat.

4, 5. Jméni xi bakóyaná tʼatsʼe jme xi tsakinyakao je chjota israelita kʼoa kao je David (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

4 Kʼianga jeme kjoaʼasʼen je chjota israelita ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, je Niná alikui kʼoakuitsole nga ngisa nda sondado katama kʼoa nga ngisa nda katabationda nga koai je kjoajchán (Deut. 28:1, 2). Tosaa kui kʼoakitsole nga katasítjoson je kjoatéxomale kʼoa nga je katasínʼiotʼa (Jos. 1:7-9). Tsakui nichxin kʼoakuixoán nga tsín josʼin tsakinyakao nga kʼoatsakʼinle. Tonga nʼio koanchjénle je kjoafaʼaitsjen xi tsakʼaile, nga̱ jé Jeobá tsakasenkao nga kisikinjele je chjota cananeo (Jos. 24:11-13). Kʼianga si̱tjosonlee je Niná machjén nga sʼe̱ná je kjoamakjain. Tsa tjínná kjoamakjain nda kuiyoaa ngantsjai. Kui xi koasenkaoná ndʼaibi tojo koan nichxin kjoatse.

5 Je Goliat jngoo chjotakjoajchán xi nʼio tse nganʼio kisʼele kʼoa me jan metro ngʼa koan. Kʼoa kisʼele ki̱cha̱ xi kisichjén nga kiskan (1 Sam. 17:4-7). Kʼoa je David tojngoo xjoa̱xín xi tsakasénni la̱jao̱ yʼa kʼoa jé Jeobá kisinʼiotʼa. Je xi tsín je Jeobá kisinʼiotʼa kʼoajin kitso nga tsín nda tísíkjaʼaitsjen jmeni xi tísʼín je David. Tonga je xi tsínni nda kisikjaʼaitsjen je Goliat (1 Sam. 17:48-51).

6. Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

6 Je kjoaʼmiya xi jejaʼato, ño koya tjínni xi tsaʼyaa xi binyakaoná nga tsjoa satío tokoán: nga si̱tajaa je kjoamakjainná, nga je si̱miyoaa xi tsjoake je Jeobá, josʼin koa̱n nga ngisasa nda si̱xálee je Niná, kʼoa nga chjí jchaa je kjoandái xi tsjoáná Niná. Kʼoati kui chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi, kʼoa kui koasenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Salmo 16.

TITAJAI JE KJOAMAKJAINLI

7. 1) Jméni xi sʼín jngo chjota xi tjínle kjoamakjain tʼatsʼe Niná. 2) Ánni nga kʼoakitsoni je David nga je Jeobá kitsjoale ngayeje jmeni xi kisʼele, kʼoa jósʼin tsakasenkao.

7 Jngo chjota xi tjínle kjoamakjain tʼatsʼe Niná, jé sínʼiotʼa kʼoa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen joni je. Tsjoáʼndee nga je Niná bándiaale kʼoa sítjosonle (1 Cor. 2:12, 13). Kʼoakisʼin je David. Kʼianga kisele Niná, kʼoakitso nga je títsjoále ngayeje jmeni xi tjínle, kui xi kitsonile nga ndasʼin tsakʼejna ngixko̱n (Sal. 16:5). Nʼio chjí tsabe nga miyole Niná koan kʼoa jé kisinʼiotʼa yaole (Sal. 16:1). Kuinga kʼoakitsoni nga nʼio tsjoa kisʼe kon nga miyole koanni je Jeobá (tʼexkiai Salmo 16:9, 11). *

8. Jméni je xi tsjoa báya kjoaixi tokoán.

8 Je xi tokui fitjenngi kjoatsjoa xi tjín sonʼnde kʼoa xi to tao̱n básjai alikui kʼoakji tsjoa satío kon joni je David (1 Tim. 6:9, 10). Jngo ndsʼee xi Canadá tsʼe itso: “Nga tsjoa sa̱tío tokoán alikui kui xi kuitsoni josʼiaan i̱ Sonʼnde, kui xi kuitsoni jokji kʼoénelee yaoná nga si̱xálee je Jeobá, nga̱ jé tsjoáná ngayeje jmeni xi ndatjín” (Sant. 1:17). Tojosʼin tiʼyaa, tsa taja tíjna je kjoamakjainli kʼoa tsa je Jeobá si̱xálai, nda kuijnai kʼoa tsjoa sʼe̱ tokuin. Jmé xi koa̱n sʼiain nga ngisa sʼe̱li je kjoamakjain. Machjén nga kʼoéxkiai je Biblia, si̱kjaʼaitsjenjin jme xi kisinda Niná kʼoa tikjaʼaitsjenjin jokjoan, jolani nga tsjoakeli (Rom. 1:20; 5:8).

9. Joni je David, jméni xi koa̱n sʼiain nga sindayali je Énle Niná.

9 Nga nda chjota je Jeobá kʼoa nga tsjoakená, sakʼoaa batekjáyaná. Je David tsabechjí nga tsakatekjáyale je Jeobá, kʼoa i kitso: “Kʼoasjengʼaña je Jeobá, je xi tsjoána kjoafaʼaitsjen. Kʼoa je kjoafaʼaitsjenna síkixiyandana nga manjio” (Sal. 16:7). Je David kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi kitsole je Jeobá kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen joni je. Kitsjoaʼnde nga kui kjoafaʼaitsjenle Jeobá tsakándiaale nga ngisa ndasʼin kikao yaole. Tsa kʼoati sʼiain tsanda ji, ngisaa tsjoacha koain je Jeobá kʼoa ngisaa koa̱nmeli si̱tjosonlai. Xi ijngosani, taja sʼe̱jna je kjoamakjainli. Jngo tichjaa xi Christin ʼmi, i kitso: “Kʼianga kotʼaya kʼoa sikjaʼaitsjenjian jmeni xi bʼexkia, ñaki kʼoasʼe tokoan nga an kiskina je Jeobá”.

10. Tojo tso ya Isaías 26:3, jósʼin basenkaoná nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá.

10 Tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjain josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá, tsjoáli je kjoankjíntokon kao kjoamajintokon xi machjénli nga kʼoasʼin jchatokuin jmeni xi tjín sonʼnde josʼin be je. Kui xi mele nga jchai jmeni xi ngisa chjíle, nga nda chjoéjin jmeni xi sʼiain kʼoa nga tsín kuinókjuin tʼatsʼe nichxin xi nroaján. Je profeta Isaías kʼoakitso nga je Jeobá sikuinda ʼyani xi ñaki je sínʼiotʼa kʼoa tsjoále kjoanyʼán (tʼexkiai Isaías 26:3). * Jngo ndsʼee xi Joshua ʼmi, xi Estados Unidos tsʼe, itso: “Tsa si̱chriantʼalai je Jeobá, jchaní jmeni xi ngisa chjíle kʼoa jmeni xi mai”.

JE MIYO XI KIXI KATASʼELI

11. ʼYáni je xi kisimiyo je David.

11 (Tʼexkiai Salmo 16:3). * Jé chjota xi tsjoake Jeobá kisimiyo je David. Kʼoa “chjotatsje” kitsole nga̱ tsakʼénele yaole nga kitjenngi je kjoatéxomale Niná. Kʼoa kʼoakitso nga nʼio tsjoa kisʼe kon nga ya tsakʼejnakao. Kʼoati kitso ijngo xi kʼoati Salmo kiski. Kʼoakitso nga miyole mani je xi tsokjónke Niná kʼoa xi sítjosonle (Sal. 119:63). Tojosʼin tsaʼyaa ya kjoaʼmiya xi jejaʼato, kʼoati koa̱n nkjín miyo xi kixi sʼe̱li, xi tsjoake je Jeobá kʼoa xi sítjosonle. Koaan miyoli koa̱n xi kjaʼaí kjaʼaí tjín nóle.

12. Ánni nga nʼio miyo tsakjáoni je David kao Jonatán.

12 Je David ali tojejin kisimiyo je xi kʼoati tjín nóle joni je. A faʼaitsjenli jotsakʼin je xi nʼio miyole koanni. Jé Jonatán. Je Biblia kʼoatso nga nʼio miyo tsakjáo. Tonga je Jonatán 30 nó tjentítjonle je David. Ánni nga nʼio miyo tsakjáoni. Kuinga kisʼele kjoamakjain nga jao xi tʼatsʼe Niná, tsabexkón xínkjín, kʼoa chjí tsabekon jñani nda kisʼin nga jngó jngó, jolani kʼianga nʼiojin koan nga kiskan kao chjotakontrale Niná (1 Sam. 13:3; 14:13; 17:48-50; 18:1).

13. Jmé xi koa̱n sʼiain nga ngisa nkjín miyo sʼe̱li. Jngo choa̱ tʼejnai.

13 Joni je David kao Jonatán, kʼoati nʼio tsjoa sa̱tío tokoán tsa je si̱miyoaa je xi tsjoake Jeobá kʼoa xi bakó nga tjínle kjoamakjain. Jngo tichjaa xi Kiera ʼmi, xi jenkjín nó nga tísíxále Niná, itso: “Tjínna miyo jngo tjíjtsa Sonʼnde, xi kjaʼaí kjaʼaísʼin ngale nga jngó jngó”. Tsa kʼoasʼin sʼe̱li miyo joni je tichjaa jebi, jchaní nga je Énle Niná kao je nganʼiotsje jtín sʼin síkatíoná.

NDASA TIXÁLAI JE JEOBÁ

14. 1) Jméni xi koasenkaoli nga ngisasa nda si̱xálai je Niná. 2) Jótso kʼa je xti nga ngisasa nda síxále Niná.

14 (Tʼexkiai Salmo 16:8). * Je xi ngisa chjí tsabekon je David kuinga je Niná kisixále. Kʼoati tsjoa sʼe̱ tokuin tsa kʼuíntjenngi je choa̱le David. Kui títjon tikʼéjnai je xále Niná kʼoa kuenta tʼiain jmeni xi mele kʼianga chjoéjin jmeni xi sʼiain. Jngo ndsʼee xi Steven ʼmi, itso: “Kʼianga sikjaʼaitsjen josʼin sixále je Niná, nga jekʼoasʼian kʼoa nga ʼbe josʼin basenkaona kui xi tsjoa bʼé tokoan”. Kʼoa ijngo ndsʼee xi sʼa ti, xi Alemania tsʼe, xi xin ʼnde tísíxále Niná, itso: “Kʼianga jekoa̱njchínga, alikui mena nga kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga to yaona kiña”. Kʼoati koa̱n kʼoasʼe̱ tokuin tsanda ji. Kʼoasʼin tichjain je nganʼioli nga Jeobá si̱xálai kʼoa nga kuisenkoai xi kjaʼaí (Gál. 6:10). Tikjaʼaitsjain josʼin nga ngisasa nda si̱xálai je Jeobá kʼoa tijélai nganʼio nga katabasenkaoli nga kuichotjenngi josʼin meli si̱xálai. Tíjnandaa je Jeobá nga kjuinrʼoéli (1 Juan 3:22; 5:14, 15).

 15. Jósʼiain nga ngisasa nda si̱xálai je Niná (chótsenlai je recuadro “ Jmeni xi koa̱n sʼiain”).

15 Jósasʼin nga ngisasa nda si̱xálai Niná. Tobʼelañá, koaan ñaki tsi én si̱chjáin nga kʼoai énli ya jinjtín, koaan precursor sʼin si̱xái kʼoa tsa maije̱ koaan ya Betel si̱xái. Kʼoati koa̱n kjaʼaí én chótʼayai nga kʼuínkʼainganʼiui jñani kui én nokjoa. Je Barak, jngo ti xi ñaki to xále Niná tísʼín, itso: “Alikui jme xi mangóson jokji tsjoa sʼe tokoan nga je Jeobá tisixále nga nyaon nyaon”.

CHJÍ JCHATOKUIN JE KJOANDÁI XI TSJOÁLI JE NINÁ

16. Jósʼin tsabekon je David je kjoatéxomale Jeobá kʼoa kao kjoafaʼaitsjen xi tsjoá, kʼoa ánni.

16 (Tʼexkiai Salmo 16:2, 4). * Ya kjoa ʼmiya xi jejaʼato, kui tsaʼyaa nga je kjoatéxomale Niná kʼoa kao kjoafaʼaitsjen xi tsjoá ndái síkatíoná, nga̱ binyakaoná nga tsjoacha maa je xi kixi kʼoa nga jticha maa je xi chʼaotjín (Amós 5:15). Ya Salmo 16, je David kui kinchja̱ni nga tʼatsʼe Jeobá nroani ngayeje xi ndatjín. Je David kiskenngile je Niná kʼianga tsakakó kjoanda kʼoa nga jtike koan jmeni xi jtike je Niná, jolani je kjoaxkóson. Nga̱ be nga je chjota xi kʼoasʼín nangi síkatío yaole kʼoa alikui je Jeobá tsjoále kjoajeya xi bakinle (Is. 2:8, 9; Apoc. 4:11).

17, 18. 1) Tojo kitso je David, jósʼin bichómani nga niná ndiso sʼetsʼoale. 2) Ánni nga nʼio tse kjoaʼaon batiojinni je chjota.

17 Nichxin kjoatse kisichajngi je chjota kʼianga tsakʼétsʼoale je niná ndiso (Os. 4:13, 14). Nkjín xi niná ndiso tsakʼétsʼoale nga̱ tokui xi koanmele nga kisichajngi. Tonga tsínni tsjoa kisatio kon nga kʼoakisʼin. Tojo tso ya Salmo 16:4, je David kʼoakitso nga “tse kjoaʼaon batiojin” je xi niná ndiso bʼétsʼoale. Nga kui nichxin, je chjota saʼnda tsakakále je ʼndíxtile je niná ndiso (Is. 57:5). Je Jeobá alikui kisasenle nga kʼoakisʼin je chjota (Jer. 7:31). Tsa kʼialani tsakijnai, a tsí nʼio tsjoa kisʼe tokuin tsa je Jeobá tsabexkón je xijcháli.

18 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je relijión ndiso kʼoati tsjoáʼnde nga síchajngi je chjota kʼoa nga tixʼin kʼoa tsa tiyánchjín xínkjín fayokaoni. Tonga tojo koan nichxin kjoatse, alikui nda bichómani nga kʼoasʼín je chjota (1 Cor. 6:18, 19). Je chjota kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tjínle kjoandái, tonga tseni kjoaʼaon batiojin. Tsakui nichxin ʼyai nga kʼoachon. Kuinga machjénsíni nga kuinóʼyalai je Jeobá. Ali jaojin sʼeli nga kjoanda tsini tsa si̱tjosonlai. Nʼio tse kjoa bichómani nga kui kʼoanʼia je xi chʼaotjín (Gál. 6:8). Je Joshua, xi saje kanikʼaxkiaa, itso: “Koaan kʼoasʼin si̱chjén je kjoandáiná josʼin mená, tonga tsa chʼaosʼin si̱chjén alikui tsjoa sa̱tío tokoán”.

19, 20. Jmé kjoanichikontʼain xi sʼe̱le je xti xi tjínle kjoamakjain kʼoa xi sítjosonle je Jeobá.

19 Je Jesús i kitsole je chjotatjenngile: “Tsa énna si̱kitjosonntsjao, jon nío xi ñaki chjotana. Jchanío xi kjoakixi, kʼoa je xi kjoakixi sikatíondaíno” (Juan 8:31, 32). Kʼianga ʼyaa je xi kixi, ndái biyolee je relijión ndiso, ʼyañá jmeni xi tsín majinná tsakai, kʼoa tsín timakjainniná jmeni xi tsínni kʼoatjín. Kʼoa tojosʼin tiʼyaa, je Jeobá tsjoáná kjoandái nichxin xi nroaján (Rom. 8:21). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi koaan sʼe̱ choali je kjoandái xi nchja̱ni je Biblia tsa si̱tjosonlai je Cristo. Tsa kʼoasʼiain, jchaní je xi kixi, ali tsa tokuijin nga koa̱njinli, kuinga kʼoasʼin kʼuínkoai yaoli jotso je kjoatéxomale Cristo.

20 Jon xi sʼa xtio, chjí jchatokon je kjoandái xi tsjoáno je Niná. Tsa nda si̱chjáin je kjoandáili nda kuijnai nichxin xi nroaján. Jngo ti xi testigole Jeobá ma, i kitso: “Tsa nda si̱chjáin je kjoandáili, koasenkaoli kʼianga jekoa̱njchíngai nga chjoéjin jmeni xi nʼio tjínle kjoandosin, jolani jmé xá xi sʼiain kʼoa tsakuije̱ nga chjoéjin tsa kuixain kʼoa tsa chóyakaola choatsai”.

21. Jméni xi sʼiain tsa meli nga so̱koli je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa.

21 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, alikui nʼio tse nga ndasʼin batio je chjota. Alikui ʼya xi be jmeni xi koa̱n nyaonli jngili ján (Sant. 4:13, 14). Kuinga machjénsíni nga tosi tonda ya kjuinyaa je ndiaa xi kuichokaoná je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (1 Tim. 6:19). Je Niná alikui bʼénená nga ya kjuinyaa. Nga jngó jngóñá nga chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan. Chjí jchatokuin ngayeje jmeni xi tsjoáli je Jeobá (Sal. 103:5). Kʼoa ali jaojin bʼai tokuin nga kʼoatso je Jeobá nga nda kuijnai kʼoa nga tsjoa sʼe̱ tokuin ngantsjai (Sal. 16:11).

^ párr. 7 Salmo 16:9, 11: “Kuinga matsjoanile je ni̱ma̱na, kʼoa nʼio tsjoa tjínna. Kʼoa tsín xkón tijna. 11 Tibakonái je ndiaa xi tsʼe kjoabijnachon. Nʼio tse kjoatsjoa tjín ya ngixkuin, tjín kjoatsjoa ngantsjai nichxin ya ngakixili”.

^ párr. 10 Isaías 26:3: “Si̱kuindaní xi ji tjíotsoanʼioli ngantsjai, kʼoai ʼndeʼndelai kjoanyʼán, nga̱ ji tjíosínʼiotʼali”.

^ párr. 11 Salmo 16:3: “Je xi tsje xi tjío i̱ sonʼnde, je xi jeya tjío, jé xi nʼio nda bʼé tokoan”.

^ párr. 14 Salmo 16:8: “Jé Jeobá sʼian kuenta ngantsjai. Nga je tíjna ngakixina, alikui jme xi koa̱nna”.

^ párr. 16 Salmo 16:2, 4: “I tixinle je Jeobá: Jiní je Jeobá, tʼatsi tínroani ngayeje je kjoanda. 4 Je xi kjaʼaí niná fitjenngile ngisaa titse kjoañʼai batiojinngáni. Tonga an, alikuikʼia njín kʼoejtenle je niná ndiso. Kʼoa nijejinla ndsoʼba sikʼaxki̱ je jaʼaínle”.