Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Tyina Tuna Ouvela

Tyina Tuna Ouvela

“Etyi nanoñgonoka okuti ndyina ouvela utiwa cancer, andyilitehelela ngatyina nanakelua ononkhia. Mahi etyi nakondoka keumbo, andyisoko okuti tyitupu tyimwe, ankho hatyoko ndyikevelela, mahi mandyiovola onkhalelo yokulambela motyitateka etyi.’” — Linda, una omanima 71.

“Ame ndyina ouvela wokunumana. Ovikando vimwe, oluihamo ndyikala nalo lunkhalesa tyasoya. Tupu, pamwe ndyilitehela okuti ndyimulike iya otyo tyinkhalesa nomalusoke okuliipaa.” — Elise, una omanima 49.

INKHA ove ine omunthu umwe uhole una ouvela uhaveluka, otyo tyipondola okukusoyesa. Tyihekusoka vala okuti nthiki imwe monkhi, tupu mokala notyiho mokonda yokuna ouvela oo. Otyiho tyipondola okuliyawisa tyina uhavasi ovihemba, no ñgeni mohakulwa, nonombongo mbokufeta. Owoma upondola okulingisisa ovitateka vivilepo.

Oityi tyipondola okutukuatesako? Ovanyingi vavasa epameko mu vakuavo, ovakuavo oputyina velikuambela, iya vamwe o mokutanga ononthele mbumwe mbo Mbimbiliya. Tupu vamwe vakuateswako no nombunga mbavo nomapanga muetyi vesukisa.

OÑGENI VAMWE VAKOLELEYA

Robert, una omanima 58 wati: “Tyina una ouvela yumba onthumbi mu Huku,” otyo matyikukuatesako okukoleleya. Likuambela ku Huku, omupopila oñgeni ulitehelela. Muiita ononkhono mbae. Muiita opo ekupameke. Opo utyivile okupameka ombunga yove aitualako okukoleleya.

“Ombunga yange yankhuatesileko unene. Ankho ndyilikalelwa nomunthu wike ine vevali avapulu ‘oñgeni ndyikahi.’ Napamekelwe unene nomapanga ange. Avankhuatesako okukala vali nawa iya otyo tyankhuatesako okukoleleya.”

Inkha mokatalelapo omunthu wavela, tala etyi Linda apopia, wati: “Omunthu wokuavela kahande vala okutomphola konthele youvela wae, mahi tyesukisa okupopia ovipuka ovikuavo vimukalesa nawa. Popia konthele yovipuka haunene ankho mupopia-le.”

Nekuateso lya Huku, Nondaka yae, nombunga iya nomapanga, mavetukuatesako okukala nonthilo nomuenyo, namphila tuna ouvela uhaveluka.