Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Onthele Yokulilongeswa 6

Tualako Okukakatela mu Huku!

Tualako Okukakatela mu Huku!

“Alo ndyinkhia, mandyitualako okukakatela mu Huku!” — JÓ 27:5.

OTYIIMBO 34 Mandyitualako Okukoleleya

ETYI MATULILONGESA *

1. Oñgeni ovakuatate vapopiwa mo palagrafu valekesa okuti ovakuatyili ku Siovaa?

SOKA ku etyi: (1) Omukainthu uli kosikola iya omulongesi aiti aveho valinge otyipito tyihahambukiswa Siovaa. Mokonda utyii okuti otyipito otyo katyihambukiswa Huku, nonthilo aanye okuliwaneka navo motyipito otyo. (2) Omukuendye umwe una ohonyi ukahi nokuivisa umbo na umbo. Aimbuka okuti omukuendye umwe alongeswa nae kosikola iya ulinga omukuele Onombangi mba Siovaa, ukala meumbo vahanda okunyingila. Mahi no ngotyo anyingila umwe meumbo olio. (3) Omukuatate umwe uundapa unene opo atekule ombunga yae, mahi onthiki imwe omuhona wae emuiti opo anganale pokufeta omalilimu. Namphila omukuatate oo ahahande okupolwa movilinga, mahi no ngotyo uhangununina omuhona wae okuti kapondola okuvaka mokonda Huku uhanda ovaumbili vae vakale ovakuatyili. — Loma 13:1-4; Heb. 13:18.

2. Omapulo patyi matulilongesa iya omokonda yatyi?

2 Ovituwa patyi ove waimbuka movanthu ovo vetatu? Hamwe waimbuka ovituwa ovinyingi, ngetyi okukola omutima noukuatyili. Mahi otyituwa tyimwe vakala natyo tyakolela unene, okukakatela mu Huku. Ovanthu ovo aveho vakala ovakuatyili ku Siovaa. Aveho vaanya okuyapuka movitumino vya Huku. Valinga ngotyo mokonda vakakatela mu Huku. Siovaa wahambukwa navo mokonda vena otyituwa otyo. Nonthue tuhanda okuhambukiswa Siovaa. Pahe matulilongesa omapulo aa etatu: Okukakatela mu Huku oityi? Omokonda yatyi tuna okukakatela mu Huku? Iya oñgeni tupondola okupameka etokolo lietu liokukakatela mu Huku momuvo uno wepuiya?

OKUKAKATELA MU HUKU OITYI?

3. (a) Okukakatela mu Huku oityi? (b) Onongeleka patyi mbutukuatesako okunoñgonoka nawa ondaka okukakatela?

3 Oñgeni ovaumbili va Huku valekesa okuti vakakatela mwe? Oputyina vemuumbila nomutima auho. Otyo tyivelunda okulinga apeho etyi tyimuhambukiswa. Tutalei opi ondaka oyo yatuka. Mo Mbimbiliya, ondaka yo Hebeleu yapitiyua “okukakatela” ihangununa otyipuka tyafuapo ine tyihena onkhali. Mongeleka, ova Isilayeli ankho valinga ovilikutila viovipako iya ovitumino ankho vipopia okuti vina okukala tyafuapo. * (Lev. 22:21, 22) Ova Isilayeli ankho kavapondola okuaava otyipako tyalemana ine tyivela. Ku Siovaa otyipako ankho tyina okukala tyafuapo ine tyihena otyinthembia. (Mal. 1:6-9) Otyo tyitukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi ku Siovaa tyakolela okulinga ovipuka vikahi nawa ine viafuapo. Ongotyo tulinga tyina tulanda otyinyango, nomukanda ine otyipuka otyikuavo. Onthue katulande otyinyango tyavola onthele imwe ine okulanda omukanda wakambela omafolia amwe. Tulanda etyi tyikahi nawa. Tupu Siovaa uhanda ohole yetu, noukuatyili wetu ukale wafuapo ine tyihena onkhali.

4. (a) Okuti tuesukisa okukala tyihena onkhali opo tutyivile okukakatela mu Huku? (b) Ngetyi tyipopia Salmo 103:12-14, oityi Siovaa akevelela kuonthue?

4 Okuti otyo tyilekesa okuti tuna okukala tyihena onkhali opo tutyivile okukakatela mu Huku? Hamwe tulitehelela okuti tupengesa unene. Mahi tutalei omahunga evali alekesa omokonda yatyi tuhapondola okupopia okuti opo tutyivile okukakatela mu Huku tuna okukala tyihena onkhali. Tete, Siovaa katale unene koviponyo vietu. Ondaka yae itupopila okuti: “Inkha wayungile oviponyo vietu, ñgeno olie ukahi lutai Siovaa?” (Sal. 130:3) Siovaa utyii okuti tuvakuankhali, tupengesa iya wafuapo opo etuevele. (Sal. 86:5) Vali, Siovaa wii okuti pena ovipuka tuhevili okulinga. (Tanga Salmo 103:12-14.) Ngotyo, oñgeni tupondola okukala tyafuapo komaiho ae

5. Omokonda yatyi ovaumbili va Siovaa vesukisila okukala nohole nae opo vatualeko okukakatela mwe?

5 Opo ovaumbili va Huku vetyivile okukakatela mwe, vena okukala nohole nae. Ohole tuna na Huku, noukuatyili wetu vina okutualako okukala tyafuapo. Inkha ohole yetu itualako tyafuapo, matukakatela mwe alo umwe tyina tulolwa. (1 Crô. 28:9; Mat. 22:37) Tuhinangelei ovanthu tuapopia ponthyimbi. Omokonda yatyi valingilile ngotyo? Okuti omukainthu ankho kahande okuhambukwa kosikola? Okuti omukuendye ankho uhanda vala okulingwa omukuele na una alongeswa nae? Iya okuti omukuatate una ankho uhanda apolwe movilinga? Au! Ankho vetyii okuti Siovaa una ovitumino iya ankho vahanda okumuhambukiswa. Ohole vena na Siovaa yevelunda okulinga omatokolo emuhambukiswa. Valingile ovipuka vilekesa okuti vakakatela mu Huku.

OMOKONDA YATYI TUNA OKUKAKATELA MU HUKU?

6. (a) Omokonda yatyi ove wesukisila okukakatela mu Huku? (b) Omokonda yatyi Andau na Eva vayekelepo okukakatela mu Huku?

6 Omokonda yatyi tyakolela atuho tukakatele mu Huku? Wesukisa okukakatela mu Huku mokonda Satanasi ukahi nokumupatana, iya wapopia okuti ove kumatualako okukala omukuatyili ku Huku. Oandyu oyo omphuki, yelilinga Satanasi tyihangununa “Ondyale,” motyikunino tyo Endene. Aihimbika okusilisa enyina lya Siovaa etyi apopia okuti omukalavi, una elungavi iya ketyivili okutumina. Andau na Eva aveliwaneka kumwe na Satanasi iya avatyitukilapo Siovaa. (Gên. 3:1-6) Omuenyo omuwa ankho vena mo Endene weveavela onomphitilo ononyingi mbokupameka ohole yavo na Siovaa. Mahi pomuvo vahongiliyua na Satanasi, ohole yavo na Siovaa ankho kayafuilepo. Nkhele pena epulo ekuavo lina okukumbululwa: Okuti ovanthu vapondola umwe okukala ovakuatyili ku Siovaa mokonda yohole vena nae? Monondaka ononkhuavo, epulo olio liati: Okuti ovanthu vetyivila umwe okukakatela mu Siovaa? Epulo olio lialingwa pomuvo wa Job.

7. Ngetyi tyipopia Jó 1:8-11, oñgeni Siovaa ankho elitehelela konthele youkuatyili wa Job? Iya oñgeni Satanasi ankho elitehelela konthele ya Job?

7 Job wakaleleko pomuvo ova Isilayeli ankho veli mo Egitu. Oukuatyili wa Job uhuvisa unene! Ngonthue, Job nae ankho ulinga oviponyo mokonda omukuankhali. No ngotyo Siovaa ankho umuhole unene mokonda watuaileko okukakatela mwe. Tyafuile Satanasi wapopilile-ale Siovaa okuti ovanthu kamavatualako okukala ovakuatyili kwe. Mokonda yotyo, Siovaa apopila Satanasi konthele youkuatyili wa Job. Onkhalelo Job atyindile omuenyo wae yalekesa nawa okuti Satanasi onkhembi! Satanasi aiti ku Siovaa opo alole oukuatyili wa Job. Mokonda Siovaa ankho uyumba onthumbi epanga liae, ayeke Satanasi emulole. — Tanga Jó 1:8-11.

8. Oñgeni Satanasi aovolele okunyona oukuatyili wa Job?

8 Satanasi omukalavi tupu omuipai. Wapolele ovipuka aviho vya Job, aipaa vamwe povaundapi vae iya anyono ovituwa ankho ena potyilongo. Tupu, aende kombunga yae aipaa ovana vae ekwi. Konyima, akalesa Job nouvela weliyandyana kolutu lwae aluho. Mokonda omukai wa Job nae ankho weihamenua novipuka ovio aviho, apopila omulume wae opo ahingane Huku, ayekepo oukuatyili wae iya ankhi. Job nae ankho uhanda okunkhia, mahi no ngotyo atualako okukakatela mu Huku. Konyima yotyo, Satanasi ahetekela onkhalelo onkhuavo yokuyondya Job. Aundapesa omapanga a Job. Ovalume ovo vetatu vakalele na Job ononthiki mbumwe mahi avehemuungumanesa. Avahimbika okumupopia omapita. Avemupopila okuti o Huku ankho ukahi nokumuetela ovitateka iya kesukile-ale noukuatyili wae. Alo umwe avapopi okuti Job watokala ovipuka ovio ovivi mokonda ankho omukalavi! — Jó 1:13-22; 2:7-11; 15:4, 5; 22:3-6; 25:4-6.

9. Oityi Job aanyene okulinga etyi ankho ekahi movitateka?

9 Oñgeni Job akalele novitateka ovio aviho? Job ankho omukuankhali. Akumbulula omapita omapanga ae, mahi konyima aimbuka okuti wapopia tyihasokele. Tupu, wasukile vali nouviuki wae tyipona ouviuki wa Huku. (Jó 6:3; 13:4, 5; 32:2; 34:5) Mahi namphila alambelele movitateka ovinyingi, Job waanyene okuyekapo Siovaa Huku. Ehetavela kovipuka ovivi omapanga ae apopile. Wati: “Ame nalumwe mandyitavela okuti onwe muvaviuki! Alo ndyinkhia, mandyitualako okukakatela mu Huku!” (Jó 27:5) Onondaka ombo mbulekesa nawa okuti Job ankho watokola okutualako noukuatyili wae ku Siovaa. Inkha Job watuaileko okukakatela mu Siovaa, nonthue tupondola okutyilinga.

10. Oñgeni ove wakutikinyua monondaka Satanasi apopilile Job?

10 No hono Satanasi utualako okusoka ngotyo konthele ya kese umwe puonthue. Oñgeni ove wakutikinyua monondaka Satanasi apopile konthele ya Job? Monondaka ononkhuavo, Satanasi wapopia okuti ove kuhole Siovaa Huku, moyekepo okumuumbila opo uyakulile omuenyo wove iya kumatualako okukakatela mwe. (Jó 2:4, 5; Ehol. 12:10) Oñgeni ulitehelela konthele yotyo? Tyikuihama unene, hatyo? Mahi soka ku etyi: Siovaa ukahi nokuyeka Satanasi alole oukuatyili wove. Wekuavela omphitilo yokutualako okukakatela mwe iya olekesa okuti Satanasi onkhembi. Siovaa una onthumbi yokuti kumayeke-ko iya walaa okuti mekukuatesako. (Heb. 13:6) Elao limwe enene okuyumbwa onthumbi Nohamba youye! Okuti pahe waimbuka omokonda yatyi tyakolela okukakatela mu Huku? Omokonda okulinga ngotyo tyituavela omphitilo yokulekesa okuti Satanasi onkhembi, nokusukukisa enyina lya Siovaa iya atuhulu koutumini wae. Oityi tupondola okulinga opo tutualeko okukakatela mu Siovaa?

OÑGENI TUPONDOLA OKUKAKATELA MU SIOVAA MOMUVO UNO WONTHYULILO?

11. Oityi tupondola okulilongesila ku Job?

11 ‘Mononthiki mbuno mbonthyulilo,’ Satanasi ulinga atyiho opo anyone ovaumbili va Huku. (2 Tim. 3:1) Oñgeni tupondola okupameka oupanga wetu na Huku opo tutualeko okukakatela mwe? Tupondola okulilongesila ovipuka ovinyingi ku Job. Etyi ankho ehenemonekelwe novitateka, Job ankho omukuatyili-ale ku Siovaa. Tala ovipuka tupondola okulilongesila kwe mavitukuatesako okupameka etokolo tualinga liokutualako okukakatela mu Huku.

Oñgeni tupondola okupameka oupanga wetu na Siovaa opo tutualeko okukakatela mwe? (Tala opalagrafu 12) *

12. (a) Ngetyi tyilekesa Jó 26:7, 8, 14, oityi tyakuatesileko Job okukala nonthilo na Siovaa? (b) Oñgeni nonthue tupondola okukala nonthilo na Huku?

12 Job wayawisile kohole ena na Siovaa mokutala nawa ovipuka atunga. Job ankho utaindya omuvo opo atale ovipuka Siovaa atunga. (Tanga Jó 26:7, 8, 14.) Ankho uhuva unene tyina asoka konkhalelo ohi yatungwa, neulu, nomakaka, nomutitimo. Ankho utyii nawa okuti ovipuka Huku atunga, ovinyingi kevii. Tupu ankho upanda unene onondonga mba Siovaa. Wapopilile Siovaa okuti: “Napaka onondaka mbove momutima wange.” (Jó 23:12) Job ankho una onthilo unene na Siovaa. Ankho umuhole unene tupu ankho uhanda okumuhambukiswa, iya ovituwa ovio viemulundile okutualako okukala omukuatyili kwe. Nonthue tuna okukala nga Job. Onthue tuna vali enoñgonoko liovipuka Huku atunga tyipona ovanthu vo pomuvo wa Job. Tupu tuna Ombimbiliya itukuatesako okunoñgonoka nawa ovituwa vya Siovaa. Ovipuka aviho tulilongesa konthele ya Siovaa viyawisa vali konthilo tuna nae. Iya onthilo na Siovaa, maitulundu okukala nohole nae, nokumutavela, nokutualako okukakatela mwe. — Jó 28:28.

Onthue tupameka etokolo lietu liokukakatela mu Huku tyina tuanya okutala ovipuka vihongiliya okulinga oundalelapo (Tala opalagrafu 13) *

13-14. (a) Ngetyi tyipopia Jó 31:1, oñgeni Job alekesile okuti utavela ku Siovaa (b) Oñgeni tupondola okumuhetekela?

13 Okutavela Siovaa ononthiki ambuho tyakuatesileko Job okutualako okukakatela mwe. Job ankho utyii okuti opo akakatele mu Huku wesukisa okumutavela. Okutavela ku Huku tyipameka etokolo lietu liokukakatela mwe. Job ankho ulinga ononkhono opo etavele ku Huku ononthiki ambuho. Mongeleka, ankho uyunga onkhalelo atala ovahikuena. (Tanga Jó 31:1.) Mokonda ankho wanepa, ankho utyii okuti okutala omukai omukuavo nehando liokulala nae tyapenga. Hono, mouye mueyula ovipuka vihongiliya ovanthu okulinga oundalelapo. Okuti nga Job, nonthue matulityilika okutala omunthu tuehelinepele nae nehando liokulala nae? Okuti tulityilika okutala ovipuka vihongiliya okulinga oundalelapo? (Mat. 5:28) Inkha tulikondola omutima ononthiki ambuho, ngotyo tukahi nokupameka etokolo tualinga liokutualako okukakatela mu Huku.

Onthue tupameka etokolo lietu liokukakatela mu Huku tyina tutala omalumono monkhalelo yapola pokati (Tala opalagrafu 14) *

14 Tupu onkhalelo ankho Job atala omalumono ilekesa okuti ankho utavela ku Siovaa. Job ankho utyii okuti okuyumba onthumbi momalumono onkhali onene iya omunthu utyilinga una okukoyeswa. (Jó 31:24, 25, 28) Hono, tukahi mouye ovanthu vehole unene omalumono. Inkha tuendela monondonga mbo Mbimbiliya mbupopia konthele yokutala omalumono monkhalelo yapola pokati, matupameka etokolo lietu liokukakatela mu Siovaa. — Pro. 30:8, 9; Mat. 6:19-21.

Onthue tupameka etokolo lietu liokukakatela mu Huku tyina tutualako okusoka kovipuka oviwa matukapewa komutwe wandyila (Tala opalagrafu 15) *

15. (a) Ekevelelo patyi liakuatesileko Job okukakatela mu Huku? (b) Oñgeni okusoka kekevelelo lietu tyitukuatesako okukakatela mu Huku?

15 Job ankho usoka kovipuka Huku mekemuavela komutwe wandyila. Job ankho una onthumbi yokuti Huku upanda oukuatyili wae. (Jó 31:6) Namphila ankho ekahi nokulolwa, mahi ankho una onthumbi yokuti Siovaa memuyambe. Onthumbi oyo yemukuatesileko okuhayekepo Siovaa. Siovaa wapandele oukuatyili wa Job iya emuyambe unene! (Jó 42:12-17; Tia. 5:11) Iya komutwe wandyila makayambwa vali unene. Okuti nove una onthumbi yokuti Siovaa mayambe oukuatyili wove? Huku kapilulukile. (Mal. 3:6) Inkha tuhinangela okuti Siovaa uhambukwa tyina tutualako okukakatela mwe, ekevelelo lietu malitualako tyapama. — 1 Tes. 5:8, 9.

16. Oityi tuna okutokola okulinga?

16 Tokola okuhayekepo Siovaa! Pamwe molitehelela ngoti ove vala ukahi nokukakatela mu Huku, mahi haveko vala. Ovakuatate ovanyingi mouye auho navo vekahi nokutualako noukuatyili ku Huku. Tupu moliwaneka novaumbili va Siovaa vo kohale vatuaileko okukakatela mwe, alo umwe tyina ankho vehungi kononkhia. (Heb. 11:36-38; 12:1) Atuho tutokolei okuendela monondaka mba Job, mbati: “Mandyitualako okukakatela mu Huku!” Oukuatyili wetu maunkhimaneka Siovaa!

OTYIIMBO 124 Apeho Tukalei Ovakuatyili

^ pal. 5 Okukakatela mu Huku oityi? Omokonda yatyi Siovaa ahambukilwa tyina ovaumbili vae vena otyituwa otyo? Omokonda yatyi otyituwa otyo tyakolela unene? Onthele ei maitukuatesako okuvasa omakumbululo omapulo oo. Tupu maitukuatesako okuimbuka oñgeni tupondola okupameka etokolo lietu liokutualako okukakatela mu Huku ononthiki ambuho. Inkha tulinga ngotyo, matuyambwa unene.

^ pal. 3 Mo Hebeleu ondaka “okufuapo” ankho yuundapeswa pala okupopia ovipako, mahi tyina vapopia ovanthu vaundapesa ondaka “okukakatela.”

^ pal. 50 ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: O Job ukahi nokulongesa ovana vae ovipuka vihuvisa Siovaa atunga.

^ pal. 52 ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: Omukuatate ukahi nokuanya okutala ovipuka vihongiliya okulinga oundalelapo

^ pal. 54 ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: Omukuatate ukahi nokuanya okulanda otelevisau ehesukisile iya ilanda onombongo ononyingi ehena.

^ pal. 56 ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: Omukuatate waovola omuvo wokusokolola kovipuka oviwa Mouye Omupe.