Skip to content

Skip to table of contents

SUTUDI-ARTIKEL 2

Gafa Yehofa te i de a komakandaa

Gafa Yehofa te i de a komakandaa

„Te mi de a komakandaa mi o gafa i.”​—PS. 22:22.

SINGI 59 Meke u gafa Gadu

SAN WI O LELI *

1. Fa David be e fii te a be e pakisei Yehofa? San a be e du fu soi fa ai fii?

KOWNU DAVID sikiifi taki: „Yehofa bigi tuutuu, neen u mu gi ala gaandi” (Ps. 145:3). David be lobi Yehofa, neen meke a be e gafa en te a be ’de makandaa anga taawan’ (Ps. 22:22; 40:5). A ná abi misi, iseefi lobi Yehofa. Yu e fii enke fa David be e fii di a taki: „Yehofa, a Gadu fu u dda Islayeli, a yu u mu gafa fu teego, eeye fu ala ten.”​—1 Kolon. 29:10-13.

2. (a) Fa u sa gafa Yehofa? (b) Sowtu polobelema son baala anga sisa abi? San wi o luku aini a artikel ya?

2 Aini a ten ya wi e gafa Yehofa te wi e gi piki a komakandaa. Ma ai taanga gi wantu baala anga sisa fu gi piki. Den wani gi piki, ma den e feele. San den sa du fu losi a polobelema ya? San ala wi sa du fu gi piki di e gi taawan taanga-sikin? Fosi u luku den piki fu den akisi ya, wi o luku fo pelensipali sani di e soi saide u mu e gi piki te u de a komakandaa.

SAIDE WI E GI PIKI A KOMAKANDAA?

3-5. (a) Enke fa Hebrewsama 13:15 e soi, saide wi e gi piki a komakandaa? (b) Na ala u mu gi piki na aseefi fasi?

3 Yehofa gi ala wi a gaandi fu gafa en (Ps. 119:108). Den piki di wi e gi a komakandaa a wan fasi fa wi e gi Yehofa wan „ofaandi”. Sama á poi du a sani ya gi u. (Leisi Hebrewsama 13:15.) Na aseefi ofaandi efuso piki Yehofa wani u gi? Nono, a ná dati a wani!

4 Yehofa sabi taki a ná ala sama na aseefi. A sabi san u poi du anga san wi á man du. Ai bigi gi en te wi e gi en san u poi. Pakisei a ofaandi di a be wani den Islayelisama tyai gi en. Son Islayelisama be man tyai sikapu efuso kaabita enke ofaandi. Ma wan Islayelisama di be pooti, be sa tyai „tu siton-doifi efuso tu pikin osu-doifi enke ofaandi”. Efu wan Islayelisama á be man tyai nawan fu den foo ya enke ofaandi, da Yehofa taki den be sa gi „wan koba fini bolon” (Lef. 5:7, 11). Winsi fa bolon be moo bunkopu, toku Yehofa be e teke en fu bigi solanga wan sama be tyai „fini bolon” enke ofaandi. A bolon ya a be a moo bun bolon.

5 U Gadu di abi switifasi á kengi. Te wi e gi piki, a nai dwengi u fu de bun takiman enke Apolos efuso Pawlesi (Toli 18:24; 26:28). Yehofa wani u gi a moo bun piki di u sa gi te u de a komakandaa. Pakisei a uman di man be dede di be poti tu pikin moni aini a moni kedee. Yehofa be piisii fu di a be gi a moo bun sani di a be abi.​—Luk. 21:1-4.

Wi e fende wini te wi e gi piki, taawan e fende wini tu (Luku paragraaf 6-7) *

6. (a) Sowtu wini wi e fende fu den piki di taawan e gi a komakandaa enke fa Hebrewsama 10:24, 25 e soi? (b) Fa i sa soi taki yu e teke en fu bigi te wan sama gi wan piki a komakandaa?

6 Wi e gi taawan taanga-sikin te wi e gi piki. (Leisi Hebrewsama 10:24, 25.) Wi e piisii te wi e yee omen sowtu piki a komakandaa. Ai switi te u yee fa yonkuuwan e gi piki, winsi den piki satu. Wi e fende taanga-sikin te wan sama e taki anga en hii ati san a leli. Wi e teke en fu bigi te baala anga sisa teke „deki-ati” gi piki, winsi fa sen e kisi den efuso winsi a bigin den bigin leli a tongo fu u (1 Tes. 2:2). Fa u sa soi taki ai bigi gi u te wan sama gi wan piki? Baka komakandaa, u sa gi en daa fu a piki di a gi. Wan taa fasi fa u sa soi taki ai bigi gi u, a te useefi e gi piki. Te wi e du a sani ya da a ná fende namo wi e fende taanga-sikin, useefi o gi taawan taanga-sikin tu.​—Rom. 1:11, 12.

7. Sowtu wini wi e fende te wi e gi piki a komakandaa?

7 Wi e fende wini te wi e gi piki (Yes. 48:17). Fa wi e fende wini? A fosi sani, efu u poti a wi ede fu gi wan piki a komakandaa, a sani ya o gi u taanga-sikin fu seeka bun. A sani ya e yeepi u fu fusutan Beibel moo bun. Moo wi e fusutan Beibel, moo wi o man du san u leli. Du fu tu, wi e moo lobi a komakandaa te useefi e du wan sani. Du fu dii, fu di wi e meke moiti fu gi wan piki meke ai moo makiliki fu holi den piki di u gi a ede. Baka omen ten seefi wi e sabi den ete.

8-9. (a) Te u luku Maleyaki 3:16, fa Yehofa e fii te wi e gi piki? (b) Sowtu tesi e miti son sama winsi fa den sabi a sani ya?

8 Yehofa e piisii te wi e taki san wi e biibi. U sa biibi taki Yehofa e aliki u. U sa biibi tu taki ai teke en fu bigi te wi e meke moiti fu gi piki a komakandaa. (Leisi Maleyaki 3:16.) Yehofa e belesi u te a si a moiti di wi e meke fu gi piki.​—Male. 3:10.

9 A abi wini tuutuu te wi e gi piki a komakandaa. Ma toku son sama e feele fu opo den ana fu gi wan piki. Efu a so yu e fii, yu á mu lasi-ati. Wi o luku wantu leli fu Beibel, wantu ondoofenitoli anga wantu sani di o yeepi ala u fu gi moo piki a den komakandaa.

SAN O YEEPI I FI YU Á FEELE MOO?

10. (a) San omen sama e pakisei te den mu gi piki? (b) Sowtu manii wan sama di e feele fu gi piki abi kande?

10 I bee e daai te yu e pakisei fu opo yu ana fu gi wan piki? A nai wawan e fii so. Gaanse fu wi e feele pikinso te u mu gi wan piki. Efi yu á wani a sani ya tapu i fu gi piki, i mu sabi san e meke yu e fii so. Yu e feele taki yu o feegete san i wani taki? Yu e feele taki a piki fi i ná o bun? Yu e si enke a piki fi i ná o moin enke du fu den taa baala anga sisa? We, a ná ogii te yu e denki so. A sani ya e soi taki yu abi sakafasi. Yu e si enke taawan bun moo yu. Yehofa lobi sama di abi sakafasi (Ps. 138:6; Filip. 2:3). Ma Yehofa wani i gafa en tu. A wani i gi i baala anga sisa taanga-sikin (1 Tes. 5:11). Fu di a lobi i meke a o yeepi i fu abi deki-ati.

11. Sowtu leli fu Beibel sa yeepi u?

11 Meke u luku wantu leli fu Beibel. Beibel taki ala wi e meke fowtu te wi e taki (Yak. 3:2). Yehofa sabi taki wi o go e meke fowtu. Den baala anga sisa sabi a sani ya tu (Ps. 103:12-14). Den de enke u famii, den lobi u (Malik. 10:29, 30; Yoh. 13:35). Den sabi taki son leisi a ná ala den sani di u be abi a pakisei wi e taki te wi e gi wan piki.

12-13. San wi e leli fu a toli fu Nehemiya anga Yona?

12 Pakisei toli fu sama aini Beibel ten di sa yeepi i fi yu á feele moo. Pakisei Nehemiya. A be e wooko gi wan kownu di be abi makiti. Nehemiya be e kusumi fu di a be yee taki a sikotu anga den gaan doo fu Yelusalem be booko (Neh. 1:1-4). Pakisei fa en ati naki di a kownu akisi en saide a be e kusumi! Nehemiya begi gawgaw, neen a piki a kownu. A so a kownu du omen sani fu yeepi a foluku fu Gadu (Neh. 2:1-8). Pakisei Yona tu. Di Yehofa sende en fu a go wasikoi den sama fu Ninifei, Yona feele te a go a wan hii taa se (Yona 1:1-3). Ma toku Yehofa yeepi Yona fu a du a wooko di a be gi en. Den sani di a taigi den sama fu Ninifei yeepi den tuutuu (Yona 3:5-10). A toli fu Nehemiya leli u taki a de taanga fanowdu fu begi fosi u gi wan piki. Du fu Yona e leli u taki Yehofa poi yeepi u fu du san a wani, winsi fa wi e feele. Fu taki en kiin, den sama fu a kemeente pe i de, ná ogii enke den sama fu Ninifei.

13 San o yeepi i fu gi piki a komakandaa di e gi taawan taanga-sikin? Meke u luku wantu sani di o yeepi i.

14. Saide u mu seeka bun fosi u go a komakandaa? On ten u sa du a sani ya?

14 Seeka gi ala den komakandaa. Efi yu e seeka bun a fesi, a sani ya o yeepi i fi yu á feele tumisi te i mu gi piki (Odo 21:5). Ala wi abi wan yuu di wi e seeka gi den komakandaa. Eloise, a wan sisa di pasa 80 yali. En man dede kaba. Faisi a wiki bigin, a so ai bigin seeka gi a Wakititolen-sutudi. A taki: „A komakandaa e moo switi gi mi te mi seeka a fesi.” Joy di e wooko omen dei aini a wiki taki a sataa ai seeka gi a Wakititolen-sutudi. A taki: „Te mi seeka satu fosi a komakandaa, ai moo makiliki gi mi fu mi á feegete san mi leli.” Ike a wan owluman di e pionili tu. A taki: „Mi nai sutudeli a hii Wakititolen wan pasi. A moo makiliki gi mi fu sutudeli en pikinpikin, wantu leisi aini a wiki.”

15. San i mu du efi i wani seeka bun gi den komakandaa?

15 San i mu du efi i wani seeka bun gi den komakandaa? Ala yuu i mu begi fosi i bigin sutudeli (Luk. 11:13; 1 Yoh. 5:14). Teke wantu miniti fu luku san yu o leli. Leisi a nen fu a artikel, den ede pakisei, luku den fowtow, anga den bokusu. Te yu e luku den paragraaf meke moiti fu leisi den tekisi. Teke ten pakisei san i leli. Poti moo pakisei a den pisi di i wani gi piki. Te i seeka bun, yu o moo fende wini fu den komakandaa. A o moo makiliki gi i fu gi piki tu.​—2 Kor. 9:6.

16. San a wantu wookosani di wi abi? Fa yu e wooko anga den?

16 I sa koboloiki den wookosani fu a olikanisâsi di de aini wan tongo di yu e fusutan. Yehofa meke a olikanisâsi fi en meke wookosani di u sa koboloiki te wi e seeka gi komakandaa. Efu wi abi a JW Library® a u telefon, u sa download a Wakititolen poti aini. U sa leisi efuso aliki den Wakititolen-sutudi na a app ya winsi pe u de. Son sama e koboloiki a JW Library® fu sutudeli te den e teke boo a sikoo efuso a wooko anga te den de a pasi. A makiliki fu ondoosuku sani moo fini na a Watchtower Library di de a DVD anga a Wakititolen LIBRARY A INTERNET.

On ten yu e seeka gi den komakandaa? (Luku paragraaf 14-16) *

17. (a) Saide a bun fu seeka moo enke wan piki? (b) San i leli fu a felon di den e kai Tron wan mati fu Yehovah​—Sreka yusrefi fu gi piki?

17 Efi i man, a moo bun fu seeka moo enke wan piki. Saide? We a ná ala yuu yu o fende piki te yu opo yu ana. Kande a baala di e teke fesi gi wan taa sama a piki. Son leisi a baala di e teke fesi nai gi omen sama piki a son paragraaf fu di a wani a komakandaa kaba na a yuu. Neen meke yu ati á mu boon te a á gi i piki na a bigin. Efi i seeka omen piki, yu o fende a okasi fu gi winsi wan. I sa seeka fu leisi wan tekisi tu. I sa meke moiti tu fu gi piki sondee fu leisi en aini a paragraaf. *

18. Saide u mu e gi satu piki?

18 Gi satu piki. Gaanse leisi a den satu piki di á lolo, e gi sama taanga-sikin. Neen meke i mu meke moiti fi i nai gi langa piki. Meke moiti fu gi piki, wan sani fu 30 sekonde (Odo 10:19; 15:23). Efu a omen yali kaba yu e gi piki a komakandaa, i mu meke moiti fu gi satu piki, da taawan o man waka ai baka. Efi yu e taki omen miti fu omen sowtu sani, taawan o feele fu gi piki, bika den o si enke den ná o poi gi piki enke yu. Boiti dati te den piki fu u nai langa tumisi, moo sama e fende a okasi fu gi piki. Moomoo efu a yu na a fosi sama di o gi piki a wan paragraaf, a piki fi yu á mu lolo. A piki fi yu á mu langa tu. Ná taki fu ala den sani di de aini a paragraaf. Te wan sama taki fu a moo pelensipali sani aini wan paragraaf, da den taa sama sa taki fu den taa sani.​—Luku a faki „ Sowtu piki mi sa gi?

19. Fa a baala di e holi a sutudi sa yeepi i? San i mu du fu a yeepi i?

19 I sa piki a baala di e teke fesi sowtu paragraaf i wani gi piki. Efi i wani du a sani ya, i mu piki a baala di e holi a sutudi fosi komakandaa bigin. Te u doo na a paragraaf di i wani gi piki, opo yu ana go te a tapu fu a baala sa si i.

20. Saide u sa taki a komakandaa de enke te wi e nyan makandaa anga u mati?

20 I mu si a komakandaa enke te mati sidon a tafaa e nyan. Meke u taki wantu sama fu a kemeente o holi wan fesa, neen den akisi i fu tyai wan pikin sani. San i be o du? Kande i be o senuwe pikinso, ma toku i be o meke moiti fu tyai wan sani di ala sama lobi. Yehofa na a sama di kai u kon a komakandaa. A seeka omen sani gi u tu (Ps. 23:5; Mat. 24:45). Ai piisii te wi e tyai wan pikin sani, a moo bun sani di wi abi. Neen meke i mu seeka bun gi den komakandaa. Yu á mu feele fu gi piki tu. Efi i du a sani ya a ná nyan namo yu o nyan a Yehofa tafaa, ma yu o tyai wan pikin sani tu fu paati anga a kemeente.

SINGI 2 Yehofa na a nen fi i

^ paragraaf 5 Leti enke a psalm sikiifiman David, u lobi Yehofa. Wi e fii bun te wi e gafa en tu. Wi e soi taki u lobi Yehofa te wi e gi piki a den komakandaa. Ma ai taanga gi son wan fu u fu gi piki a komakandaa. Efu yu e feele fu gi piki, a artikel ya o yeepi i fu sabi saide yu e feele anga san o yeepi i fi yu á feele moo.

^ paragraaf 17 Go a jw,org/srn da i luku a Saanantongo felon di den e kai Tron wan mati fu Yehovah​—Sreka yusrefi fu gi piki. Go a SAN BIJBEL E LERI > FELEM > PIKIN-NENGRE.

^ paragraaf 63 SAN WI E SI A DEN FOWTOW: Wantu sama fu wan kemeente e gi piki na A Wakititolen-sutudi anga piisii.

^ paragraaf 65 SAN WI E SI A DEN FOWTOW: Wantu fu den sama di be opo den ana fu gi piki na a Wakititolen-sutudi. Winsi fa den libi kengi, toku ala den e meke ten fu seeka gi a komakandaa.