Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 6

Gwok bedocu peri!

Gwok bedocu peri!

“Abicoro bedocu para cen ungo kud i kuma maram abitho ko!”​—YOB 27:5.

WER 34 Wawoth i bedocu mwa

LEMBE MA NWANG’ERE I IE *

1. Jumulembe moko adek gituc nitimang’o pi nigwoko bedoleng’ migi ni Yehova?

KEPAR lembe m’ulubo e ma Jumulembe pa Yehova moko adek gibekadhu kud i ie. (1) Nyamego moko m’aradu japonjo pare uwacu ire nia en de edikere kud awiya wagi i fet moko mi dini mi ndra ma jupangu i dharaza. Nyamegone ung’eyo nia eno tie fet ma Mungu dagu, pieno egam ekwero nidikere i ie. (2) Umego moko ma tie aradu uberweyo lembanyong’a ot kubang’ ot. Kinde ma gidhingo ot ma kucelo, enyang’ nia nyathin moko mi dharaza migi bedo keca; nwang’u nindo moko i wang’e nyathin ne ugam ucayu Jumulembe pa Yehova. Ento umegone uweko ngo lworo ucere ku rweyo i ot maeno. (3) Umego moko betimo tic ku tego pi nipong’o yeny mi juruot pare. Nindo acel, bos pare ung’olo nia ecwai vupo i tic. Kadok nwang’u tic copo weke de, re ekoro ni bos pare nia kwayu eyer lemandha man ewor cik pa leta pilembe Mungu ubekwayu nia jurutic pare gitim kumeno.​—Rum. 13:1-4; Ebr. 13:18.

2. Wabidwoko wang’ penji ma kani, man ke pirang’o?

2 Dhanu adek maeno zoo ginyutho kite ma kani? Copere ineno nia gin ceke ginyutho tegocwiny man giyero lemandha. Re ginyutho kite moko ma pire tek akeca, niwacu bedocu. Gigwoko bedoleng’ migi ni Yehova, man gikwero nituro cik pare. Bedocu ucwalu gin ceke nitimo lembe m’atira. M’umbe jiji, Yehova copo bedo kud anyong’a lee pilembe ng’atuman m’i kindgi unyutho kite maeno. Wan bende wamito wanyai mutoro i Wegwa mi polo. Pieno, wakenwang’ dwokowang’ penji ma e: Bedocu tie girang’o? Pirang’o ukwayu wanyuth bedocu? Waromo timang’o kara watund nigwoko bedocu mwa i saa maeni ma rac?

BEDOCU TIE GIRANG’O?

3. (a) Wa jurutic pa Yehova wanyutho bedocu nenedi? (b) Kemii lapor ma copo konyowa ninyang’ nia bedocu tie ang’o.

3 Wa jurutic pa Yehova wanyutho bedocu nenedi? Wanyutho bedocu nwang’u wamaru Yehova kud adundewa ceke, man nwang’u saa ceke wabeii nitimo yeny pare. Wakenen nia i Biblia, jubed jutio ku wec ma nia “bedocu” pi ninyutho ang’o. I Biblia, wec ma juloko nia “bedocu” nyutho gin “ma boo,” kunoke “ma zoo.” Ku lapor, nyithindho mir Israel gibed githiero lei ni lam ni Yehova, man Cik ugam ung’olo nia gibed githier lei ma cuu. (Law. 22:21, 22) Mungu ukwero igi nia kud githier ire lei ma tiende acel, ma ithe acel, ma wang’e acel, kunoke ma tho ni kume. Ento egam ekwayu nia lei ma jubethiero ire ubed ma cuu kunoke ma boo. (Mal. 1:6-9) Kara wanyang’ ma ber i thelembe m’uketho Yehova bekwayu piny ma boo kunoke ma zoo, wakemak lapor moko: ka wabeng’iewo piny moko, dok ebed nying yen, buku, kunoke jamtic moko, wang’iewo ngo ma thenge moko mbe. Ento wang’iewo ma cuu man ma boo. Kumeno bende, Yehova bemito nia wamare man wagwok bedoleng’ mwa ire kud adundewa zoo. Ubekwayu mer ma wamare ko ubed ma boo.

4. (a) Pirang’o dhanu ma gitie ku dubo alaga de gicopo gwoko bedocu migi? (b) Nimakere ku Zaburi 103:12-14, Yehova ung’eyo lembang’o i wiwa?

4 Nyo eno ubenyutho nia wacikara nibedo leng’ m’umbe dubo alaga pi nigwoko bedocu mwa? I andha, saa moko wacopo paru nia wabed watimo kosa wang’ ma pol. Dong’ wakenen nia pirang’o wacikara ngo niparu nia ukwayu wabed m’umbe dubo alaga pi nigwoko bedoleng’ mwa. Mi kwong’o, Yehova beneno ngo kwa kosa ma watimo. Lembe pare uwacu kumae: “Dok in, Yehova, ineno kier, e Rwoth, ng’a ma copo cungo?” (Zab. 130:3) Eng’eyo nia waleng’ ungo, watie dhanu ma dubo, pieno eweko kier mwa yot yot. (Zab. 86:5) Mir ario, Yehova ung’eyo mupaka mwa, man ekwayu ngo nia watim lembe m’ukadhu kero mwa. (Som Zaburi 103:12-14.) Dong’ wacopo bedo dhanu ma boo i wang’e i ayi ma kani?

5. Kara jurutic pa Yehova ginyuth bedocu, pirang’o ukwayu gibed ku mer?

5 Gin ma konyowa wa jurutic pa Yehova nigwoko bedocu mwa utie mer ma wamare ko. Saa ceke wacikara ninyutho mer ma boo ni Wegwa mi polo, man niwodhara zoo ire. Kinde ma wabenyutho mer ma kumeno kadok i saa mir amulaic, nwang’u wabegwoko bedocu mwa. (1 Kei. 28:9; Mat. 22:37) Wakedok kendo iwi lapor mi Jumulembe adek ma waweco pigi i acaki. Ang’o m’ucwalugi nigwoko bedocu migi? Nyo nwang’u nyamegwa umaru ngo ninambu ku juwagi i dharaza? Nyo umegwa ugam umito nia kume uwok ucak miel ceng’ini ku yo pagi aradu wadi? Nyo umegwa ma won ot ugam umaru nia tic uweke? Kumeno ngo. Ento ging’eyo nia cik pa Yehova tie pwe, man giketho wigi zoo i kum lembe ma copo nyayu mutoro i Weggi mi polo. Mer ma gimaru ko Yehova uketho gilar giparu pire ma kwong’a i wang’ nimaku yub. Kumeno re ma ginyutho bedocu migi.

PIRANG’O UKWAYU WANYUTH BEDOCU?

6. (a) Pirang’o ukwayu inyuth bedocu? (b) Adamu giku Eva gitimang’o m’unyutho nia gikoso bedocu?

6 Pirang’o wan ceke ukwayu wanyuth bedocu? Pilembe Sitani ucwayu vupo iwi Yehova, man i wii bende. I podho mir Eden, malaika maeno udwokere en gire ni Sitani, niwacu “Jajai.” Ecido nying’ Yehova kinde m’eyero nia Yehova utie ng’atu ma rac, ma sayu kwa bero pare gire man nia etie Jabim ma jandra. Lembe ma rac utie nia, Adamu giku Eva de gijai ni Yehova calu ma Sitani utimo. (Tha. 3:1-6) Kinde ma gibino kwo i podho mir Eden, lembe ubino dupa dit ma nwang’u copo konyogi nidwoko mer migi ku Yehova udok tek. Re i saa ma Sitani ukethogi i amulaic, unwang’ere nia mer ma gimaru ko Yehova ubino ngo mer ma boo. I ng’eye penji ma e ugam uwok: Nyo andha mer re ma copo cwalu ng’atini nigwoko bedoleng’ pare ni Yehova Mungu? I ayi mange, nyo dhanu copo tundo ninyutho bedocu? Penji maeno ugam upenjere iwi Yob.

7. Calu ma Yob 1:8-11 unyutho, Yehova uyero ang’o pi bedocu pa Yob? Sitani ke uyero ang’o?

7 Yob ukwo i nindo ma nyithindho mir Israel gibino i Misiri. I rundi maeca, ng’atu mange mbe m’ubino gwoko bedocu pare calu en. Yob de ubino ku dubo alaga, man ebed etimo bende kosa. Ento Yehova ugam umare lee pi bedocu pare. Ve nia i wang’e de, Sitani ular uketho piem i dhu Mungu pi bedocu mi dhanu. Pieno, Yehova ugam utelo nen pa Sitani iwi Yob. Nwang’u kit kwo pa Yob ubino nyutho kamaleng’ nia Sitani tie jandra! E Sitani ukwayu nia Yehova uwek ekemul i Yob. Yehova ubino ku genogen iwi jarimone ma Yob, pieno, egam eweko Sitani ukethe i amulaic.​—Som Yob 1:8-11.

8. Sitani unyayu peko ma kani i kum Yob?

8 Sitani utie ng’atu ma cwinye rac mandha man etie janek. Egam enyotho jamcing Yob ceke, enego jurutic pare, man ecido nyinge bende. I ng’eye, Sitani udok upodho iwi juruot pa Yob, enego awiya pare apar pet. Lembe maeno zoo uromo wang’e ngo; elund ekelo remo ma pek i kum Yob, egoye ku vur ma rac mandha niai i tiende nitundo i wie. Can maeno ugam unyotho wi dhaku pa Yob, uketho eyero nia Yob uwek bedocu pare, elam Mungu man etho cen. Yob en gire de ekwayu nia dong’ etho cen, ento asu emedere nigwoko bedocu pare. Sitani udok utio ku yo mange pi ninyayu peko i kum Yob. Etio ku dhanu adek ma gibino jurimo pa Yob. Dhanu maeno giwok gitimo nindo ma lee i bang’ Yob; kakare nijuko cwinye ajuka, gituc nicobo cwinye ku wec ma tung’ tung’ man gizere lee dit. Giyero nia Mungu re m’ubemio masendi i kum Yob man nia ebedieng’ ungo nyanok de pi bedocu pare. Giwacu bende nia Yob utie jadubo m’uromo tap ku matira ma kumeca!​—Yob 1:13-22; 2:7-11; 15:4, 5; 22:3-6; 25:4-6.

9. Kadok Yob ubino nwang’ere kud amulaic ma lee de, re ekwero nitimang’o?

9 Yob utimang’o kinde m’ebekadhu kud i masendi maeno zoo? Calu m’ebino ng’atu ma leng’ ungo, egam ecero bang’e ku tego mandha, ma en gire de i ng’eye edok eyero nia eweco vur vur. Ecero ba bedopwe pare nisagu pa Mungu. (Yob 6:3; 13:4, 5; 32:2; 34:5) Re kadok Yob ubino i lembe ma tek magwei de, ekwero niweko Yehova Mungu. Ekwero niyio vupo mi jurimbe adek mandha ngo. Ewacu kumae: “Ebed bor kuda ya agony lembe m’i wiwu: abicoro bedocu para cen ungo kud i kuma maram abitho ko.” (Yob 27:5) Wec maeno ubenyutho nia Yob ukeco nigwoko bedocu pare kadok nwang’u lembang’o ma copo wok ire de. Andha, Yob umoko i kum bedocu pare, wan de wacopo timo calu en.

10. Adote ma Sitani ukelo iwi Yob umulo kumi de nenedi?

10 Adote ma Sitani ukelo iwi Yob umulo kumi nenedi? I andha, Sitani uwacu nia imaru ngo Yehova Mungu kud adundeni ceke, nia tek inweng’iri i amulaic ibiweko Yehova, man nia ibiweko bedocu peri! (Yob 2:4, 5; Nyu. 12:10) Adote maeno romo ketho iwinjiri nenedi? Ma jiji mbe, ecopo timi rac mandha. Re kepar lembe mae: Ka Yehova uweko Sitani uketh bedocu peri i amulaic, eno nyutho nia egeni lee mandha uketho eweko iri kaka m’igwok ko bedocu peri kara itund ninyutho nia Sitani utie javupo. Etie ku genogen nia ibimoko i kum bedocu peri, man eng’olo nia ebikonyi kara itim kumeno. (Ebr. 13:6) Etie rwom ma lee dit nia Ubimo ma malu Ngbir ngi uketho genogen pare i wiwa! Nyo ibenyang’ i kum thelembe m’uketho pire tie tek nigwoko bedocu mwa? Bedocu konyowa nituco wi vupo pa Sitani, nicero ba nying’ Mungu man nitielo Bimobim pare. Dong’ waromo timang’o kara wagwok bedocu mwa?

WAROMO TIMANG’O KARA WAGWOK BEDOCU MWA?

11. Lapor pa Yob copo mio iwa ponji ma kani?

11 I nindo maeni ma rac mi “kajik rundi,” Sitani ubenyayu ragedo lee mandha i kum dhanu pa Yehova. (2 Tim. 3:1) Dong’ ang’o ma copo mio kero i kumwa kara wamedara nigwoko bedocu mwa i saa maeni ma rac? Lapor pa Yob copo mio iwa kendo ponji dupa. I wang’e ma fodi Yob unwang’ere ngo kud amulaic ma tek elar egwoko bedocu pare. Wakenen lembe adek m’egam etimo, ma copo konyo wan de kara wagwok bedocu mwa.

Lembang’o ma copo konyowa kara wamedara nigwoko bedocu mwa? (Nen udukuwec mir 12) *

12. (a) Calu ma Yob 26:7, 8, 14 unyutho, Yob ugam utimang’o pi nipidho lworo man woro pa Yehova i adundene? (b) Wacopo timang’o kara wapidh lworo pa Mungu i adundewa?

12 Yob upidho lworo pa Yehova i adundene, uketho mer m’emaru ko Mungu udoko tek lee. Yob ubed unwang’u saa mi neno giracwia pa Yehova kilili mandha. (Som Yob 26:7, 8, 14.) Iye ubed uwang’ lii kinde m’ebeparu pi ng’om, kor polo, afuru, morpolo, re asu ebed enwang’u nia eng’eyo lembe nok dit iwi giracwia pa Yehova. Bende, lembe pa Yehova ubino gin ma pire tek dit ni Yob, pieno ewacu kumae: “Akanu lembe mi dhoge.” (Yob 23:12) Yob upidho lworo pa Yehova i adundene man ebed ewore. Egam emaru Yehova lee mandha uketho emito enyai mutoro i ie. Lembe maeno ugam uketho Yob ukeco nigwoko bedocu pare m’umbe niweko. Wan de ukwayu watim ve en. Tin eni, wang’eyo lembe dupa iwi giracwia pa Yehova nisagu ma dhanu ugam ung’eyo i rundi pa Yob. Bende, watie ku Biblia ma copo konyowa ning’eyo Yehova cuu mandha. Lembe ceke ma wabeponjo copo konyowa nipidho lworo pa Yehova i adundewa. Ka watie ku lworo pa Yehova, wabimare man wabiwore; bende, wabimoko i kum bedocu mwa.​—Yob 28:28.

Wabinwang’u tego pi nigwoko bedocu mwa tekene wabekwerara nineno pornografi (Nen udukuwec mir 13) *

13-14. (a) Calu ma Yob 31:1 uyero, Yob unyutho woro nenedi ni Yehova? (b) Wacopo lubo lapor pa Yob nenedi?

13 Yob unyutho woro i lembe ceke, eno ukonye nigwoko bedocu pare. Yob ugam ung’eyo nia kara egwok bedocu pare, ubekwayu ebed ewor Yehova. I andha, ka wabeworo Mungu i lembe ceke, wabimedara ameda nigwoko bedocu mwa. Yob ubed uii niworo Mungu kubang’ nindo. Ku lapor, ebed enyekini ngo i kum mon mange m’uweko dhaku pare. (Som Yob 31:1.) Calu m’ebino ku dhaku, eng’eyo nia etie rac nicaku maru dhaku kunoke nyaku mange m’uweko dhaku pare. I ng’om ma tin wabekwo i ie, abidhe mi tarwang’ usagu asaga. Calu Yob, nyo wabed wakwerara nipidho paru mi mer i kum ng’atu moko ci ma tie ngo jadhogwa mi gamiri? Nyo wabed wakwerara bende nineno cal moko ma cuu ngo kunoke nineno pornografi? (Mat. 5:28) Ka wabekwerara giwa kumeno kubang’ nindo, wabinwang’u tego ma wabigwoko ko bedocu mwa.

Wabinwang’u tego pi nigwoko bedocu mwa tekene wabeii nibedo ku nen ma cuu iwi jukupiny (Nen udukuwec mir 14) *

14 Paru ma Yob ubino ko iwi giki mi kum de unyutho kamaleng’ nia ebino woro Yehova. Yob unyang’ nia kan eketho genogen pare zoo iwi lonyo, eca nwang’u etimo kosa ma lee dit m’uromo ku matira. (Yob 31:24, 25, 28) Tin bende, wabekwo i ng’om ma mer mi jukupiny usagu i ie. Re ka wabetio ku juk ma Biblia umio iwi nen m’ukwayu wabed ko iwi sente man iwi jukupiny, wabituc nigwoko bedocu mwa.​—Rie. 30:8, 9; Mat. 6:19-21.

Wabinwang’u tego pi nigwoko bedocu mwa tekene wabeketho wiwa zoo i kum genogen mwa (Nen udukuwec mir 15) *

15. (a) Genogen ma kani m’ugam ukonyo Yob nigwoko bedocu pare? (b) Sukulia ma Yob unwang’u ubekonyowa niketho wiwa i kum ang’o?

15 Yob uketho wie i kum sukulia ma Mungu bimio ire, eno ukonye nigwoko bedocu pare. Yob ubedo ku yioyic nia Mungu ubedieng’ pi bedocu pare. (Yob 31:6) Pieno, kadok ebino nwang’ere kud amulaic ma kwiny de, re ebino ku genogen nia Yehova bimio ire sukulia. Ma jiji mbe, genogen maeno ukonye nimoko i kum bedocu pare. Mutoro unego Yehova lee dit i kum Yob pi bedocu pare, uketho emio ire sukulia ma lee kadok nwang’u i saa maeca, ebino ku dubo alaga de! (Yob 42:12-17; Yak. 5:11) I nindo m’ubino, Yob binwang’u mugisa ma lee mandha. Nyo in de itie ku genogen ma tek nia Yehova bimio iri mugisa pi bedocu peri? Mungu mwa lokere ngo. (Mal. 3:6) Tekene watie ku yioyic nia Yehova bimio iwa sukulia pi bedocu mwa, wabitimo tego nigwoke man wabiketho wiwa zoo i kum genogen mi kwo ma ber mi nindo m’ubino.​—1 Tes. 5:8, 9.

16. Ubekwayu wamedara nitimang’o?

16 Dong’ tim kero imediri asu nigwoko bedocu peri! Saa moko, icopo paru nia inikendi re m’ibegwoko bedocu peri, re ng’ei nia ibibedo ngo kendi nyanok de. Ibibedo i kind dhanu milioni dupa i wang’ ng’om zoo ma gibegwoko bedoleng’ migi. Bende, ibibedo acel m’i kind udul dhanu ma co ku ma mon ma gibino ku yioyic ma tek, man ma gigwoko bedocu migi i rundi ma con, kadok i wang’ tho. (Ebr. 11:36-38; 12:1) Dong’ wan ceke wamedara nitimo calu Yob m’ugam uwacu nia, “abicoro bedocu para cen ungo kud i kuma.” Pieno, wawek bedocu mwa umii yung ni Yehova rondo ku rondo!

WER 124 Wagwok bedoleng’ mwa

^ par. 5 Bedocu tie girang’o? Pirang’o Yehova bemito nia jurutic pare ginyuth bedocu? Pirang’o bedocu pire tie tek iwa ceke? Thiwiwec maeni bikonyowa ninwang’u dwokowang’ penji maeno niai kud i Biblia. Ebikonyowa bende ning’eyo kamaleng’ lembe ma wacopo timo kara wagwok bedocu mwa kubang’ ceng’. Ka watimo kumeno, wabinwang’u mugisa ma lee mandha.

^ par. 49 KORO I CAL: Cal maeni ubenyutho Yob kinde ma fodi eteng’ini ngo akeca; ebeponjo awiya pare kara ging’ei giracwia pa Yehova.

^ par. 51 KORO I CAL: Umego moko ubekwero nineno pornografi ku jurutic wagi.

^ par. 53 KORO I CAL: Umego moko ubecere ni jalwor moko m’ubediye ning’iewo ekra ma dit man ma beine tek.

^ par. 55 KORO I CAL: Umego moko uberwo, man ebenyamu i lembe iwi Paradiso.