Yi enu ci yí lemɛ ji

Yi enyɔtawo nɔxu

ENUKPLAKPLA NYƆTA 6

Kpɔtɔ anɔ gbeji!

Kpɔtɔ anɔ gbeji!

“Keke va ɖo hwecinu nakuɔ, ŋdatashi egbejinɔnɔ anyi tɔ o!”​—JOB 27:​5, nwt.

EHAJIJI 34 Zɔ Le Fɔmaɖimaɖi Me

SUSU VEVI LƆ *

1. Lé Yehowa Kunuɖetɔ amɛtɔn ciwo nu woxo nuxu so le mamamɛ cɛ mɛ dasɛ mɔ yewokpɔtɔ le gbeji nɔ Yehowa doɔ?

BU ENU ci yí jɔ do Yehowa Kunuɖetɔ amɛtɔn cɛwo ji nu kpɔ. (1) Gbeɖekaɔ, cica ɖeka nu nɔ yi sukluviwo mɔ wo pleŋ ɖo akpe ashi do exwe ɖeka ɖuɖu nu. Nyɔnuvihwɛ ɖeka le sukluxɔ lɔ mɛ nya mɔ exwe ŋtɔ́ dejɔnɔ ji nɔ Mawu o, eyi taɖo egbe mɔ yedakpe ashi do wana lɔ nu o. (2) Ðajɛvi ɖeka ci ŋkpɛn wanɔ, ɖekɔ kunu so axwe mɛ yi axwe mɛ. Évado jeshi mɔ ye suklukpena ɖeka ci yí ko Yehowa Kunuɖetɔwo vayi, le axwe ci yí gbɔkɔ mɛ. Gan éyi axwe lɔ mɛ yí xo hɔn lɔ. (3) Ŋsu ɖeka wakɔ dɔ veviɖe keŋ asɔ kpɔ yi xomu ji; gbeɖekaɔ, yi xwetɔ nu ni mɔ yɛ le wa enuficifici alo enumasɔ koɖo se ɖeka. Ci énya mɔ edɔ atɛnŋ adahɛn nɔ ye can ɔ, éɖe mɛ nɔ yi xwetɔ lɔ mɔ yeɖo anu nyɔnɔnwi yí awa do se ji, ɖo eyi Mawu biɔ so yi sɛntɔwo shi.​—Rɔm. 13:​1-4; Ebre. 13:18.

2. Enyɔbiɔse ciwo mɛ yí mìagbejeɔ, yí nyi yí taɖoɔ?

2 Nɔnɔmɛ ci yí èkpɔ mɔ yɛle amɛ amɛtɔn cɛwo shiɔ? Àtɛnŋ ado jeshi sugbɔ, shigbe edɔngbegbe koɖo nyɔnɔnwitoto hannɛ. Vɔ wo amɛtɔn dasɛ nɔnɔmɛ vevi ɖeka ci yí nyi egbejinɔnɔ. Wowo domɛtɔ ɖekaɖeka dasɛ mɔ yele egbeji nɔ Yehowa. Woɖui koŋ mɔ yewodada le Mawu gɔnmɛɖosewo ji o. Egbejinɔnɔ yí na wowa nu ahan. Mìkando ji mɔ eji jɔ Yehowa ci wowo domɛtɔ ɖekaɖeka dasɛ nɔnɔmɛ ŋtɔ́. Mìwo can ji mɔ mìana mìwo Da ci yí le jeŋkwimɛ akpɔ jijɔ. Eyi taɖo mìagbeje enyɔbiɔse cɛwo mɛ: Nyi yí egbejinɔnɔ nyiɔ? Nyi yí taɖo ele mɔ mìanɔ gbejiɔ? Yí lé mìatɛnŋ aɖui gligaan mɔ mìakpɔtɔ anɔ gbeji le hwenu sɛnŋsɛnŋ cɛwo mɛ doɔ?

NYI YÍ EGBEJINƆNƆ NYIƆ?

3. (a) Lé Mawu sɛntɔwo danasɛ egbejinɔnɔ doɔ? (b) Kpɔwɛ ciwo yí atɛnŋ akpedo mì nu yí mìamɔŋje egbejinɔnɔ mɛɔ?

3 Lé Mawu sɛntɔwo danasɛ egbejinɔnɔ doɔ? Lɔnlɔn blebu ci woɖo nɔ Yehowa so wowo ji pleŋ mɛ na yí wowanɔ enu ci yí jɔnɔ ji ni gashiagamɛ. Na mìakpɔ lé wozan enyɔgbe “egbejinɔnɔ” do le Bibla mɛ kpɔwɛ ɖewo. Le Bibla mɛɔ, Ebre nyɔgbe ci gɔnmɛ woɖe mɔ “egbejinɔnɔ” dasɛ: enu ci yí le blebu alo enu ci yí deɖo afɛn ɖe o. Le kpɔwɛ mɛ, Izraɛliviwo sɔnɔ elanwo sanɔ avɔn nɔ Yehowa, yí Ese lɔ nu mɔ elan lɔ ɖo ale blebu. * (1 Ese. 22:​21, 22) Wodeɖe mɔ nɔ Mawu mɛwo mɔ woasɔ elan ci yí afɔ, eto alo ŋkuvi ɖeka deli nɔ sa vɔn o; wodatɛnŋ sɔ elan ci yí lé dɔ̀ can sa vɔn o. Ele veviɖe nɔ Yehowa mɔ elan lɔ anyi elan blebu ci nu yí afɛn ɖekɛ dele o. (Mal. 1:​6-9) Mìatɛnŋ amɔŋje enu ci yí taɖo elan lɔ ɖo anyi elan blebu ci nu afɛn ɖekɛ danɔ o le veviɖe nɔ Yehowa gɔnmɛ. Nɔ mìjikɔ axwle acikusɛnsɛn, wema, dɔwanu alo enu bu ɖeɔ, mìdejinɔ ci yí tɔn alo ci yí kan o. Mìjinɔ ci yí le blebu yí afɛn ɖekɛ dele nu o. Ahanke Yehowa senɔ le yiɖeki mɛ kudo lɔnlɔn koɖo egbejinɔnɔ mìwotɔ nu nɛ. Éɖo anɔ blebu yí afɛn ɖekɛ deɖo anɔ nu o.

4. (a) Mìnyi nuvɔnmɛwo, gan lé mìatɛnŋ anɔ gbeji doɔ? (b) Sɔ koɖo Ehajiji Wema 103:​12-14 ɖe, nyi yí Yehowa biɔnɔ so mì shiɔ?

4 Ele mɔ mìanyi amɛ maɖonuvɔn gbɔxwe anɔ gbejia? Mìatɛnŋ ase le mìwoɖekiwo mɛ mɔ mìwanɔ afɛn sugbɔ yí gbɔjɔgbɔjɔwo le mì nu. Na mìakpɔ susu amɛve ciwo yí taɖo mìdeɖo avɔn o. Ŋkɔtɔ, denyi mìwo gbɔjɔgbɔjɔwo nu yí Yehowa ŋkuviwo nɔnɔ o. Bibla mɔ: “[Yehowa], nɔ́ E dɔnto nɔ amɛwo nyɔnɔnwitɔ nɔ wowo gɔjejewo pleŋ ɔ, amɛ ɖe da tɛnŋ cì agbe o.” (Eha. 130:3) Énya mɔ mìnyi nuvɔnmɛ ciwo yí wanɔ afɛn, eyi taɖo ewanɔ xomɛvu yí sɔ enu kenɔ mì faa. (Eha. 86:5) Amɛvetɔ, Yehowa jeshi mìwo sɛnxuwo, yí debiɔnɔ enu ci ji mìdatɛnŋ akpe so mì shi o. (Hlɛn Ehajiji Wema 103:​12-14.) Ci ele ahan ɖe, lé mìatɛnŋ anɔ blebu yí afɛn ɖekɛ danɔ mì nu le ŋmɛ ni doɔ?

5. Nyi yí taɖo Yehowa sɛntɔwo ʒan lɔnlɔn gbɔxwe anɔ gbejiɔ?

5 Enuvevi ci yí cucunɔ Yehowa sɛntɔwo yí wonɔnɔ gbeji yí nyi lɔnlɔn. Lɔnlɔn ci mìɖo nɔ Mawu koɖo mìwoɖeki sɔsɔ ni so ji mɛ mɔ yɛnyi mìwo Da ci yí le jeŋkwimɛ ɖo anɔ blebu yí afɛn ɖekɛ deɖo anɔ wo nu o. Nɔ mìtokɔ tetekpɔwo mɛ gan yí mìwo lɔnlɔn kpɔtɔ le ahan ɔ, edasɛ mɔ mìle gbeji. (1 Kro. 28:9; Mt. 22:37) Gbebu tamɛ kpɔ so Kunuɖetɔ amɛtɔn ciwo nu mìxo nuxu so le tɔtɔmɛ nu. Nyi yí taɖo wowa nu ahan ɔ? Munu mumu le suklu yí dejɔnɔ ji nɔ nyɔnuvihwɛ lɔ yɔa? Ðajɛvi lɔ jikɔ mɔ wo le do ŋkpɛn ye le xɔmɔnu lɔ yɔa? Xomu jikpɔtɔ lɔ ji mɔ edɔ le dahɛn nɔ ye yɔa? Mìkando ji mɔ de enu ci wojikɔ nɛ o. Vɔ wonya mɔ Yehowa ɖo gɔnmɛɖose jɔjɔɛwo, eyi taɖo wowo susu le enu ci yí jɔnɔ ji nɔ wowo Da ci yí le jeŋkwimɛ ji. Lɔnlɔn ci woɖo ni cucu wo yí wobunɔ tamɛ so edro yi tɔ nu gbɔxwe yí sɔnɔ gbetawo. To ecɛ wawa mɛɔ, wodasɛ mɔ yewole gbeji.

ENU CI YÍ TAÐO ELE MƆ MÌANƆ GBEJI

6. (a) Nyi taɖo ele mɔ ànɔ gbejiɔ? (b) Lé Adamu koɖo Ɛva detɛnŋ nɔ egbeji doɔ?

6 Nyi yí taɖo ele mɔ mì pleŋ ɖo anɔ gbejiɔ? Èɖo anɔ gbeji ɖo Satana sɔ nyɔ do Yehowa nu yí gbesɔ nyɔ do eo can nu. So keke Edɛn kpa lɔ mɛ yí mawudɔla egufɔntɔ ŋtɔ́ sɔ yiɖeki trɔ Satana alo “Ketɔnɔ.” Exo ɖyi Yehowa ŋkɔ nywi lɔ ci enu to yi nu wanawo mɛ mɔ Mawu nyi amɛvwin, amɛɖekitɔjitɔ koɖo Acɛkpatɔ ŋsukantɔ. Ewa ŋshishi mɔ Adamu koɖo Ɛva nɔ yi kpaxwe yí fɔn gu do Yehowa nu. (Gɔnm. 3:​1-6) Agbenɔnɔ le Edɛn kpa lɔ mɛ hun mɔnukpɔkpɔ sugbɔ nɔ wo mɔ woado ŋsɛn lɔnlɔn ci woɖo nɔ Yehowa. Vɔ hwecinu Satana sɔ nyɔ do Mawu nuɔ, wodasɛ mɔ lɔnlɔn yewo tɔ dele blebu o, afɛn le nu. Le yi goduɔ, enyɔbiɔse bu fɔn do te: Lɔnlɔn ci mɛɖe ɖo nɔ Yehowa Mawu atɛnŋ acucui yí akpɔtɔ anɔ gbeji nia? Alo mìanu kpoŋ mɔ, agbetɔwo akpeji anɔ gbejia? Enyɔbiɔse cɛ yí fɔn do te kudo Job nu.

7. Sɔ koɖo Job 1:​8-11 ɖe, lé Yehowa koɖo Satana se le wowoɖekiwo mɛ kudo egbejinɔnɔ Job tɔ nuɔ?

Job nɔ agbe le hwecinu yí Izraɛliviwo le Eʒipti. Hwenɔnuɔ, mɛɖe dele gbeji shigbe yɛ hannɛ o. Nuvɔnmɛ yí Job nyi shigbe mìwo hannɛ. Éwa afɛnwo. Ele ahan gan, egbejinɔnɔ yi tɔ na yí Yehowa luin. Ewa mɔ Satana gbali Yehowa kudo egbejinɔnɔ agbetɔwo tɔ nu vayi hannɛ. Eyi taɖo Yehowa dɔn Satana susu yi Job ji. Agbenɔnɔ Job tɔ dasɛ gbajɛɛ mɔ Satana nyi ŋsukantɔ! Satana biɔ gbe Yehowa mɔ yeado egbejinɔnɔ Job tɔ kpɔ. Yehowa kando yi xlɔ Job ji yí na gbe Satana mɔ yi le ti kpɔ.​—Hlɛn Job 1:​8-11.

8. Lé Satana te Job kpɔ doɔ?

8 Amɛvwin yí Satana nyi, amɛwutɔ enyi. Édahɛn enu ciwo pleŋ yí le Job shi, éwu yi dɔwaviwo yí xoɖyi yi ŋkɔ. Éte je Job xomu ji yí wu eviɛ vevi amɛwo lɔwo. Le yi goduɔ, éje Job ŋtɔ ji yí do dɔ̀ baɖa ci yí na mɔ yi gotu, so eta yi afɔ sɛn kplayaa yí nyi abi ɖeɖe. Enu ci yí jɔ do Job ji na yí ashiɛ se vevi keke yí nu ni mɔ yɛ le na ta, agbe Mawu keŋ aku. Job ŋtɔ ji mɔ yeaku, vɔ ékpɔtɔ le gbeji. Vɔ ecɛyɛɔ, Satana gbeto mɔ bu ji yí te Job kpɔ. Ézan ŋsu amɛtɔn ciwo yí nyi Job xlɔwo. Wova nɔ Job gbɔ na nɔ ŋkeke ɖewo, vɔ wodefa kɔn ni ɖeeɖe o. Le yi tɔxuɔ, wohwlɛn nyɔ koɖi sɛnŋsɛnŋɖe. Womɔ Mawu yí le godu nɔ enu ciwo pleŋ yí jɔkɔ do ji yí desɔ ɖe le egbejinɔnɔ yi tɔ mɛ o. Wonu hɛnnɛ mɔ Job nyi amɛvwin eyi taɖo enubaɖa ŋtɔ́wo jɔkɔ do ji!​—Job 1:​13-22; 2:​7-11; 15:​4, 5; 22:​3-6; 25:​4-6.

9. Ci yí Job le efunkpekpewo mɛ can ɖe, nyi egbe mɔ yedawaɔ?

9 Lé Job wa nu do le yumɛcici ŋtɔ́ mɛɔ? De amɛ maɖonuvɔn yí enyi o. Ésɔ dɔmɛzi gbe nyɔ nɔ akɔnfanamɛtɔ ŋsukantɔ lɔwo yí nu enyɔ ciwo ji yiŋtɔ valɔn do mɔ yewa fɛn xo nuxu. Émɔ yenyi amɛjɔjɔɛ sɔwu Mawu. (Job 6:3; 13:​4, 5; 32:2; 34:5) Ele ahan gan, hwecinu yí nɔnɔmɛ lɔ sɛnŋ di sugbɔ can ɔ, Job gbe mɔ yedafɔn gu do Yehowa Mawu ji o. Égbe mɔ yedaxɔ ye xlɔ ŋsukantɔ lɔwo nyɔwo ji se o. Énu mɔ: “Ŋdabu mí do amɛjɔjɔɛwo ji kpɔ gbeɖe o! Keke va ɖo hwecinu nakuɔ, ŋdatashi egbejinɔnɔ anyi tɔ o!” (Job 27:​5, nwt) Enyɔ cɛwo nyi kpeɖoji mɔ Job sɔ gbeta mɔ yeakpɔtɔ anɔ gbeji, nɔ ŋɖekpokpui jɔkɔ can. Job gbe mɔ yedana ta o, mìwo can mìatɛnŋ awa ahan.

10. Lé enyɔ ci yí Satana fɔn do Job nu kan eo doɔ?

10 Lé enyɔ ci yí Satana fɔn do Job nu kan eo doɔ? Le nyɔnɔnwi mɛɔ, énunuɔ mɔ, eo delɔn Yehowa ŋtɔŋtɔ o, mɔ eo ale gbesɔsɔ atashi Yehowa sɛnsɛn keŋ ahwlɛn ao gbe gan, yí eo dakpɔtɔ anɔ gbeji o! (Job 2:​4, 5; Enyɔ. 12:10) Lé èse le eoɖeki mɛ kudo enyɔ ŋtɔ́ nuɔ? Eve eo nu sugbɔ, alo? Vɔ bu nyɔ cɛ kpɔ: Yehowa kando eo ji keke yí na mɔnukpɔkpɔ nywi ɖeka eo. Yehowa ɖe mɔ nɔ Satana nɔ ate egbejinɔnɔ ao tɔ kpɔ. Yehowa kando ji mɔ eo atɛnŋ akpɔtɔ anɔ gbeji yí aɖo kpe yi ji mɔ Satana nyi ŋsukantɔ. Éɖo gbe ɖɛ mɔ yeakpedo eo nu nɔ nawɛ. (Ebre. 13:6) Mɔnukpɔkpɔ enyi mɔ xexegbɛ Cɛkpatɔgan kan do eo ji! Èmɔŋje enu ci yí taɖo egbejinɔnɔ le veviɖe gɔnmɛa? Éna yí mìtɛnŋ gbenɔ ŋsukankan Satana tɔwo yí hwlɛnnɔ ta nɔ mìwo Da ŋkɔ nywi lɔ keŋ nɔnɔ godu nɔ yi cɛkpakpa lɔ. Nyi yí mìatɛnŋ awa keŋ akpɔtɔ anɔ gbejiɔ?

LÉ MÌAWƐ AKPƆTƆ ANƆ GBEJI LE ŊKEKE CƐWO MƐ

11. Nyi yí mìatɛnŋ akpla so Job gbɔɔ?

11 Le “ŋkeke vɔvɔ” vwin cɛwo mɛ nɔ xexe lɔɔ, Satana do ŋsɛn amɛjijeje yi tɔwo. (2 Tim. 3:1) Le ŋkeke dovinvin cɛwo mɛɔ, lé mìatɛnŋ ado ŋsɛn mìwoɖekiwo keŋ akpɔtɔ anɔ gbeji doɔ? Mìatɛnŋ agbekpla nu sugbɔ so Job gbɔ. Job nɔ gbeji nɔ Yehowa le enu sugbɔ mɛ gbɔxwe Satana vati kpɔ. Kpɔ enu amɛtɔn ciwo mìatɛnŋ akpla so gbɔ nɔ woado ŋsɛn mì yí mìakpɔtɔ anɔ gbeji ɖa.

Emɔ ciwo ji yí mìato ado ŋsɛn mìwoɖekiwo keŋ akpɔtɔ anɔ gbeji domɛtɔ ɖewo ɖe? (Kpɔ mamamɛ 12) *

12. (a) Shigbe lé wonui le Job 26:​7, 8, 14 mɛ ɖe, lé Job wɛ yí vɔnvɔn koɖo bubu nɔ Yehowa sun shiɔ? (b) Lé mìatɛnŋ awɛ yí vɔnvɔn nɔ Yehowa asun mì shiɔ?

12 Job do ŋsɛn lɔnlɔn ci eɖo nɔ Mawu to bubu ɖoɖo nɔ Yehowa ji. Job zan gamɛ yí sɔ le ŋkuvi do enu nyakpɔkpɔ ciwo yí Mawu wa nu. (Hlɛn Job 26:​7, 8, 14.) Ci ebu tamɛ kpɔ so nyigban, jeŋkwi, jeŋkwimɛ zɔ, koɖo ejiɖegbe nuɔ, ejiŋ ni yí edo jeshi mɔ enunyɛkuin yí yejeshi ɖɛ so enu ciwo pleŋ yí Yehowa wa nu. Édonɔ bubu Yehowa nyɔwo nu hɛnnɛ. Job nu so Mawu nyɔwo nu mɔ: “Ŋle bu nɔ enyɔ ciwo yí to so nu mɛ ni sugbɔ.” (Job 23:​12, nwt) Job donɔ bubu gangan Yehowa nu, ɖo yi nu jinɔŋ ni. Élɔn Dalɔ yí ji mɔ ye nu le jeŋ ni. Ecɛ wɛ mɔ Job gbeɖui doji mɔ yeakpɔtɔ anɔ gbeji. Ele mɔ mìawa nu shigbe lé Job wɛ hannɛ. Mìjeshi enu sugbɔ so enuwawa nyakpɔkpɔwo nu sɔwu mɛ ciwo yí nɔ agbe le Job hwenu. Gbesɔ kpe niɔ, Bibla ci yí so gbɔngbɔnmɛ, ci yí akpedo mì nu yí mìanya mɛ ci yí Yehowa nyi teŋ, lɔ pleŋ sun mì shi. Enu ciwo pleŋ yí mìkpla atɛnŋ akpedo mì nu yí mìadonɔ bubu gangan Yehowa nu. Vɔnvɔn koɖo bubu ci yí mìɖo nɔ Yehowa agbena yí mìaluin aɖo to yi; ecɛ ado ŋsɛn jiji ci yí mìɖo mɔ mìanɔ gbeji ni.​—Job 28:28.

Mìdonɔ ŋsɛn mìwoɖekiwo yí kpɔtɔ nɔnɔ gbeji nɔ mìgbe mamaɖeɖenuwo kpɔkpɔ (Kpɔ mamamɛ 13) *

13-14. (a) Shigbe lé mìdo jeshi yi le Job 31:1 mɛ ɖe, lé Job dasɛ do mɔ yenyi tonusetɔɔ? (b) Lé mìatɛnŋ asran Job kpɔwɛ lɔ doɔ?

13 Lé Job se tonu do le nushianu wawa mɛ kpedo nu yí enɔ gbeji. Job nya mɔ nɔ yeanɔ gbejiɔ, ele mɔ yease tonu nɔ Yehowa. Le nyɔnɔnwi mɛɔ, tonusese le nushianu mɛ donɔ ŋsɛn gbeta ci mìsɔ mɔ mìakpɔtɔ anɔ gbeji. Job je agbla sugbɔ yí ɖo to Yehowa le gbeshiagbe gbenɔnɔ yi tɔ mɛ. Le kpɔwɛ mɛ, écɔnɔ yiɖeki le enuwawa ɖaɖa nyɔnuwo gbɔ mɛ. (Hlɛn Job 31:1.) Ci nyɔnu le shiɔ, énya mɔ yedeɖo aɖo lɔnlɔn susu ɖaɖa nyɔnu bu ɖe gbɔ sɔwu yeshiye o. Egbɛɔ, mìle agbe le xexe ci yí ɖɔ koɖo gbɔdɔndɔn tetekpɔwo mɛ. Shigbe Job hannɛ ɖe, mìgbenɔ mɔ mìdasɔ gbɔdɔndɔn susu akpɔ mɛ ci mìdeɖea? Mìgbenɔ hɛnnɛ mɔ mìdakpɔ mamaɖeɖenuwoa? (Mt. 5:28) Nɔ mìɖunɔ mìwoɖekiwo ji gbeshiagbe ahan ɔ, mìado ŋsɛn mìwoɖekiwo yí akpɔtɔ anɔ gbeji.

Mìdonɔ ŋsɛn mìwoɖekiwo yí kpɔtɔ nɔnɔ gbeji nɔ mìjinɔ ŋcilanmɛnuwo le dredrenu (Kpɔ mamamɛ 14) *

14 Job ɖo to Yehowa hɛnnɛ le lé ekpɔnɔ ŋcilanmɛnuwo do mɛ. Job mɔŋje mɛ mɔ nɔ yekando ye dɔkunuwo jiɔ, nuvɔn gangan ci yí je nɔ etodɔndɔn yí anyi nɔ ye. (Job 31:​24, 25, 28) Xexe ci yí ŋcilanmɛnuwo jiji bianɔ ŋkuvi nɔ koŋ mɛ yí mìle gbɛ. Nɔ mìjinɔ eho koɖo dɔkunuwo le dredrenu shigbe lé Bibla biɔ so mì shi nɛɔ, mìado ŋsɛn mìwo gbetasɔsɔ mɔ mìakpɔtɔ anɔ gbeji.​—Elo. 30:​8, 9; Mt. 6:​19-21.

Mìdonɔ ŋsɛn mìwoɖekiwo yí kpɔtɔ nɔnɔ gbeji nɔ mìgbenanɔ emɔkpɔkpɔ mìwo tɔ nɔnɔ agbe le susu mɛ nɔ mì (Kpɔ mamamɛ 15) *

15. (a) Mɔkpɔkpɔ ci yí kpedo Job nu yí ekpɔtɔ nɔ gbejiɔ? (b) Nɔ mìɖonɔ ŋwi emɔkpɔkpɔ ci Yehowa na mì ɖe, lé atɛnŋ akpedo mì nu doɔ?

15 Ci Job kpɔkpɔ mɔ mɔ Yehowa aɖo tɔxu nɔ ye na yí ekpɔtɔ nɔ gbeji. Ékando ji mɔ Mawu sɔsɔ ɖe le egbejinɔnɔ ye tɔ mɛ. (Job 31:6) Ci Job ɖo tetekpɔwo mɛ can ɔ, ékando ji mɔ Yehowa aɖo tɔxu nɔ ye le vɔvɔnu. Le nyɔnɔnwi mɛɔ, kankandoji cɛ kpedo nu yí ekpɔtɔ nɔ gbeji. Egbejinɔnɔ Job tɔ do jijɔ nɔ Yehowa keke eɖo tɔxu ni sugbɔ hwecinu yí ekpɔtɔ nyi nuvɔnmɛ! (Job 42:​12-17; Ʒaki 5:11) Vɔ yayra gangan buwo gbele te kpɔ Job le esɔmɛ. Èɖo kankandoji sɛnŋ mɔ Yehowa aɖo tɔxu nɔ eo do egbejinɔnɔ ao tɔ ŋcia? Mìwo Mawu lɔ detrɔ o. (Mal. 3:6) Nɔ mìɖo ŋwi mɔ yidonɔ afixɔxɔ egbejinɔnɔ mìwo tɔ nuɔ, esɔmɛ nywi mɔkpɔkpɔ mìwo tɔ atɛnŋ akpɔtɔ ale agbe le mìwo ji mɛ.​—1 Tɛs. 5:​8, 9.

16. Nyi yí mìaɖo gligaan awaɔ?

16 Ðui gligaan yí akpɔtɔ anɔ gbeji! Hweɖewonuɔ, àtɛnŋ ase le eoɖeki mɛ mɔ ye ɖekɛ yí kpɔtɔ le agbla jekɔ mɔ yeanɔ gbeji, vɔ denyi eo ɖekɛ yɔ o. Shigbe eo hannɛɔ, amɛ miliɔn nɛniɖe le xexe lɔ mɛ kpɔtɔ nyi xɔsetɔ egbejinɔtɔwo. Woatɛnŋ ahlɛn eo do egbejinɔtɔ ŋsu koɖo nyɔnu xɔsetɔ ciwo yí ni le blema mɛ; ɖo wowo can kpɔtɔ nɔ gbeji ci wokpanŋkɔ ku can. (Ebre. 11:​36-38; 12:1) Le vamɛ mɔ mì pleŋ mìaɖui gligaan akpɔtɔ anɔ gbeji shigbe Job ci yí nu mɔ: “Ŋdatashi egbejinɔnɔ anyi tɔ o!” Le vamɛ hɛnnɛ mɔ egbejinɔnɔ mìwo tɔ akanfu Yehowa yi mavɔmavɔ mɛ!

EHAJIJI 124 Míawɔ Nuteƒe Ðaa

^ par. 5 Nyi yí egbejinɔnɔ nyiɔ? Nyi yí taɖo Yehowa donɔ afixɔxɔ nɔnɔmɛ cɛ le yi sɛntɔwo nuɔ? Nyi yí taɖo ele veviɖe mɔ mìwo domɛtɔ ɖekaɖeka ɖo anɔ gbejiɔ? Enyɔta cɛ akpedo mì nu yí mìakpɔ lé Bibla ɖo enyɔbiɔse cɛwo ŋci do. Agbekpedo mì nu yí mìaɖui gligaan yí akpɔtɔ anyi egbejinɔtɔwo ŋkeke ɖeshiaɖe. Ecɛ wawa ahɛn yayra sugbɔ vɛ nɔ mì.

^ par. 3 Ebre nyɔgbe “blebu” ci wozan nɔ elanwo ca ka koɖo Ebre nyɔgbe “egbejinɔnɔ” ci wozan nɔ agbetɔwo.

^ par. 50 FOTOWO MƐ ÐEÐE: Mìkpɔkɔ Job ci yí nyi vida yí ekplakpla enu eviɛ ɖewo so enu nyakpɔkpɔ ciwo yí Yehowa wa nu.

^ par. 52 FOTOWO MƐ ÐEÐE: Nɔviŋsu lɔ gbe mɔ yedakpɔ mamaɖeɖenuwo koɖo ye dɔmɛkpenawo o.

^ par. 54 FOTOWO MƐ ÐEÐE: Égbe ci yí woduiduiɛ domɛ nɔ axwle tele gbajaa eho gangantɔ ɖeka ci yí deӡan o, yí datɛnŋ axwlui hɛnnɛ o.

^ par. 56 FOTOWO MƐ ÐEÐE: Ésɔ gamɛ yí bukɔ tamɛ kpɔ le gbedodoɖa mɛ so Paradiso mɔkpɔkpɔ lɔ nu.