Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

ARTICLE TI MANDANGO NI 6

Ngbâ ti sara ye ti mo ti mbilimbili!

Ngbâ ti sara ye ti mo ti mbilimbili!

“Juska mbi kui, mbi yeke ngbâ gï na ndö ti sarango ye ti mbi ti mbilimbili!”​—JOB 27:5.

BIA 34 Tambela na dutingo be-ta-zo

AYE SO E YEKE BÂ NI *

1. Tongana nyen la aTémoin ti Jéhovah ota, so a sara tënë ti ala na yâ ti paragraphe so, angbâ be-ta-zo na Jéhovah?

GBU LI na ndö ti aye ota so asi na aTémoin ti Jéhovah. (1) Na ekole wafango mbeti na mbeni maseka-wali ahunda na a-élève ti klase ni kue ti mû mbage na yâ ti mbeni matanga ti dunia so. Maseka-wali ni ahinga so matanga ni so anzere na Nzapa ape, tongaso na nengo zo lo ke ti mû mbage dä. (2) Mbeni maseka-koli so ayeke kamene mingi ayeke fa tënë da na da. Lo bâ so na da ti peko, mbeni mba ti lo ti ekole alango kâ, mbeni mba ti lo so ayeke he aTémoin ti Jéhovah kozo. Me maseka-koli ni ague na da ni lo pika yanga-da ni. (3) Mbeni koli ayeke sara kua ngangu ti bâ lege ti azo ti sewa ti lo, mbeni lâ patron ti lo ahunda na lo ti sara mbeni ye so ayeke na lege ni ape wala so ndia ake ni. Atâa so lo lingbi ti perdre kua ti lo, koli ni atene so a lingbi lo sara ye na lege ni nga lo sara ye alingbi na ndia ndali ti so ayeke ye so Nzapa ahunda na awakua ti lo ti sara.—aRom. 13:1-4; aHéb. 13:18.

2. Ahundango ndo wa la e yeke bâ? Ngbanga ti nyen?

2 Sarango ye wa la mo bâ na mbage ti azo ota so? Peut-être mo bâ gbani, na tapande sarango ye na mbeto ape nga sarango ye na lege ni. Me ala kue ayeke na mbeni sarango ye oko so ayeke kota mingi: sarango ye ti mbilimbili. Ala ota kue afa so ala yeke be-ta-zo na Jéhovah. Ala kue ake ti sara ye ague nde na amama-ndia ti Nzapa. So ala ye ti sara ye ti mbilimbili apusu ala ti sara ye so ala sara so. Kite ayeke dä ape so a nzere na Jéhovah so ala oko oko kue asara ye ti mbilimbili so. E nga e ye ti zia ngia na bê ti Babâ ti e ti yayu. Tongaso zia e bâ ahundango ndo so: Sarango ye ti mbilimbili aye ti tene nyen? Ngbanga ti nyen la e bezoin ti sara ye ti mbilimbili? Tongana nyen la e lingbi ti leke na bê ti e ti ngbâ ti sara ye ti mbilimbili na yâ ti angoi so ayeke ngangu so?

SARANGO YE TI MBILIMBILI AYE TI TENE NYEN?

3. (a) Tongana nyen la awakua ti Jéhovah ayeke fa so ala sara ye ti mbilimbili? (b) Atapande wa la alingbi ti mû maboko na e ti mä yâ ti tënë sarango ye ti mbilimbili?

3 Tongana nyen la awakua ti Jéhovah ayeke fa so ala sara ye ti mbilimbili? Ala yeke fa ni na lege so ala ye Jéhovah na bê ti ala kue nga ala ye ti fâ yâ ti ndoye ni so ape, ye so asara si ala yeke sara lakue ye so anzere na lo. Zia e bâ ambeni ye so ayeke na yâ ti Bible na ndö ti lege so a sara kua na tënë “sarango ye ti mbilimbili”. Na yâ ti Bible tënë ti Hébreu so a kiri peko ni na “sarango ye ti mbilimbili” aye ti tene mbeni ye so sioni ye ayeke dä ape. Na tapande, azo ti Israël ayeke mû lani anyama na sandaga na Jéhovah, na Ndia ahunda ti tene sioni ye ayeke na terê ti anyama ni ape * (Lév. 22:21, 22). A mû lani lege pëpe na awakua ti Nzapa ti mû na sandaga nyama so mbeni gere ti lo, mbeni mê ti lo wala mbeni lê ti lo ayeke dä ape; ala lingbi nga ti mû na sandaga pëpe mbeni nyama so ayeke na kobela. Na lê ti Jéhovah a yeke kota ye ti tene sioni ye ayeke na terê ti nyama ni ape (Mal. 1:6-9). Ye so amû lege na e ti hinga ndani so Jéhovah abâ na nene ni ye so sioni ye ayeke dä ape wala so alingbi kue. Tongana e ye ti vo mbeni ye, atâa a yeke mbeni lê ti keke, mbeni buku, wala mbeni gbakuru, e ye pëpe mbeni lê ti keke so afun, mbeni buku so alembeti ni amanke wala mbeni gbakuru so mbeni ye ti terê ni ayeke dä ape. E ye mbeni ye so sioni ye ayeke dä ape. Jéhovah aye nga ti tene e ndoye lo nga e duti be-ta-zo na lo tongaso. A lingbi mbeni sioni ye aduti na yâ ti ndoye so e ndoye na lo so ape nga e ndoye lo na bê ti e kue kue kue.

4. (a) Ngbanga ti nyen la mbeni zo so ayeke mbilimbili-kue ape alingbi ti sara ye ti mbilimbili? (b) Ti gue oko na Psaume 103:12-14, nyen la Jéhovah ahunda na e?

4 A lingbi e pensé so a lingbi e duti mbilimbili-kue si e sara ye ti mbilimbili? Kozoni kue, e yeke mbilimbili-kue ape nga e yeke sara afaute mingi. Zia e gbu li na ndö ti araison use so amû lege na e ti hinga ngbanga ti nyen la a lingbi e pensé ape so a lingbi e duti mbilimbili-kue si e sara ye ti mbilimbili. Kozo raison ni, Jéhovah ayeke bâ gï awokongo ti e ape. Bible atene: “Tongana afaute la, Jah, mo yeke bâ ni, ka Jéhovah, zo wa la alingbi ti luti?” (Ps. 130:3). Lo hinga so e yeke mbilimbili-kue ape, siokpari ayeke na terê ti e nga lo yeke pardonné e na bê ti lo kue (Ps. 86:5). Use ni, Jéhovah ahinga alimite ti e nga lo yeke hunda na e pëpe ti sara mbeni ye so e lingbi pëpe ti sara ni. (Diko Psaume 103:12-14.) Tongaso, na lege wa la sioni ye alingbi ti duti na terê ti e ape na lê ti Nzapa?

5. Ti awakua ti Jéhovah, tongana nyen la ndoye ayeke kota ye so apusu ala ti sara ye ti mbilimbili?

5 Ti awakua ti Jéhovah, kota ye so apusu ala ti sara ye ti mbilimbili ayeke ndoye. A lingbi sioni ye aduti pëpe na yâ ti ndoye so e ndoye na Nzapa nga na vorongo so e yeke voro na lo tongana Babâ ti e ti yayu. Tongana e ngbâ ti ndoye Nzapa tongaso même na yâ ti atara, andâ e yeke sara ye ti mbilimbili la (1 Chron. 28:9; Mat. 22:37). Gbu li encore na ndö ti aTémoin ota so e sara tënë ti ala fade na tongo nda ti article so. Ngbanga ti nyen la ala sara ye so ala sara so? Eskê maseka-wali so ake ti sara ngia na ekole, wala maseka-koli so aye ti tene kamene asara lo na mbeni yanga-da wala babâ ti sewa so aye ti perdre kua ti lo? Oko pëpe. Me ala hinga so amama-ndia ti Jéhovah ayeke mbilimbili na ala zia li ti ala na ndö ti ye so anzere na Babâ ti ala ti yayu. Ndoye so ala yeke na ni na mbage ti lo apusu ala ti pensé lakue na lo kozo ti mû adesizion. Na sarango tongaso ala fa so ala sara ye ti mbilimbili.

NDANI SO E BEZOIN TI SARA YE TI MBILIMBILI

6. (a) Ngbanga ti nyen la e bezoin ti sara ye ti mbilimbili? (b) Nyen la asara si Adam na Ève angbâ ti sara ye ti mbilimbili lani ape?

6 Ngbanga ti nyen la e kue e bezoin ti sara ye ti mbilimbili? Mo bezoin ti sara ye ti mbilimbili ndali ti so Satan agi yanga ti Jéhovah nga lo gi yanga ti mo. Na yaka ti Éden, ange so asara kpengbango-li so asara lani terê ti lo wani Satan, wala “Zo ti lutingo na”. Lo buba lani nzoni iri ti Jéhovah na lege so lo fa so Nzapa ayeke sioni, lo yeke pensé gï na nzoni ti lo wani nga lo yeke Gbia so asara ye na lege ni ape. Mawa ni ayeke so, Adam na Ève amû peko ti Satan ti sara kpengbango-li na Jéhovah (Gen. 3:1-6). So ala yeke lani na yâ ti yaka ti Éden lege azi na ala mingi ti kiri ti ndoye Jéhovah mingi. Me na ngoi so Satan atara ala, ala ndoye Jéhovah na bê ti ala kue ape. Mbeni hundango ndo alondo: Eskê ndoye alingbi ti pusu mbeni zo ti ngbâ be-ta-zo na Jéhovah Nzapa? Wala eskê azo alingbi ti fa so ala yeke sara ye ti mbilimbili? Ye so asi lani na yâ ti fini ti Job asara si hundango ndo so alondo.

7. Tongana ti so a fa na Job 1:8-11, nyen la Jéhovah apensé na ndö ti sarango ye ti mbilimbili ti Job? Nyen la Satan apensé na ndö ti sarango ye ti mbilimbili ti Job?

7 Job ayeke lani na fini na ngoi so azo ti Israël ayeke na Égypte. Zo oko ayeke sara lani ye ti mbilimbili tongana lo ape. Lo yeke mbilimbili-kue ape tongana e. Lo yeke sara lani afaute. Ye oko, Jéhovah aye lani lo ndali ti sarango ye ti lo ti mbilimbili. Na bango ni, peut-être Satan agi lani yanga ti Jéhovah na ndö ti sarango ye ti mbilimbili ti azo awe. Tongaso, Jéhovah agboto lê ti Satan na ndö ti Job. Sarango ye ti koli so afa na gigi so Satan ayeke zo ti mvene. Satan ahunda ti tene Jéhovah azia lo, lo tara Job ti bâ wala Job ayeke ngbâ ti sara ye ti mbilimbili. Jéhovah ayeke na confiance na kamarade ti lo Job, tongaso Lo zia lege na Satan ti tara lo.​—Diko Job 1:8-11.

8. Tongana nyen la Satan atara lani Job?

8 Satan ayeke sioni mingi nga lo yeke zo ti fango zo. Lo sara si Job agirisa aye kue so lo yeke na ni, lo fâ awakua ti Job nga lo buba iri ti lo. Lo ga na aye ti sioni na ndö ti sewa ti Job, lo fâ amolenge ti lo bale-oko so lo ye ala mingi. Na pekoni, lo sara si terê ti Job ason ngangu na lege so afuroncle so ason mingi amû terê ti lo kue alondo na li ti lo juska ti si na gere ti lo. Li ti wali ti Job aga kirikiri nga vundu ahon ndö ti lo; lo wa koli ti lo ti zia lege ti sarango ye ti mbilimbili, ti zonga Nzapa ti kui. Job lo wani lo ye ti kui, me lo ngbâ na ndö ti sarango ye ti lo ti mbilimbili. Na pekoni Satan asara kua na mbeni kode ni nde. Lo sara kua na akoli ota so ayeke akamarade ti Job. Akoli so aga abâ Job teti alango mingi, me ala dë bê ti lo ape. Ala tene na lo asioni tënë. Ala tene so Nzapa ayeke na peko ti aye so asi na lo so nga lo pensé na ndö ti sarango ye ti mbilimbili ti Job ape. Ala tene même so Job ayeke sioni zo so lo lingbi na asioni ye so ayeke si na lo lani.​—Job 1:13-22; 2:7-11; 15:4, 5; 22:3-6; 25:4-6.

9. Atâa so Job ayeke lani na yâ ti atara, nyen la lo ke ti sara?

9 Job asara ye lani tongana nyen na gbele akpale so kue? Lo yeke lani mbilimbili-kue ape. Lo suku ngangu na azo so atene ala ga ti dë bê ti lo so nga lo tene ambeni tënë so na pekoni lo yeda so ayeke asioni tënë. Lo gbu koko ti mbilimbili ti lo mingi ahon ti Nzapa (Job 6:3; 13:4, 5; 32:2; 34:5). Ye oko, même na ngoi so dutingo ti Job aga sioni mingi, lo ke ti sara ngonzo na terê ti Jéhovah Nzapa. Lo ke ti yeda na mvene so asioni kamarade ti lo so atene. Lo tene: “Mbi yeke tene lâ oko pëpe so ala yeke azo ti mbilimbili! Juska mbi kui, mbi yeke ngbâ gï na ndö ti sarango ye ti mbi ti mbilimbili!” (Job 27:5). Atënë so afa so Job aleke na bê ti lo ti ngbâ ti sara ye ti mbilimbili, atâa nyen la asi. Job ake lani ti zia lege ti sarango ye ti lo ti mbilimbili; e lingbi ti sara nga tongaso.

10. Tënë so Satan abi lani na ndö ti Job so abâ mo tongana nyen?

10 Satan ayeke gi ti sara tongaso na e oko oko kue. Tënë so Satan abi lani na ndö ti Job so abâ mo tongana nyen? A yeke mo bâ mo tene, lo tene so mo ye Jéhovah Nzapa biani ape, mo yeke zia ande lege ti sarango na lo ti bata terê ti mo nga mo yeke ngbâ ande ti sara ye ti mbilimbili ape (Job 2:4, 5; Apoc. 12:10). Ye so asara mo tongana nyen? A son bê ti mo ngangu? Ye oko, pensé na ndö ti ye so: Jéhovah ayeke na confiance na mo mingi ni la lo zia na gbele mo mbeni pendere pasa. Jéhovah azia lege na Satan ti tara mo ti bâ wala mo yeke ngbâ ti sara ye ti mbilimbili. Jéhovah ayeke na confiance so mo lingbi ti ngbâ ti sara ye ti mbilimbili nga ti mû maboko ti fa so Satan ayeke zo ti mvene. Lo tene nga so lo yeke mû maboko na mo ti sara ni (aHéb. 13:6). So Gbia ti dunia kue azia confiance ti lo na mo ayeke mbeni pasa. Mo bâ ngbanga ti nyen la ti sara ye ti mbilimbili ayeke kota ye mingi? A yeke mû lege na e ti ke amvene ti Satan, ti gbu koko ti nzoni iri ti Babâ ti e nga ti mû mbage ti komandema ti lo. Nyen la e lingbi ti sara ti ngbâ ti sara ye ti mbilimbili?

LEGE SO E LINGBI TI NGBÂ TI SARA YE TI MBILIMBILI LASO

11. Nyen la e lingbi ti manda na lege ti Job?

11 Satan akiri aga na aye ti ngangu mingi na ndö ti awakua ti Jéhovah na yâ ti sioni ngoi ti “lâ ti nda ni” so (2 Tim. 3:1). Na yâ ti sioni ngoi so, nyen la e lingbi ti sara so alingbi ti kpengba e ti ngbâ ti sara ye ti mbilimbili? E lingbi encore ti manda ye mingi na lege ti Job. Teti angu mingi lani kozo na tara so, Job ayeke sara lani ye ti mbilimbili awe na lê ti Jéhovah. Zia e bâ aye ota so e lingbi ti manda na lege ti lo so alingbi ti kpengba e ti ngbâ ti sara ye ti mbilimbili.

Ambeni ye wa la na lege ni e lingbi ti kpengba ti ngbâ na ndö ti sarango ye ti e ti mbilimbili? (Bâ paragraphe 12) *

12. (a) Tongana ti so a fa na Job 26:7, 8, 14, nyen la Job asara so amû lege na lo ti ne Jéhovah mingi? (b) Tongana nyen la e lingbi ti sara si mbeto ti Jéhovah asi singo na bê ti e?

12 Job akiri aye Jéhovah mingi na lege so lo gi ti kpe mbeto ti lo. Job amû lani ngoi mingi ti bâ aye so Jéhovah acréé so adö bê mingi. (Diko Job 26:7, 8, 14.) Na ngoi so lo gbu li ti lo na ndö ti sese, lê ti nduzu, ambinda nga na bekpa apika bê ti lo mingi, me lo hinga so lo hinga gï ye kete na ndö ti aye kue so Jéhovah acréé. Lo bâ nga na nene ni mingi atënë ti Jéhovah. Job atene na ndö ti atënë ti Nzapa lo tene: “Mbi sara ye alingbi na tënë ti yanga ti lo.” (Job 23:12). Aye so Jéhovah acréé apika bê ti Job mingi nga lo ne lo mingi. Lo ye Babâ ti lo nga lo ye ti zia ngia na bê ti lo. Ye ti peko ni ayeke so Job aleke na bê ti lo mingi ahon ti kozo ti ngbâ ti sara ye ti mbilimbili. A lingbi e sara tongana ti so Job asara lani. E hinga ye mingi na ndö ti aye so Nzapa acréé, so adö bê mingi, ahon azo ti ngoi ti Job. Na ndö ni, e yeke na Bible kue ti mû maboko na e ti hinga Jéhovah nzoni. Aye so kue e manda so amû maboko na e ti ne lo na bê ti e kue. So e bâ na nene ni ye so Jéhovah aye apusu e ti ndoye lo nga ti mä yanga ti lo na asara si e yeke na nzara mingi ti ngbâ ti sara ye ti mbilimbili.​—Job 28:28.

Tongana e ke porno, e yeke kpengba ti ngbâ na ndö ti sarango ye ti e ti mbilimbili (Bâ paragraphe 13) *

13, 14. (a) Tongana ti so a fa na Job 31:1, tongana nyen la Job afa lani so lo mä yanga ti Jéhovah? (b) Tongana nyen la e lingbi ti mû tapande ti Job?

13 So Job amä yanga ti Nzapa na yâ ti aye kue amû maboko na lo ti ngbâ ti sara ye ti mbilimbili. Job ahinga lani so ti sara ye ti mbilimbili a lingbi lo mä yanga ti Jéhovah. Ti tâ tënë ni, aye oko oko kue so e sara ti fa so e mä yanga ayeke kpengba e ti ngbâ ti sara ye ti mbilimbili. Job asara lani kue ti mä yanga ti Jéhovah lâ na lâ. Na tapande, lo yeke sara lani hange mingi na yâ ti sarango ye ti lo na mbage ti awali. (Diko Job 31:1.) So Job asara lani mariage awe, lo hinga lani so a yeke na lege ni ape ti sara nzara ti mbeni wali so ayeke pëpe wali ti lo. Laso, e yeke na yâ ti mbeni dunia so asi singo na aye so alingbi ti zia nzara ti bungbingo koli na wali na yâ ti e. Legeoko tongana Job, eskê e yeke ke ti bâ mbeni wali so ayeke wali ti e ape na nzara ni? Eskê e yeke ke nga ti bâ afoto so ayeke na lege ni ape wala aye kue so andu porno? (Mat. 5:28). Tongana e sara ngangu ti kanga nzara ti bê ti e lâ na lâ, a yeke kpengba e ti ngbâ ti leke na bê ti e ti sara ye ti mbilimbili.

Tongana e duti na nzoni bango ndo na ndö ti aye ti sese, e yeke kpengba ti ngbâ na ndö ti sarango ye ti e ti mbilimbili (Bâ paragraphe 14) *

14 Job afa nga lani so lo mä yanga ti Jéhovah na yâ ti fason so lo bâ na aye ti sese. Lo hinga lani so tongana lo zia bê ti lo na aye ti sese, lo yeke sara mbeni kota siokpari so a lingbi a punir lo ndali ni (Job 31:24, 25, 28). Laso, e yeke na yâ ti mbeni dunia so azo aye aye ti sese mingi. Tongana e gi ti duti na nzoni bango ndo na ndö ti nginza nga na aye ti sese, tongana ti so Bible afa na e ti sara, ayeke kpengba e ti ngbâ ti leke na bê ti e ti sara ye ti mbilimbili.​—aProv. 30:8, 9; Mat. 6:19-21.

Tongana e ngbâ ti duti na beku, e yeke kpengba ti ngbâ na ndö ti sarango ye ti e ti mbilimbili (Bâ paragraphe 15) *

15. (a) Beku wa la amû lani maboko na Job ti ngbâ na ndö ti sarango ye ti lo ti mbilimbili? (b) Tongana nyen la a lingbi ti mû maboko na e ti ngbâ ti bata na li ti e beku so Jéhovah azia na gbele e?

15 Job angbâ lani ti sara ye ti mbilimbili na lege so lo zia li ti lo na ndö ti beku so lo yeke na ni so Nzapa ayeke futa lo. Lo mä na bê lani so Nzapa abâ na nene ni sarango ye ti lo ti mbilimbili (Job 31:6). Atâa so Job awara lani atara, lo yeke lani na confiance so Jéhovah ayeke futa lo na nda ni. Kite ayeke dä ape so confiance so amû lani maboko na lo ti ngbâ ti sara ye ti mbilimbili. Sarango ye ti mbilimbili ti Job azia lani ngia mingi na bê ti Jéhovah ni la Lo futa Job mingi atâa so lo yeke lani mbilimbili-kue ape (Job 42:12-17; Jacq. 5:11). Job ayeke wara ande même futa so ayeke kota mingi. Mo yeke na kpengba beku so Jéhovah ayeke futa ande sarango ye ti mo ti mbilimbili? Nzapa ti e achangé ape (Mal. 3:6). Tongana e dabe ti e so lo bâ na nene ni sarango ye ti e ti mbilimbili, e lingbi ti ngbâ ti bata na yâ ti bê ti e pendere beku ti e.​—1 aThes. 5:8, 9.

16. Nyen la a lingbi e leke na bê ti e ti ngbâ ti sara?

16 Leke na bê ti mo ti ngbâ lakue na ndö ti sarango ye ti mo ti mbilimbili. Na ambeni ngoi, mo lingbi ti bâ so gï mo oko la mo ngbâ na ndö ti sarango ye ti mo ti mbilimbili, me na yâ ti ngoi so ayeke ga mo yeke duti ande mo oko lâ oko ape. Mo yeke duti ande na popo ti azo kutu mingi so ayeke be-ta-zo so angbâ ti sara ye ti mbilimbili na yâ ti dunia. Mo yeke duti ande nga na yâ ti molongo ti akoli na awali so ayeke na mabe so ândö angbâ na ndö ti sarango ye ti ala ti mbilimbili, même na lê ti kuâ (aHéb. 11:36-38; 12:1). Zia e kue e leke na bê ti e ti ngbâ na ndö ti sarango ye ti e ti mbilimbili tongana Job, so atene: “Juska mbi kui, mbi yeke ngbâ gï na ndö ti sarango ye ti mbi ti mbilimbili!” Nga zia si sarango ye ti e ti mbilimbili amû gloire na Jéhovah teti lakue lakue.

BIA 124 Ngbâ lakue be-ta-zo

^ par. 5 Sarango ye ti mbilimbili aye ti tene nyen? Ngbanga ti nyen la Jéhovah abâ na nene ni mingi sarango ye so, so awakua ti lo ayeke na ni so? Ngbanga ti nyen la a yeke kota ye ti tene e oko oko kue e sara ye ti mbilimbili? Article so ayeke mû maboko na e ti wara akiringo tënë ti Bible na ahundango ndo so. A yeke mû nga maboko na e ti hinga polele tongana nyen la e lingbi ti ngbâ ti sara ye ti mbilimbili lâ na lâ. Tongana e sara ye alingbi na ni e yeke wara gbâ ti aye ti nzoni.

^ par. 3 Tënë ti Hébreu so a kiri peko ni na “sioni ye ayeke dä ape” so andu mbeni nyama ague oko na tënë “sarango ye ti mbilimbili” so a sara kua na ni ti sara tënë ti azo.

^ par. 50 NDA TI FOTO: Job so ade maseka ayeke fa ye na ambeni molenge ti lo na ndö ti aye so Jéhovah acréé so adö bê mingi.

^ par. 52 NDA TI FOTO: Mbeni ita-koli ake ti bâ porno so amba ti lo ti place ti kua ayeke bâ ni.

^ par. 54 NDA TI FOTO: Mbeni ita-koli ake ti vo kota écran so ngere ni ayeke ngangu mingi so lo bezoin ni ape nga so nginza ti lo alingbi ti vo ni ape, so a pusu lo ti vo ni.

^ par. 56 NDA TI FOTO: Mbeni ita-koli amû ngoi ti sambela nga ti gbu li na ndö ti beku ti Paradis.