1. Oñgeni David ankho elitehelela konthele ya Siovaa, iya otyo tyemulundile okulinga-tyi?

OHAMBA DAVID wahoneka okuti: “Siovaa omunene iya watokala okunkhimanekwa.” (Sal. 145:3) Ohole ankho ena na Siovaa yemulundile ‘okumuhilivika mokati kewaneno.’ (Sal. 22:22; 40:5) Nove uhole Huku iya usoka nga David etyi apopia okuti: “Siovaa, Huku yo Isilayeli, ove watokola okuhilivikwa apeho.” — 1 Crô. 29:10-13.

2. (a) Oñgeni tupondola okuhilivika Siovaa? (b) Otyitateka patyi vamwe vena iya oityi matulilongesa?

² Hono, onkhalelo imwe yokuhilivika Siovaa, okuava omakumbululo momaliongiyo. Mahi kovakuatate ovanyingi otyo katyapepukile. Vahanda umwe okuava omakumbululo, mahi vena owoma. Oityi tyipondola okuvekuatesako okufinda otyitateka otyo? Oityi matyitukuatesako okuava omakumbululo apameka? Opo tukumbulule omapulo oo, tete matulilongesa omahunga ekuana alekesa omokonda yatyi tyakolela okuava omakumbululo momaliongiyo.

3-5. (a) Ngetyi tyipopia Hebeleu 13:15, omokonda yatyi tuavelela omakumbululo momaliongiyo? (b) Okuti Siovaa ukevelela tuave omakumbululo elifwa? Hangununa.

³ Siovaa wetuavela elao liokumuhilivika. (Sal. 119:108) Omakumbululo etu alinga onthele ‘yotyilikutila tyehiliviko’, iya petupu omunthu nawike upondola okutulingila-ko otyilikutila otyo. (Tanga Hebeleu 13:15.) Okuti Siovaa utukuluminya opo tuave omakumbululo? Au!

 ⁴ Siovaa utyii okuti tuna ounongo, nonkhalelo yomuenyo yelikalela, iya mokonda yotyo upanda unene kese etyi tumulingila. Soka kovilikutila ova Isilayeli ankho vaava. Vamwe ankho vaava onongi novinkhombo. Mahi vokuahepa ankho vapondola okuava “omakuti evali ine onopomba onombali.” Inkha omu Isilayeli ankho utupu oviila ovio, upondola okuava ononeka onombali mbohinde ikahi nawa. (Lev. 5:7, 11) Ohinde ankho kailande onombongo ononyingi, mahi no ngotyo Siovaa ankho utavela otyilikutila otyo.

⁵ Alo hono, Huku kapilulukile. Tyina tuava omakumbululo, Huku kakevelela tupopie nawa nga Apolu ine tulongese nawa nga apositolu Paulu. (Ovil. 18:24; 26:28) Siovaa uhanda atuho tuave omakumbululo tuvila. Hinangela omuhepe waavele onombongo onombali ankho mbuna esilivilo lihehi. Siovaa wapandele unene omuhepe oo mokonda waavele atyiho ankho ena. — Luka 21:1-4.

6. (a) Ngetyi tyipopia Hebeleu 10:24, 25, oñgeni omakumbululo a vakuetu etukalesa? (b) Oñgeni upondola okulekesa okuti upandula omakumbululo ovakuatate vaava?

⁶ Tyina tuava omakumbululo tulipameka novakuatate. (Tanga Hebeleu 10:24, 25.) Atuho tuhambukwa tyina tutehelela omakumbululo omanyingi momaliongiyo. Tuhambukwa tyina omona omututu akumbulula. Tupamekwa tyina omukuatate ine omphange akumbulula otyipuka otyipe avasa mo Mbimbiliya. Tupu tuhambukwa tyina omukuatate una ohonyi ine ukahi nokulilongesa elaka lietu, alinga ‘ononkhono’ mbokuava ekumbululo. (1 Tes. 2:2; okatoi) Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuapandula ononkhono valinga? Tupondola okuvepopila okuti ekumbululo liavo lietupameka. Onkhalelo onkhuavo yokuvepandula oputyina tuava omakumbululo. Tyina tukumbulula, tulekesa okuti katuhande vala okupewa, mahi tupu tuhanda okuava. — Loma 1:11, 12.

7. Ouwa patyi tupolako tyina tukumbulula meliongiyo?

⁷ Okukumbulula tyituetela ouwa. (Isa. 48:17) Ñgeni ngotyo? Tete, tyina tuhanda okuava ekumbululo meliongiyo tyituavela ondundo yokupongiya nawa. Okulipongiya tyitukuatesako okunoñgonoka nawa Ondaka ya Huku. Iya tyina tuyawisa kenoñgonoko lietu, tyitupepukila okuendela muetyi  tulilongesa. Vali, eliongiyo malituende nawa mokonda nonthue tukahi nokupameka vakuetu. Tatu, kamatulimbwa etyi tuakumbululile mokonda tualingile ononkhono mbokulipongiya nawa.

8-9. (a) Ngetyi tyipopia Malaquias 3:16, oñgeni Siovaa elitehelela tyina tuava omakumbululo? (b) Otyitateka patyi vamwe vena?

⁸ Tuhambukiswa Siovaa mokonda tulekesa okuti tuna ekolelo. Tupondola okukakala nonthumbi yokuti Siovaa utehelela omakumbululo etu iya upanda ononkhono tulinga mbokukumbulula momaliongiyo. (Tanga Malaquias 3:16.) Oñgeni alekesa okuti upanda ononkhono tulinga? Oputyina etuyamba. — Mal. 3:10.

⁹ Tyayandyuluka nawa okuti tuna omahunga omawa opo tuave omakumbululo momaliongiyo. Mahi no ngotyo, vamwe nkhele vena owoma wokuyelula enkhanya opo vakumbulule. Inkha ongotyo ulitehelela uhasoye. Matulilongesa onondonga no nongeleka mbumwe mbo Mbimbiliya, novipuka ovikuavo mavitukuatesako okuava omakumbululo momaliongiyo.

10. (a) Owoma patyi ovanyingi puonthue vena? (b) Inkha una owoma wokukumbulula, hamwe una otyituwa patyi?

¹⁰ Okuti ukala nowoma tyina usoka okuyelula enkhanya opo ukumbulule? Inkha ongotyo ukala, have-ko vala. Ovanyingi puonthue ongotyo tulitehelela tyina tuava omakumbululo. Opo ufinde otyitateka otyo, tete una okuimbuka omokonda yatyi unela owoma. Okuti una owoma wokuti hamwe molimbwako etyi uhanda okupopia ine hamwe mokumbulula omapita? Ine ulitehelela okuti kumakumbulula nawa nga vakuenyi? Okulitehelela ngotyo tyikahi nawa. Tyilekesa okuti weliola omutima iya utala vakuenyi ngatyina ovanene vali kuove. Iya Siovaa uhole ovanthu veliola omutima. (Sal. 138:6; Fil. 2:3) Mahi tupu hinangela okuti Siovaa uhanda  umuhilivike iya opameka ovakuatate momaliongiyo. (1 Tes. 5:11) Siovaa ukuhole iya mekukuatesako okukola omutima opo waave omakumbululo.

11. Ono testu patyi mbupondola okutukuatesako?

¹¹ Okusoka ko notestu mbumwe mbo Mbimbiliya matyitukuatesako. Ombimbiliya ipopia okuti atuho tupengesa movipuka tupopia nomonkhalelo tuvipopia. (Tia. 3:2) Siovaa kakevelela tufuisepo ovipuka aviho tulinga. Tupu ovakuatate vetu vetyii nawa okuti tuvakuankhali. (Sal. 103:12-14) Ovakuatate vomewaneno, ombunga yetu iya vetuhole unene. (Malu. 10:29, 30; Suau 13:35) Vetyii okuti pamwe etyi tuakumbulula hatyoko ankho tuhanda okupopia.

12-13. Oityi tulilongesila kongeleka ya Neemia no ya Jona?

¹² Tala onongeleka mbumwe mbo Mbimbiliya mbupondola okukukuatesako okufinda owoma. Soka ku Neemia. Neemia ankho uundapa meumbo liohamba. Mahi ankho wasoya unene mokonda weiva okuti ovimato vyo Selusalei ankho kavinepinduluepo. (Nee. 1:1-4) Soka oñgeni Neemia elitehelele etyi ohamba yemupula omokonda yatyi asoyela! Neemia liwa-liwa elikuambela iya konyima akumbulula ohamba. Ohamba ayave ovipuka opo vikakuateseko ovaumbili va Huku okupindulapo ovimato. (Nee. 2:1-8) Tupu soka ku Jona. Etyi Siovaa emutuma opo akapopie novanthu voko Ninive, Jona atili unene owoma, aende no kotyilongo otyikuavo. (Jonas 1:1-3) Mahi nekuateso lya Siovaa, Jona etyivili okufuisapo otyilinga tyae iya ovanthu avalingi omapiluluko. (Jonas 3:5-10) Ku Neemia, tulilongesilako okuti tyakolela unene okulikuambela tyina tuhenekumbulule. Iya ku Jona, tulilongesilako okuti Siovaa upondola okutukuatesako okumuumbila namphila pamwe tuna owoma. Mokusoka kuove, ovanthu vomo Ninive novakuatate vomewaneno, ovalie vali vatilisa owoma?

¹³ Ovipuka patyi vipondola okukukuatesako okuava omakumbululo apameka momaliongiyo? Matulilongesa ovipuka vimwe.

14. Omokonda yatyi tupongiyila nawa omaliongiyo iya onalupi tupondola okutyilinga?

¹⁴ Pongiya omaliongiyo. Inkha ulipongiya nawa moliyumbu vali onthumbi tyina waava omakumbululo. (Pro. 21:5) Onthue tupongiya omaliongiyo mononthiki mbelikalaila. Eloise, omphange umwe omuhepe una omanima 80, uhimbika okupongiya Omutala Womulavi konthyimbi yosimanu. Wati: “Okupongiya eliongiyo tyina kuakambela ononthiki mbumwe, tyinkhuatesako okupolako vali ouwa.” Joy, omphange umwe uundapa ononthiki ambuho mosimanu, upongiya Omutala Womulavi Tyasapalo. Wati: “Okupongiya eliongiyo tyina kuakamba onthiki ike, tyimphepukila okuhinangela etyi nelilongesa.” Omukuatate umwe utiwa Ike,  omukulu wewaneno tupu omukokoli-ndyila, wati: “Tyimphepukila vali okulipongiya katutu-katutu mokueenda kuosimanu, tyipona okupongiya atyiho monthiki ike.”

15. Oñgeni upondola okupongiya nawa eliongiyo?

¹⁵ Mahi oñgeni tyipongiyua eliongiyo? Apeho tyina uhimbika, likuambela okuita ospilitu sandu ya Siovaa. (Luka 11:13; 1 Suau 5:14) Konyima, ovola okutala liwa-liwa etyi tyikahi monthele, ngetyi osapi, nousapi oututu, nomalutalatu, noukasa. Tyina ulilongesa kese palagrafu, ovola okutanga ono testu ambuho inkha tyitavela. Sokolola ku etyi ulilongesa, mahi haunene ononthele uhanda okukumbulula. Inkha ulipongiya nawa, monoñgonoka ovipuka ovinyingi iya matyikupepukila vali okuava omakumbululo. — 2 Kol. 9:6.

16. Oviti patyi ovikuavo tuna iya oñgeni upondola okuviundapesa?

¹⁶ Undapesa omikanda vipakwa motelefone nomo komputadole melaka liove, inkha omo vikahi. Pokati keongano liae, Siovaa utuavela oviti ovinyingi vitukuatesako okupongiya nawa omaliongiyo. O JW Library^®, otyiti tyikuatesako okupaka omikanda motelefone. Notyiti otyo, onthue tupondola okulilongesa, nokutanga, nokutehelela omikanda viangalavalwa apeho tyina tuhanda. Vamwe vaundapesa o JW Library opo velilongese kovilinga momuvo wokuomba-po, no kosikola, na tyina valinga oungendi. Oviti ovikuavo tuhanda okuundapesa nawa iya vitukuatesako okulinga omaovololo o Watchtower Library no BIBLIOTEKA MO INTERNETE.

17. (a) Omokonda yatyi otyiwa okupongiya omakumbululo omanyingi? (b) Oityi ulilongesila ko vidiu yati Kala Epanga lya Jeova — Fuiika Ekumbululo Liove?

¹⁷ Inkha tyitavela pongiya omakumbululo omanyingi. Omokonda yatyi? Omokonda hapeho moholovonwa tyina uyelula enkhanya. Ovakuatate ovakuavo navo mavayelula omankhanya iya omuendesi wonthele upondola okuholovona povakuatate ovo. Tupu opo eliongiyo lihasete, omuendesi pamwe upondola okuhayeke ovanthu ovanyingi vakumbulule mononthele mbumwe. Ngotyo, inkha konthyimbi yonthele kuaholovonenwe opo ukumbulule, uhasoye. Inkha upongiya omakumbululo omanyingi mokala no nomphitilo ononyingi mbokukumbulula mokueenda kueliongiyo. Otyipuka tyimwe upondola okukumbulula okutanga otestu. Mahi, tupu upondola okupongiya ekumbululo monondaka mbove muene. *

18. Omokonda yatyi katupondola okuseta pokuava omakumbululo?

 ¹⁸ Popia onondaka mbehehi. Opo tuave omakumbululo apameka tuna okupopia onondaka mbehehi. Moluotyo, linga ononkhono mbokuhasete tyina ukumbulula. Ovola okukumbulula mo nosegundu 30. (Pro. 10:19; 15:23) Inkha waava omakumbululo mokueenda kuomanima omanyingi, opo una otyilinga tyakolela. Una okuava ongeleka ongwa mokukumbulula monondaka mbehehi. Inkha tyina ukumbulula upopia onondaka ononyingi, vakuenyi mavakala nowoma wokuti kamavetyivili okukumbulula ngove. Tupu, tyina tukumbulula monondaka mbehehi tukahi nokuavela vakuetu omphitilo opo navo vakumbulule. Haunene inkha tuahalovonwa opo tukumbulule epulo lyo tete, tuna okupopia onondaka mbehehi. Uhapopie ononthele ambuho mbopalagrafu. Tyina ononthele mbakolela mbopalagrafu mbamapopiwa, upondola okukumbulula ononthele ononkhuavo. — Tala okakasa kati: “ Etyi Upondola Okukumbulula”.

19. Oñgeni omuendesi apondola okukukuatesako, iya oityi ove wesukisa okulinga?

¹⁹ Popila omuendesi opalagrafu uhanda okukumbulula. Inkha otyo uhanda okulinga, popila omuendesi tyina eliongiyo lihenehimbike. Tyina muamehiki popalagrafu waholovona, yelula unene enkhanya opo omuendesi ekumone.

20. Oñgeni omaliongiyo aelekwa nokulia?

²⁰ Tala omaliongiyo ngatyina okulia ukahi nokulia nomapanga ove. Soka ñgeno omukuatate umwe mewaneno ukukonga opo ukalie meumbo liae iya ekupopila opo weetele otyipuka tyimwe. Oñgeni mokala? Hamwe mosukalala, mahi tuna onthumbi yokuti molingi atyiho opo utyinde okulia kuapepa nawa. Siovaa wetukonga iya wetupakela okulia okunyingi komesa yae, ine omaliongiyo. (Sal. 23:5; Mat. 24:45) Iya uhambukwa unene tyina tutyinda okulia kuatelekwa nawa. Ngotyo, lipongiya nawa opo waave omakumbululo omanyingi. Inkha ulinga ngotyo, kumali vala komesa ya Siovaa mahi tupu motyindi otyipuka tyimwe opo utuaile ovakuatate.