Skip to content

Skip to table of contents

Olketa Young Wan, Iu Savve Garem Gudfala Laef

Olketa Young Wan, Iu Savve Garem Gudfala Laef

“Yu bin som mi olketa wei fo kasem tru laef.”—SAMS 16:11.

SONG: 133, 89

1, 2. Hao nao experience bilong Tony showimaot man savve changem laef bilong hem?

TONY hem no garem dadi. Hem go long secondary skul, bat hem no really interest for skul and hem no laek for finisim skul bilong hem nomoa. Long olketa weekend, hem savve go lukluk movie and spendem taem witim olketa fren. Hem no raf and hem no savve tekem drug, bat hem no garem eni goal long laef bilong hem. Hem no sure tu sapos God hem really stap. Wanday, Tony meetim wanfala couple wea Jehovah’s Witness and hem storyim hao hem tingse God maet no really stap. Tufala givim hem tufala brochure, The Origin of Life—Five Questions Worth Asking and Was Life Created?

2 Taem hasband and waef hia kam bak for visitim Tony, hem barava changem tingting bilong hem. Hem studyim tufala brochure hia staka taem gogo olketa page bilong brochure hia luk olo nao. Hem sei: “Masbi wanfala God hem stap.” Hem acceptim Bible study and isisi tingting bilong hem abaotem laef hem barava change. And tu, firstaem hem no savve garem olketa gud mark long skul, bat bihaen hem kamap wanfala best student long skul. Nomata principal tu sapraes and sei: “Distaem wei bilong iu barava difren and iu garem olketa gud mark long skul. Waswe, diswan hem bikos iu associate witim Olketa Jehovah’s Witness?” Tony agree and hem givim gud witness long datfala principal. Gogo, hem finisim hae skul and distaem hem kamap wanfala regular pioneer and ministerial servant. And tu, hem barava hapi bikos distaem hem garem wanfala Dadi wea lovem hem, Jehovah.—Sams 68:5.

OBEYIM JEHOVAH AND IU BAE WIN

3. Wanem advaes nao Jehovah givim long olketa young wan?

3 Story bilong Tony helpem iumi for tingim wei wea Jehovah barava lovem iufala olketa young wan. Hem laekem iu for garem gudfala laef wea bae mekem iu satisfae. Dastawe hem sei: “Taem yu yang yet, yu mas tingim God hu hemi mekem yu.” (Eklesiastes 12:1) Hem no evritaem isi for duim datwan. Bat datwan hem no minim hem hard for iu duim nao. Sapos God helpem iu, iu savve win, no just long taem wea iu young nomoa bat for full laef bilong iu. For helpem iumi minim diswan, tingim wanem iumi savve lanem taem olketa Israelite go tekovarem Promis Land and taem David faet witim Goliath.

4, 5. Wanem nao iumi lanem taem olketa Israelite go tekovarem Promis Land and taem David faet witim Goliath? (Lukim olketa piksa long start bilong study.)

4 Taem olketa Israelite klosap kasem Promis Land, God no talem olketa for mas savve gud hao for faet or for kasem training for faet long war. (Diutronomi 28:1, 2) Bat, hem talem olketa hao olketa need for obeyim olketa komand bilong hem and trustim hem. (Josua 1:7-9) Long tingting bilong olketa man, datfala advaes barava no mek sense! Bat datwan hem best advaes, bikos Jehovah nao mekem pipol bilong hem for winim olketa Canaanite staka taem. (Josua 24:11-13) Tru nao, for obeyim God, man mas garem faith, and datfala faith evritaem mekem man kasem gud samting. Datwan kamap tru bifor, and hem tru distaem tu.

5 Goliath hem wanfala strongfala soldia, wea hem tol klosap kasem thri meter and hem garem olketa spesol weapon for faet. (Fas Samuel 17:4-7) Bat David garem tufala samting nomoa, wanfala sling and faith wea hem garem long God bilong hem Jehovah. Long tingting bilong olketa wea no garem faith, David hem krangge for go faetem Goliath. Bat really, Goliath nao krangge.—Fas Samuel 17:48-51.

6. Wanem nao bae iumi storyim long disfala study?

6 Long study bifor diswan, iumi lanem fofala samting wea savve mekem iumi hapi and satisfae. Hem nao wei wea God givim iumi olketa spiritual samting wea iumi needim, wei for garem olketa gudfala fren, markem olketa gudfala goal, and tinghae long freedom wea God givim iumi. Distaem bae iumi story raonem samfala samting moa saed long diswan. For duim diswan, bae iumi storyim samfala principle wea stap long Sams 16.

SATISFAEM SPIRITUAL NEED BILONG IU

7. (a) Wanem kaen man nao spiritual man? (b) Wanem nao “share” bilong David, and hao nao datwan affectim hem?

7 Spiritual man hem garem faith long God and traem best for ting long wanfala samting olsem hao God ting long datwan. Hem letem God for leadim hem and hem disaed strong for obeyim hem. (1 Cor. 2:12, 13) David showimaot nambawan example. Hem singsing olsem: “[Jehovah], yu nomoa yu givim laef long mi, an yu bin givim nao evrisamting long mi [or iu nao share bilong mi, NW].” (Sams 16:5) Datfala toktok “iu nao share bilong mi” hem minim wei wea David fren gud witim God and hem trustim God for lukaftarem hem. (Sams 16:1) Wanem gud samting nao hem kasem from datwan? Hem sei: “Mi barava hapi fogud.” Tru nao, wei wea David fren witim God mekem hem hapi winim eni nara samting.—Readim Sams 16:9, 11.

8. Wanem nao samfala samting wea savve mekem iumi barava hapi and satisfae?

8 Olketa wea tinghae long riches and samting long disfala world no savve kasem kaen hapi wea David kasem. (1 Tim. 6:9, 10) Wanfala brata long Canada sei: “Trufala wei for hapi and satisfae no kam from samting wea iumi kasem long laef, bat hem kam from wei wea iumi givim samting long man wea givim evri gud present, Jehovah God.” (Jas. 1:17) Tru nao, wei for garem faith long Jehovah and worshipim hem bae mekem laef bilong iu garem mining and bae iu barava hapi and satisfae. Hao nao iu savve strongim faith bilong iu? Iu mas spendem taem witim Jehovah thru long wei for readim toktok bilong hem, lukluk long olketa creation, and ting raonem olketa fasin bilong hem, olsem love bilong hem for iu.—Rome 1:20; 5:8.

9. Hao nao iu savve letem toktok bilong God for changem tingting bilong iu olsem David?

9 Samfala taem God showimaot love for iumi olsem wanfala dadi wea stretem pikinini bilong hem. David tinghae long wei wea God stretem hem. Hem sei: “Bae mi gohed fo preisim [Jehovah], bikos oltaem hemi gohed fo [stretem] mi, an long naet, hemi givim gudfala tingting long mi.” (Sams 16:7) Tru nao, David ting raonem tingting bilong God and hem mekem tingting bilong hem for kamap olsem tingting bilong God, and hem letem datwan for changem wei bilong hem. Taem iu duim sem samting, iu tu bae barava lovem God and barava laek for obeyim hem. And tu, iu bae kamap strong long spiritual wei. Wanfala sista wea nem bilong hem Christin, hem sei: “Taem mi duim research and ting raonem wanem mi readim, mi feel olsem Jehovah raetem datwan for mi!”

10. Olsem Aesaea 26:3 storyim, hao nao wei for garem spiritual tingting savve helpem iu?

10 Tru nao, wei for garem spiritual tingting savve mekem iu barava wise and mekem iu garem wei for luksavve, wea datwan savve helpem iu for ting long disfala world and future bilong world long sem wei wea God ting long datwan. Why nao God givim iu kaen savve and wei for minim samting olsem? Hem laekem iu for savve long samting wea important long laef, for mekem olketa wise disison, and for no fraet taem iu luk forward for samting wea bae kamap long future. (Readim Aesaea 26:3.) Wanfala brata wea nem bilong hem Joshua, wea stap long United States, hem sei: “Wei for fren gud witim Jehovah savve mekem iu luksavve long olketa samting wea barava important.” Datwan hem barava tru, and hem savve mekem iu barava hapi and satisfae!

GAREM OLKETA TRUFALA FREN

11. Hao nao David showimaot wei for faendem trufala fren?

11 Readim Sams 16:3. David savve wanem nao savve mekem man garem trufala fren. Hem hapi and “laekem tumas” for fren witim olketa wea lovem Jehovah. Hem kolem olketa fren bilong hem “nambawan pipol [or olketa holy wan, NW]” bikos olketa trae for followim olketa klinfala standard bilong Jehovah saed long fasin. Nara man wea raetem Sams garem sem tingting abaotem wei for chusim olketa fren. Hem sei: “Mi fren wetem olketa hu i tinghae long yu, an wetem olketa hu i falom olketa gudfala toktok blong yu.” (Sams 119:63) Olsem iumi storyim long study bifor diswan, iu tu savve faendem staka gud fren wea lovem and obeyim Jehovah. And maet no evriwan long olketa sem age olsem iu.

12. Wanem nao mekem David and Jonathan barava fren gud tugeta?

12 Taem David chusim olketa fren bilong hem, hem no chusim nomoa olketa wea sem age olsem hem. Waswe, iu savve tingim nem bilong best fren bilong hem? Nem bilong hem Jonathan. Tru nao, wei wea tufala fren hem barava nambawan story wea stap insaed Bible. Waswe, iu savve hao Jonathan hem 30 year old winim David? Wanem nao mekem tufala barava fren gud tugeta? Tufala garem faith long God, respectim each other, and tufala lukim wei wea tufala no savve fraet for faet againstim olketa enemy bilong God.—Fas Samuel 13:3; 14:13; 17:48-50; 18:1.

13. Hao nao iu savve garem staka fren? Storyim example.

13 Olsem David and Jonathan, iumi tu savve hapi and “laekem tumas” for fren witim olketa wea lovem Jehovah and showimaot faith long hem. Kiera, wea worshipim Jehovah for staka year, hem sei: “Mi fren witim pipol evriwea long world, pipol wea kam from difren ples and garem difren culture.” Taem iu duim olsem, iu bae lukim klia wei wea Bible and holy spirit helpem pipol bilong God evriwea long world for wan mind.

AFTAREM OLKETA GUDFALA GOAL

14. (a) Wanem nao savve helpem iu for markem olketa gudfala goal? (b) Wanem nao tingting bilong samfala young wan abaotem wei for markem olketa spiritual goal?

14 Readim Sams 16:8. Wei wea David worshipim God nao hem main samting long laef bilong hem. Iu tu bae barava hapi and satisfae sapos iu gohed duim wanem Jehovah laekem and markem olketa spiritual goal. Wanfala brata wea nem bilong hem Steven, hem sei: “Taem mi traem best for kasem wanfala goal, gogo mi kasem datwan, and bihaen mi ting bak long samting wea mi duim for kamap gud long datwan, hem mekem mi barava hapi and satisfae.” Wanfala young brata long Germany wea serve long nara ples, hem sei: “Taem mi olo, mi no laek luk bak long laef and lukim hao evriting wea mi duim, hem for miseleva nomoa.” Mifala hope iu tu feel olsem. Sapos olsem, iusim savve wea iu garem for mekhae long God and for duim samting for helpem olketa narawan. (Gal. 6:10) Markem olketa spiritual goal bilong iu, and askem Jehovah thru long prea for helpem iu kasem datwan. Hem barava hapi for ansarem kaen prea olsem.—1 John 3:22; 5:14, 15.

15. Olketa wanem goal nao maet iu savve markem? (Lukim box “ Samfala Gudfala Goal.”)

15 Wanem nao maet samfala goal wea iu savve markem? Maet iu garem goal for givim koment long meeting long toktok bilong iuseleva, pioneer, or waka long Bethel. Iu maet lanem nara languis mekem iu savve preach long territory wea pipol story long difren languis. Barak, wanfala young brata wea joinim full-taem service, hem sei: “Taem mi wekap evriday and tingim wei wea mi givim strong bilong mi for duim waka bilong Jehovah, hem barava nambawan feeling wea no eni nara waka savve mekem mi for garem.”

TINGHAE LONG FREEDOM WEA GOD GIVIM IU

16. Hao nao David feel abaotem olketa raeteous standard bilong Jehovah, and why nao olsem?

16 Readim Sams 16:2, 4Olsem iumi storyim long study bifor diswan, olketa raeteous law and principle bilong God savve mekem iumi free, and helpem iumi for mekem grow wei wea iumi lovem samting wea gud and heitim olketa nogud samting. (Emos 5:15) Samting wea David talem showimaot hem luksavve hao ‘evri gudfala samting hem kam nomoa from Jehovah.’ Gudfala fasin hem minim fasin wea stret evribit. Jehovah nomoa hem barava gud, and evri gudfala samting kam from hem. David waka hard for followim example bilong God for garem gudfala fasin. David lane tu for heitim samting wea God heitim. Wanfala samting wea Jehovah heitim hem nao wei for worshipim idol. Wei for worshipim idol hem barava spoelem man and spoelem wei wea Jehovah nomoa fit for kasem glory.—Aesaea 2:8, 9; Rev. 4:11.

17, 18. (a) Wanem nao David talem abaotem olketa nogud samting wea kamaot from false worship? (b) Wanem nao mekem pipol distaem for kasem “staka trabol”?

17 Long taem bilong Bible, wei for durong hem part long false worship. (Hosia 4:13, 14) Really, pipol laekem kaen worship olsem bikos olketa laek for duim nomoa samting wea body bilong olketa wea sin laekem. Bat datwan no savve mekem man for hapi. David storyim hao olketa wea worshipim olketa nara god mekem “staka trabol” kasem olketa. And tu, olketa mekem staka pikinini for safa. (Aesaea 57:5) Jehovah barava heitim kaen wei olsem! (Jeremaea 7:31) Sapos iu stap long datfala taem, for sure iu bae barava hapi sapos parents bilong iu garem faith long Jehovah and obeyim hem.

18 Distaem tu, false religion acceptim wei for homosexual and durong. Diswan maet mekem pipol tingse olketa free, bat really olketa just mekem “staka trabol” for kasem olketa. (1 Cor. 6:18, 19) Maet iu lukim finis, pipol mekem olketa seleva kasem “staka trabol.” So olketa young wan, lisin long Dadi bilong iu long heven. Barava trustim hao wei for obeyim hem savve mekem iu kasem gud samting. Nomata wei for duim nogud samting maet mekem iu hapi for lelebet taem, tingim nogud samting wea savve kamaot from datwan. (Gal. 6:8) Joshua, wea iumi storyim finis, hem sei: “Iumi savve iusim freedom bilong iumi long eni wei wea iumi laekem, bat sapos iumi no iusim long wisefala wei, bae iumi no feel hapi and satisfae.”

19, 20. Olketa wanem blessing nao olketa young wan wea garem faith and obeyim Jehovah bae kasem?

19 Jesus sei: “Sapos iufala followim teaching bilong mi, iufala barava disaepol bilong mi nao. Iufala bae savve long samting wea tru, and datwan bae mekem iufala free.” (John 8:31, 32) Datfala freedom mekem iumi free from false religion, wei for no savve long eni samting, and enikaen laea biliv. And tu, datfala freedom minim long future iumi “bae free olsem olketa pikinini bilong God, wea datwan hem nambawan samting.” (Rome 8:21) Iu savve enjoyim datfala freedom distaem sapos iu followim olketa teaching bilong Christ. Taem iu duim olsem, iu bae “savve long samting wea tru” no just for lane abaotem nomoa bat for followim long laef bilong iu.

20 Olketa young wan, tinghae long freedom wea God givim long iu. Iusim datfala freedom long wisefala wei, and datwan bae helpem iu for garem gudfala future. Wanfala young brata sei: “Wei for iusim freedom long wisefala wei taem man hem young, savve barava helpem hem taem hem mas mekem olketa important disison long future, olsem for faendem gudfala waka or for disaed sapos man bae marit or stap singol for lelebet taem.”

21. Hao nao iu savve gohed followim datfala road wea lead go for “datfala tru laef”?

21 Nomata pipol long world bilong Satan sei laef bilong olketa barava gud, datfala laef hem short nomoa. And tu, iumi no savve wanem nao bae happen tumoro. (Jas. 4:13, 14) So best wei nomoa hem for followim datfala road wea lead go for “datfala tru laef” wea hem nao laef olowe. (1 Tim. 6:19) Tru nao, God no forcem iumi for wakabaot followim datfala road. Iumiseleva mas disaed. Mekem Jehovah kamap share bilong iu. Tinghae long “olketa gudfala samting” wea God givim long iu. (Sams 103:5) And garem faith hao God bae mekem iu “hapi fogud” and iu bae hapi for olowe.—Sams 16:11.