Skip to content

Skip to table of contents

To‘utupu, ‘e Lava Ke Ke Ma‘u ha Mo‘ui Fakafiemālie

To‘utupu, ‘e Lava Ke Ke Ma‘u ha Mo‘ui Fakafiemālie

“Kuó ke ‘ai ke u ‘ilo ‘a e hala ‘o e mo‘uí.”​—SAAME 16:11.

HIVA: 41, 6

1, 2. ‘Oku anga-fēfē hono fakahaa‘i mai ‘i he hokosia ‘a Tony ‘oku malava ke fai ha liliu ‘i he mo‘uí?

NA‘E tupu hake ‘a Tony ‘o ‘ikai ha‘ane tamai. Na‘á ne ‘i he kolisí, ka na‘e ‘ikai ke ne fu‘u mahu‘inga‘ia ‘i he akó. Ko hono mo‘oní, na‘á ne fakakaukau ke nofo ‘o ‘ikai faka‘osi ‘ene akó. ‘I he ngaahi faka‘osinga uiké, ‘oku ‘alu ‘a Tony ki he fale faivá pe fakamoleki ha taimi mo hono kaungāme‘á. Na‘e ‘ikai ke ne anga-fakamālohi pe ma‘unimā ‘e he faito‘o kona tapú, ka na‘e ‘ikai ha taumu‘a ‘ene mo‘uí. Na‘e a‘u ‘o ‘ikai ke ne fakapapau‘i pe ‘oku ‘i ai ha ‘Otua. ‘I he ‘aho ‘e taha, na‘e fetaulaki ‘a Tony mo e toko ua ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová pea fakahaa‘i kiate kinaua ‘ene ngaahi veiveiua fekau‘aki mo e ‘Otuá. Na‘á na ‘oange kiate ia ha ongo polosiua ke ne lau​—ko e Was Life Created? mo e The Origin of Life—​Five Questions Worth Asking.

2 ‘I he taimi hono hoko na‘á na ‘a‘ahi ai kia Tony, na‘e liliu faka‘aufuli ‘ene fakakaukaú. Na‘á ne toutou lau ‘a e ongo polosiuá pea na‘e mapelupelu mo manuminumi. Na‘e tala ange ‘e Tony ki he ongo Fakamo‘oní: “Kuo pau pē ‘oku ‘i ai ha ‘Otua.” Na‘á ne kamata ke ako ‘a e Tohi Tapú, pea na‘e liliu māmālie ‘a ‘ene vakai ki he mo‘uí. Ki mu‘a ke ne kamata akó, na‘e ‘ikai ko ha tokotaha ako lelei ‘a Tony, ka na‘á ne hoko ko e taha ‘o e tamaiki ako lelei taha ‘i hono ‘apiakó! Na‘a mo e pule akó na‘á ne ‘ohovale. Na‘á ne tala ange kia Tony: “Kuo fakalakalaka lahi ‘aupito ho‘o tō‘ongá mo ho‘o kuleití. ‘Oku hoko ia koe‘uhi ko ho‘o feohi mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová?” Na‘e tala ange ‘e Tony ‘io, pea na‘á ne vahevahe ange ‘a e me‘a na‘á ne akó ki he pule akó. Na‘á ne ma‘u tohi fakamo‘oni ako mei he kolisí pea ko ha tāimu‘a tu‘uma‘u ia mo ha sevāniti fakafaifekau ‘i he ‘ahó ni. ‘Oku fiefia ‘aupito ‘a Tony he taimí ni he ‘okú ne ma‘u ha Tamai anga-‘ofa, ko Sihova!​—Saame 68:5.

TALANGOFUA KIA SIHOVA, PEA TE KE LAVAME‘A

3. Ko e hā ‘a e fale‘i ‘oku ‘oange ‘e Sihova ki he to‘utupú?

3 ‘Oku fakamanatu mai ‘i he hokosia ‘a Tony ko Sihova ‘okú ne tokanga mo‘oni ki he to‘utupú. ‘Okú ne loto ke ke ma‘u ha mo‘ui lavame‘a mo fakafiemālie mo‘oni, ko ia ‘okú ne fale‘i koe ke ke manatu “ki ho Tokotaha-Fakatupu Ma‘ongo‘ongá ‘i he ngaahi ‘aho ‘o ho‘o talavoú.” (Tml. 12:1) ‘Oku ‘ikai ke faingofua ma‘u pē ‘a e me‘á ni, ka ‘oku ‘ikai ke ta‘emalava ia. ‘I he tokoni ‘a e ‘Otuá, ‘e lava ke ke ma‘u ha mo‘ui lavame‘a ‘i ho‘o kei si‘í pea ‘i ho‘o hoko ko ha tokotaha lahí ‘amui ange. Ke tokoni ke tau mahino‘i lelei ange ení, te tau lāulea ki he me‘a na‘á ne tokoni‘i ‘a e kau ‘Isilelí ke nau ikuna‘i ‘a e Fonua ‘o e Tala‘ofá pea mo e me‘a na‘á ne ‘oange kia Tēvita ‘a e mālohi ke ne ikuna‘i ‘a e saiāniti ko Kolaiaté.

4, 5. Ko e hā ‘a e lēsoni mahu‘inga ‘e lava ke tau ako mei he founga na‘e ikuna‘i ai ‘e he kau ‘Isilelí ‘a Kēnaní pea mo hono ikuna‘i ‘e Tēvita ‘a Kolaiaté? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

4 ‘I he teu ke hū ‘a e kau ‘Isilelí ki he Fonua ‘o e Tala‘ofá, ko e hā ‘a e fakahinohino na‘e ‘oange ‘e Sihova kiate kinautolú? Na‘á ne tala kiate kinautolu ke nau hoko ko ha kau sōtia lelei ange pe mateuteu ki ha tau? ‘Ikai! (Teu. 28:1, 2) Na‘á ne tala ange ke nau talangofua kiate ia pea falala kiate ia. (Sios. 1:7-9) Kuo pau pē na‘e ‘ikai hā ngali ‘uhinga lelei ‘a e fale‘i ko ení ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá, ka ko hono mo‘oní ko e fale‘i lelei taha ia ki he kau ‘Isilelí. Na‘e toutou tokoni‘i ‘e Sihova ‘ene kakaí ke nau ikuna‘i ‘a e kau Kēnaní. (Sios. 24:11-13) ‘Oku fiema‘u ‘a e tui ke talangofua ai ki he ‘Otuá, ka ko e tui ko iá ‘oku iku ma‘u pē ki he lavame‘a. Na‘e mo‘oni eni ‘i he kuohilí, pea ‘oku mo‘oni ‘i he ‘ahó ni.

5 Na‘e hoko ‘a Kolaiate ko ha tangata to‘a ‘i he taú. Na‘e meimei mita ‘e tolu (fute ‘e 9.5) hono lōloá, pea na‘á ne to‘o mo e ngaahi naunau tau fakatu‘utāmaki. (1 Sām. 17:4-7) ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ko Tēvita, ko ‘ene makatā pē pea mo ‘ene tui ki he ‘Otuá. Ko ha tokotaha ‘ikai tui te ne fakakaukau nai na‘e fakasesele ‘a Tēvita ‘i he‘ene feinga ke tau mo Kolaiaté! Ka ko hono mo‘oní, ko Kolaiate na‘e fakaseselé.​—1 Sām. 17:48-51.

6. Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu ko ení?

6 ‘I he kupu ki mu‘á, na‘a tau lāulea ai ki he me‘a ‘e fā ‘e lava ke ne ‘ai kitautolu ke tau fiefia ange mo lavame‘a ange ‘i he mo‘uí. Na‘a tau ako ‘oku fiema‘u ke tau tokanga ki he‘etau fiema‘u fakalaumālié, ‘ai ha kaungāme‘a lelei ‘oku nau ‘ofa ki he ‘Otuá, fokotu‘u ha taumu‘a mohu ‘uhinga, pea fakamahu‘inga‘i ‘a e tau‘atāina ‘oku ‘omai ‘e he ‘Otuá. ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ki he ngaahi founga lahi ange ‘e lava ke tau ma‘u ‘aonga ai mei hono fai ‘a e ngaahi me‘a lelei ko ení. Ke fai ení, tau lāulea angé ki he ni‘ihi ‘o e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘oku tau ma‘u mei he Saame 16.

TOKANGA KI HO‘O FIEMA‘U FAKALAUMĀLIÉ

7. (a) ‘E anga-fēfē ha‘o fakamatala‘i ha tokotaha fakakaukau fakalaumālie? (e) Ko e hā ‘a e “‘inasi” ‘o Tēvitá, pea na‘e anga-fēfē ‘ene tākiekina iá?

7 Ko ha tokotaha fakakaukau fakalaumālie ‘okú ne tui ki he ‘Otuá pea feinga ke vakai ki he ngaahi me‘á ‘o hangē ko e vakai ‘a e ‘Otuá. ‘Okú ne faka‘atā ‘a Sihova ke ne tataki ‘ene mo‘uí pea fakapapau‘i ke talangofua kiate ia. (1 Kol. 2:12, 13) Ko Tēvita ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ia ‘o ha tokotaha fakakaukau fakalaumālie. Na‘á ne hiva: “Ko Sihova ‘a hoku ‘inasí.” (Saame 16:5) Na‘e hounga‘ia ‘a Tēvita ‘i hono “‘inasí,” ‘a hono vaha‘angatae vāofi mo e ‘Otuá, pea na‘á ne hūfanga ‘iate ia. (Saame 16:1) Ko hono olá, na‘e lava ke ne pehē: “[Ko] ‘eku mo‘uí kotoa ‘oku fiefia.” Na‘e ‘ikai ha toe me‘a na‘á ne ‘ai ‘a Tēvita ke ne fiefia ange ka ko ‘ene kaume‘a vāofi mo Sihová!​—Lau ‘a e Saame 16:9, 11.

8. Ko e hā ‘a e ngaahi me‘a ‘e lava ke ne ‘ai ho‘o mo‘uí ke fakafiemālie mo‘oní?

8 Ko e kakai ‘oku nau tokangataha ki he pa‘angá pe mālié he‘ikai ‘aupito lava ke nau ma‘u ‘a e fiefia lahi hangē ko ia na‘e ma‘u ‘e Tēvitá. (1 Tīm. 6:9, 10) ‘Oku pehē ‘e ha tokoua ‘i Kānata: “Ko e fiemālie mo‘oní ‘oku ha‘u ia, ‘o ‘ikai mei he me‘a ‘oku tau ma‘u ‘i he mo‘uí, ka mei he me‘a ‘oku tau foaki ki he Tokotaha-Foaki ‘o e me‘a‘ofa lelei kotoa pē, ‘a Sihova ko e ‘Otuá.” (Sēm. 1:17) Kapau ‘okú ke fakatupulekina ‘a e tui kia Sihova pea tauhi kiate ia, te ke ma‘u ai ha mo‘ui mohu ‘uhinga mo fakafiemālie mo‘oni. Ko ia, ko e hā ‘e lava ke ke fai ke ‘ai ai ke mālohi ange ho‘o tuí? ‘Oku fiema‘u ke ke fakamoleki ‘a e taimi mo Sihova ‘aki hono lau ‘ene Folofolá, siofi ‘a e ngaahi me‘a faka‘ofo‘ofa na‘á ne fakatupú, pea fakakaukau fekau‘aki mo hono ngaahi ‘ulungāngá, kau ai ‘ene ‘ofa kiate koé.​—Loma 1:20; 5:8.

9. ‘E lava fēfē ke ke faka‘atā ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ke ne fakafuo koe?

9 ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku fakahaa‘i mai ‘e he ‘Otuá ‘ene ‘ofa ‘iate kitautolú ‘aki ‘ene fakatonutonu kitautolu ‘i he taimi ‘oku fiema‘u aí, hangē tofu pē ko e me‘a ‘oku fai ‘e ha tamai ‘ofa. Na‘e fakamahu‘inga‘i ‘e Tēvita ‘a e fakatonutonu ko ení peá ne pehē: “Te u fakahīkihiki‘i ‘a Sihova, ‘a ia kuó ne ‘omi kiate au ‘a e fale‘í. Na‘a mo e ‘i he lolotonga ‘a e po‘ulí, ‘oku fakatonutonu ai au ‘e he‘eku ngaahi fakakaukau lolotó.” (Saame 16:7) Na‘e fakalaulauloto ‘a Tēvita ki he ngaahi fakakaukau ‘a e ‘Otuá pea ‘ai ia ko ha konga ‘o ‘ene fakakaukaú tonu. Na‘á ne faka‘atā ‘a e ngaahi fakakaukau ‘a e ‘Otuá ke ne fakafuo ia, ‘a ia, na‘á ne faka‘atā ia ke ne liliu ia ke ne lava ‘o hoko ko ha tokotaha lelei ange. ‘I ho‘o fai ‘a e me‘a tatau, ko ho‘o ‘ofa ki he ‘Otuá mo ho‘o holi ke fakahōifua‘i iá ‘e tupulaki, pea te ke hoko ko ha Kalisitiane matu‘otu‘a. ‘Oku pehē ‘e ha tuofefine ko Christin ‘i he taimi ‘okú ne fai ai ha fekumi pea fakalaulauloto ki he me‘a ‘okú ne laú, ‘okú ne ongo‘i na‘e ‘ai ‘e Sihova ke hiki ‘a e ngaahi me‘a ko iá kiate ia tonu!

10. Hangē ko ia ‘oku tau ako mei he ‘Aisea 26:3, ‘e lava fēfē ke tokoni‘i koe ‘e he fakakaukau fakalaumālié?

10 ‘I he taimi ‘okú ke fakakaukau fakalaumālie aí, te ke vakai ki he māmaní mo hono kaha‘ú ‘o hangē ko e vakai ki ai ‘a e ‘Otuá. ‘Oku ‘oatu ‘e Sihova kiate koe ‘a e ‘ilo mo e vavanga fakaefakakaukau fakaofo ko ení. Ko e hā hono ‘uhingá? ‘Okú ne loto ke ke ‘ilo ‘a e me‘a ‘oku mahu‘inga ‘i he mo‘uí, fai ha ngaahi fili lelei pea fakatu‘otu‘a atu ki he kaha‘ú ‘o ‘ikai manavahē! (Lau ‘a e ‘Aisea 26:3.) Ko ha tokoua ko Joshua, ‘okú ne nofo ‘i ‘Amelika, ‘okú ne pehē kapau te ke nofo ofi kia Sihova te ke vakai mā‘ala‘ala ai ki he me‘a ‘oku mahu‘ingá mo e me‘a ‘oku ‘ikai loko mahu‘ingá.

‘AI HA KAUNGĀME‘A MO‘ONI

11. Na‘e anga-fēfē hono fili ‘e Tēvita hono ngaahi kaungāme‘á?

11 Lau ‘a e Saame 16:3. Na‘e ‘ilo ‘e Tēvita ‘a e founga ke ma‘u ai ha ngaahi kaungāme‘a lelei. Na‘á ne fili ke kaungāme‘a mo e fa‘ahinga na‘a nau ‘ofa kia Sihová pea na‘e ‘oange ai heni kiate ia ‘a e “fiefia lahi.” Na‘á ne fakamatala‘i ‘a hono ngaahi kaungāme‘á “ko e kau mā‘oni‘oní” koe‘uhi na‘a nau feinga ke muimui ‘i he ngaahi tu‘unga fakae‘ulungaanga ma‘a ‘a Sihová. Na‘e ongo‘i tatau mo ia ha tokotaha-tohi-saame ‘e taha fekau‘aki mo e filifili ‘o e kaungāme‘á peá ne tohi: “Ko ha kaume‘a au ‘o e fa‘ahinga kotoa ‘oku manavahē kiate koé mo e fa‘ahinga ‘oku nau tauhi ki ho‘o ngaahi tu‘utu‘uní.” (Saame 119:63) Hangē ko ia na‘a tau lāulea ki ai ‘i he kupu ki mu‘á, te ke lava foki mo koe ‘o ma‘u ha ngaahi kaungāme‘a lelei ‘i he lotolotonga ‘o e fa‘ahinga ‘oku ‘ofa mo talangofua kia Sihová. Pea ko e mo‘oni, ko ho ngaahi kaungāme‘á ‘oku ‘ikai fiema‘u ia ke nau ta‘u tatau mo koe.

12. Ko e hā na‘e kaungāme‘a lelei ai ‘a Tēvita mo Sionatané?

12 Na‘e ‘ikai ke fili pē ‘e Tēvita ‘a e fa‘ahinga na‘e ta‘u tatau mo iá ke hoko ko hono ngaahi kaungāme‘a. ‘E lava ke ke ‘omi ha hingoa ‘o e taha ‘o e kaungāme‘a ofi ‘o Tēvitá? Te ke fakakaukau nai kia Sionatane. Ko e kaungāme‘a ko ia ‘a Tēvita mo Sionatané ko e taha ia ‘o e kaume‘a fafale taha ‘oku lava ke tau lau ‘o fekau‘aki mo ia ‘i he Tohi Tapú. Ka na‘á ke ‘ilo‘i na‘e lahi ‘aki ‘e Sionatane ‘a e ta‘u ‘e 30 ‘ia Tēvita? Ko ia ko e hā na‘á na kaungāme‘a lelei aí? Ko ‘ena kaungāme‘á na‘e makatu‘unga ‘i he‘ena tui ki he ‘Otuá. Na‘á na toe fefaka‘apa‘apa‘aki pea fakamahu‘inga‘i hona ngaahi ‘ulungaanga leleí, hangē ko e loto-to‘a na‘á na fakahaa‘i ‘i he taimi na‘á na tau‘i ai ‘a e ngaahi fili ‘o e ‘Otuá.​—1 Sām. 13:3; 14:13; 17:48-50; 18:1.

13. ‘E lava fēfē ke ke ‘ai ha ngaahi kaungāme‘a tokolahi ange? ‘Omi ha fakatātā.

13 Hangē ko Tēvita mo Sionatané, ‘e lava ke tau ma‘u ‘a e “fiefia lahi” ‘i he‘etau kaume‘a mo e fa‘ahinga ‘oku ‘ofa kia Sihová pea ma‘u ‘a e tui kiate ia. Ko Kiera, kuó ne tauhi ki he ‘Otuá ‘i he laui ta‘u, ‘okú ne pehē, “Kuó u kaungāme‘a mo e kakai mei he māmaní takatakai, kakai mei he ngaahi puipuitu‘a mo e anga fakafonua kehekehe.” ‘I ho‘o fai ‘a e me‘a tatau, te ke fakamo‘oni‘i ai kiate koe tonu ‘a e anga hono ‘ai ‘e he Tohi Tapú mo e laumālie mā‘oni‘oní ke tau hoko ko e fāmili pē taha ‘o e kau lotu ‘i māmani lahi.

FOKOTU‘U HA TAUMU‘A MOHU ‘UHINGA

14. (a) ‘E lava fēfē ke ke fokotu‘u ha taumu‘a mohu ‘uhinga ‘i he mo‘uí? (e) Ko e hā ‘oku lea‘aki ‘e he to‘utupu ‘e ni‘ihi fekau‘aki mo ‘enau taumu‘á?

14 Lau ‘a e Saame 16:8. Kia Tēvita, ko e tauhi ki he ‘Otuá ‘a e me‘a mahu‘inga tahá. Kapau ‘okú ke fa‘ifa‘itaki kia Tēvita ‘i ho‘o fokotu‘u ‘a e ngaahi taumu‘á, pea fakakaukau ma‘u pē ki he me‘a ‘oku fiema‘u ‘e Sihova meiate koé, ‘e hoko leva ho‘o mo‘uí ‘o fakafiemālie. ‘Oku pehē ‘e ha tokoua ko Steven: “Ko e ngāue ki ha taumu‘a, a‘usia ia, pea ko e toe sio atu ki mui ki he ngaahi fakalakalaka kuó u faí ‘okú ne ‘omai kiate au ‘a e fiemālie.” Ko ha tokoua kei talavou mei Siamane ‘okú ne ngāue he taimí ni ‘i ha fonua ‘e taha ‘okú ne pehē: “‘I he‘eku ta‘umotu‘á, ‘oku ‘ikai te u loto ke sio atu ki mui ki he‘eku mo‘uí pea sio ko e me‘a kotoa na‘á ku faí na‘á ku fai pē ia ma‘aku.” ‘Okú ke ma‘u ha ongo‘i pehē? Ngāue‘aki leva ho‘o ngaahi malavá mo ho talēnití ke ‘ave ‘a e lāngilangí ki he ‘Otuá pea tokoni‘i ‘a e kakai kehé. (Kal. 6:10) Fokotu‘u ‘a e ngaahi taumu‘a ‘i he ngāue ‘a Sihová, pea kole kia Sihova ke ne tokoni‘i koe ke a‘usia ‘a e ngaahi taumu‘a ko iá. ‘E lava ke ke fakapapau‘i te ne tali ‘a ho‘o lotú!​—1 Sio. 3:22; 5:14, 15.

15. Ko e hā ha taumu‘a ‘e lava ke ke fokotu‘u? (Sio ki he puha “ Taumu‘a ‘e Ni‘ihi ke Fakakaukau ki Ai.”)

15 Ko e hā ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi taumu‘a ‘e lava ke ke fokotu‘ú? Fēfē ke ke feinga ke fai ha tali ‘i he lea pē ‘a‘au ‘i he fakatahá? Pe ko e hā ‘oku ‘ikai ‘ai ai ko ha‘o taumu‘a ke tāimu‘a pe ngāue ‘i he Pētelí? ‘E lava foki ke ke ako ha lea fo‘ou koe‘uhi ke ke lava ‘o ngāue‘aki ia ke vahevahe atu ‘a e ongoongo leleí ki ha kakai tokolahi ange. Ko Barack ko ha tokoua kei talavou ngāue taimi-kakato ‘okú ne pehē: “Ko e ‘ā hake ‘i he ‘aho kotoa pea ‘ilo‘i ‘oku ou foaki hoku iví kotoa kia Sihová ko ha ongo‘i ia ‘oku ‘ikai lava ke ma‘u mei ha toe ngāue kehe.”

KOLOA‘AKI ‘A E TAU‘ATĀINA ‘OKU ‘OATU ‘E HE ‘OTUÁ

16. Na‘e anga-fēfē ongo‘i ‘a Tēvita fekau‘aki mo e ngaahi lao mo e tefito‘i mo‘oni ‘a Sihová, pea ko e hā hono ‘uhingá?

16 Lau ‘a e Saame 16:2, 4Hangē ko ia na‘a tau ako ‘i he kupu ki mu‘á, ‘i he‘etau mo‘ui‘aki ‘a e ngaahi lao mo e tefito‘i mo‘oni ‘a e ‘Otuá, ‘oku tau hoko ‘o tau‘atāina mo‘oni. ‘Oku tau ako ke ‘ofa ki he leleí pea fehi‘a ki he koví. (‘Ēm. 5:15) Na‘e pehē ‘e Tēvita ko Sihova ‘a hono “Matavai ‘o e leleí.” Ko e leleí ko e tu‘unga lelei ‘aupito, pe ‘ulungaanga lelei. Ko Sihova ko e me‘a kotoa ‘okú ne faí ‘oku lelei, pea ko ha me‘a lelei pē ‘oku tau ma‘u ko e ha‘u meiate ia. Na‘e ngāue mālohi ‘a Tēvita ke fa‘ifa‘itaki ki he ‘Otuá pea ‘ofa ki he ngaahi me‘a ‘oku ‘ofa ai ‘a Sihová. Ka na‘e toe ako ‘a Tēvita ke fehi‘a ki he ngaahi me‘a ‘oku pehē ‘e he ‘Otuá ‘oku koví. Ko e taha ‘o e ngaahi me‘á ni ko e tauhi ‘aitolí, ‘a ia ko e lotu ki ha taha pe ha me‘a tuku kehe ‘a Sihova. ‘Oku tuku hifo ‘e he tauhi ‘aitolí ‘a e ngeia ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá pea to‘o ‘a e lāngilangi ‘oku ‘a Sihová pea ‘ave ia ki ha taha pe ha me‘a kehe.​—‘Ai. 2:8, 9; Fkh. 4:11.

17, 18. (a) Ko e hā na‘e lea‘aki ‘e Tēvita fekau‘aki mo e nunu‘a kovi ‘o e lotu loí? (e) Ko e hā ‘a e me‘a ‘okú ne fakatupunga ‘a e kakai he ‘aho ní ke “fakalahi ai ‘enau mamahí”?

17 ‘I he taimi ‘o e Tohi Tapú, ko e fehokotaki fakasino ta‘etāú na‘e fa‘a hoko ko e konga ‘o e lotu loí. (Hōs. 4:13, 14) Na‘e sai‘ia ‘a e kakai tokolahi ‘i he lotu loí koe‘uhi na‘a nau fiefia ‘i he ‘ulungaanga ta‘etāú, ka na‘e ‘ai kinautolu ‘e he fa‘ahinga lotu ko iá ke nau fiefia? Hala‘atā! Na‘e pehē ‘e Tēvita ko e fa‘ahinga ko ia na‘a nau lotu ki he ngaahi ‘otua loí na‘a nau “fakalahi ai ‘enau mamahí.” Ko e kakai ko iá na‘e a‘u ‘o nau feilaulau‘i ‘enau fānaú ki he ngaahi ‘otua loí! (‘Ai. 57:5) Na‘e fehi‘a ‘a Sihova ‘i he‘enau anga-fakamamahí. (Sel. 7:31) Kapau na‘á ke mo‘ui ‘i he ngaahi ‘aho ko iá, he hounga‘ia mo‘oni ē ko koe ‘i he lotu ‘a ho‘o ongo mātu‘á kia Sihová!

18 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku tali ‘i he ngaahi lotu loi lahi ‘a e fehokotaki fakasino ta‘etāú, kau ai ‘a e fakasōtomá. ‘E ‘ai nai ‘e ha founga mo‘ui ta‘etaau ‘a e kakaí ke nau ongo‘i ‘oku nau tau‘atāina, ka ko hono mo‘oní ‘oku nau “fakalahi ai ‘enau mamahí.” (1 Kol. 6:18, 19) Kuó ke fakatokanga‘i eni? Ko ia, to‘utupu, fanongo ki ho‘o Tamai fakahēvaní. Fakamo‘oni‘i kiate koe tonu ‘oku lelei ke talangofua ki he ‘Otuá. Fakakaukau fakalelei fekau‘aki mo e ngaahi nunu‘a kovi ‘o e ‘ulungaanga ta‘etāú. Te ke sio ai ‘oku ‘ikai ha mālie fakataimi ‘oku tuha mo e maumau ‘okú ne fakatupungá. (Kal. 6:8) Ko Joshua, na‘a tau lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē: “‘E lava ke tau ngāue‘aki ‘etau tau‘atāiná ‘i ha founga pē ‘oku tau loto ki ai, ka ko hono ngāuehala‘aki iá ‘oku ‘ikai fakafiemālie.”

19, 20. Ko e hā ‘a e ngaahi tāpuaki ‘e ma‘u ‘e he to‘utupu ‘oku nau tui kia Sihova pea talangofua kiate iá?

19 Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Kapau te mou nofo ma‘u ‘i he‘eku leá, ko e mo‘oni ko e kau ākonga kimoutolu ‘a‘aku, pea te mou ‘ilo ‘a e mo‘oní, pea ‘e fakatau‘atāina‘i kimoutolu ‘e he mo‘oní.” (Sione 8:31, 32) Fakamālō kia Sihova, ‘oku tau tau‘atāina mei he lotu loí, ta‘e‘iló mo e tui ta‘e‘uhingá. ‘I he kaha‘ú, ‘oku tau fakatu‘otu‘a atu ki hono ma‘u ‘a e “tau‘atāina lāngilangi‘ia ‘a e fānau ‘a e ‘Otuá.” (Loma 8:21) ‘Oku lava ke ke ma‘u ‘a e konga ‘o e tau‘atāina ko iá he taimí ni ‘i ho‘o muimui ‘i he ngaahi akonaki ‘a Kalaisí. ‘I he foungá ni, te ke hoko ai ‘o “‘ilo ‘a e mo‘oní” ‘o ‘ikai ngata pē ‘i hono ako iá ka ‘i hono mo‘ui‘aki ia!

20 To‘utupu, koloa‘aki ‘a e tau‘atāina ‘oku foaki atu ‘e he ‘Otuá kiate koé. Ngāue‘aki fakapotopoto ia. ‘E tokoni ia kiate koe ki hono fai ‘a e ngaahi fili he taimí ni ‘a ia ‘e lava ke ke ma‘u ai ‘a e kaha‘u lelei tahá. ‘Oku pehē ‘e ha tokoua kei talavou: “Ko hono ngāue‘aki fakapotopoto ‘a e tau‘atāina ‘i he tu‘unga ko ha to‘utupú ‘oku tokoni mo‘oni ‘i ha‘o fehangahangai ‘amui ange mo ha fili lalahi ange, hangē ko hano kumi ha ngāue fe‘ungamālie pe fili pe te ke mali pe nofo ta‘emali ‘i ha vaha‘a taimi.”

21. ‘E lava fēfē ke ke ma‘u ‘a e “mo‘ui mo‘oní”?

21 ‘I he fokotu‘utu‘u motu‘a ko ení, na‘a mo e me‘a ‘oku ui ‘e he kakaí ko e mo‘ui leleí ‘oku fuonounou. ‘Oku ‘ikai ‘ilo ‘e ha tangata ‘a e me‘a ‘e hoko ‘apongipongí. (Sēm. 4:13, 14) Ko e me‘a lelei taha ‘e lava ke ke faí ko hono fai ha ngaahi fili te ne tokoni‘i koe ke ma‘u ‘a e “mo‘ui mo‘oní”​—‘a e mo‘ui ta‘engata ‘i he māmani fo‘ou fakaofo ‘a e ‘Otuá. (1 Tīm. 6:19) ‘Oku ‘ikai ke fakamālohi‘i ‘e Sihova ha taha ke tauhi kiate ia. Ko e me‘a pē ia ‘a e tokotaha taki taha ‘o kitautolú ke fili pe ko e hā te tau faí. Ko ia ‘ai ‘a Sihova ko ho “‘inasí” ‘aki ‘a e ngāue ‘i he ‘aho taki taha ke ‘unu‘unu ofi ange kiate ia, pea koloa‘aki “‘a e ngaahi me‘a lelei” kotoa pē ‘okú ne ‘oatu kiate koé. (Saame 103:5) Fakapapau‘i ‘oku lava ‘e Sihova ke ne ‘oatu ‘a e fu‘u mavava kiate koe pea mo e fiefia ta‘engata!​—Saame 16:11.