Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 6

Gaguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱

Gaguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱

“¡Mani̱ káxi̱ a̱jkiu̱nʼ asndu índo̱ gakháñuʼ!” (JOB 27:5).

AJMÚÚ 34 Maxtáá jmbu

RÍ MUʼNIGAJMAA *

1. Xú káʼnii nisngajmá ajtsíin xa̱bi̱i̱ Jeobá bi̱ niʼthá náa kutriga̱ rígi̱ rí niguájun jmbu náa ikhaa xá.

GUNDXAʼWAMÍJNA̱ náa ajtsú xkri̱da rígi̱. Mbáa dxáʼgú xtáa náa naʼni gájmaa ikhú bi̱ naʼsngóo naʼthúún xúgíinʼ rí muniriyaaʼ mbá ndxa̱a̱. Ikhaa ndaʼyoo rí ndxa̱a̱ rúʼko̱ tsénigu̱u̱ʼ Dios, ikha jngó ga̱jma̱a̱ gamajkhu naʼthí rí ikhaa xáxtáa náa ndxa̱a̱ rúʼko̱. Mbáa dxámá xtáa raʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ ndaʼyoo rí náa guʼwá rí maʼga ikhí xtáa mbáa bi̱ naʼni gájmaa ga̱jma̱a̱, bi̱ niʼthí dí raʼkhí ga̱jma̱a̱ numún xa̱bi̱i̱ Jeobá. Maski ajndu namiñuu, ikhaa na̱jkha̱ ga̱jma̱a̱ naʼdu̱u̱ xkrugua. Mbáa xa̱bu̱ nikhi̱i̱ xtáa náa nañejunʼ ga̱jma̱a̱ bi̱ naʼtáñajunʼ na̱ndo̱ʼo̱o̱ rí maʼni mbá dí raʼkhí o mbá rí nanújngurámuuʼ xtángoo. Maski ajndu gamíi matígo̱o̱ ñajunʼ ndrígóo, ikhaa naʼthúu̱n rí xáʼni rúʼko̱ ga̱jma̱a̱ dí ikhaa naʼnimbo̱o̱ xtángoo numuu dí rúʼko̱ nandoo Dios muni xa̱bi̱i̱ (Rom. 13:1-4; Heb. 13:18).

2. Xú káʼnii graxe̱ guriʼña̱a̱ náa artículo rígi̱ ga̱jma̱a̱ náá numuu rá.

2 Xú kaʼnii cualidad rí nisngajmá ajtsíin xa̱bi̱i̱ Jeobá náa xkri̱da rígi̱ rá. Mbáa muʼthá rí nindxu̱u̱ mbaʼa, xóo rí tamíñún ga̱jma̱a̱ ni̱ndxu̱ún míjiinʼ xa̱bu̱. Mú rígá mbá rí nagájnuriyo̱o̱ʼ itháan ga̱jma̱a̱ rúʼko̱ nixkaxi̱i̱n muni rígi̱, ikhaa nindxu̱u̱: Rí niguaʼdáá mbá a̱jkiún káxi̱ náa Jeobá. Xúgíinʼ nuni tsiakimijna mu xátígu̱u̱n náa inuu Jeobá ga̱jma̱a̱ rí munimbáníí xtángoo ndrígóo. Gajkhun rí Jeobá nadxuu kaʼñún mámbáa rí ikhiin. Ikháanʼ mangáán nandulú rí Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí maʼdxuu kaʼyulú. Ikha jngó, muriʼña̱a̱ graxe̱ rígi̱: Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí maraʼdáá mbá a̱jkia̱a̱nʼ káxi̱ rá. Ndíjkha rí gíʼdoo numuu muguaʼdáá rá. Ga̱jma̱a̱ xú kaʼnii gándoo muguaʼdáá maski ajndu náa mbiʼi rí kuwaanʼ nindxu̱u̱ mingíjyúuʼ wéñuʼ rá.

MBÁ A̱JKIU̱LÚ KÁXI̱, DÍ EYOO GÁʼTHÚU̱N RÁ.

3. a) Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí maraʼdáá mbá a̱jkia̱a̱nʼ káxi̱ rá. b) Xú káʼnii xkri̱da embáyulú makru̱ʼu̱lú ndiéjunʼ eyoo gáʼthi dí maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ rá.

3 Rí maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ nandoo gáʼthúu̱n rí maʼndulú kuʼyáá Jeobá ga̱jma̱a̱ rí mbuʼyamajkuíí i̱ndó ikhaa ma̱ngaa muʼni má xúʼko̱ rí ikhaa nanigu̱u̱ʼ. Náa ajngáa hebreo rí najuiʼtájuíi náa Biblia “mbá a̱jkia̱nʼ káxi̱” najmún mu muthi ga̱jma̱a̱ numuu mbá rí kañiʼ, káxi̱ o májánʼ. Mbá xkri̱da náa Xtángoo naʼthí rí, índo̱ mbáa israelitas naxnáxi̱i̱ mbá xujkhúʼ xóo tsigijñaʼ náa Jeobá, xujkhúʼ bugi̱ gíʼmaa mani̱ndxu̱u̱ májáanʼ (Lev. 22:21, 22). * Ikhiin xándoo muxnaxi̱i̱ mbá xujkhúʼ gúʼxíiʼ o mbáa bi̱ nandoo kháñuu. Jeobá ndaʼyoo rí gíʼdoo wéñuʼ numuu rí xujkhúʼ gíʼmaa mani̱ndxu̱u̱ májáanʼ o káxi̱i̱ (Mal. 1:6-9). Náa numuu rí Jeobá nandoo dí xúgíʼ rí guxnáá gíʼmaa mani̱ndxu̱u̱ káxi̱ rá. Náa i̱mba̱ xkri̱da mambáyulúʼ makru̱ʼu̱lú májánʼ. Índo̱ nuʼtsi mbá xndú taun, tsíyulú rí majchún ñu̱u̱ o niʼga mbá nijniun. Nandulú rí mani̱ndxu̱u̱ májánʼ. Xúʼko̱ má kayuʼ gíʼmaa mani̱ndxu̱u̱ rí maʼndulú kuʼyáá Jeobá ga̱jma̱a̱ rí maguajún jmbu náa ikhaa. Ikhaa nandoo rí a̱jkiu̱lú mani̱ndxu̱u̱ kañiʼ o káxi̱.

4. a) Arathá ndíjkha rí ma̱ndoo maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ maski ajndu ni̱ndxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá. b) Xó má naʼthí náa Salmo 103:12-14, ndiéjunʼ rí tsigiʼthu̱u̱n Jeobá náa ikháanʼlu rá.

4 Numuu rí nduʼyáá dí ni̱ndxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá ga̱jma̱a̱ nakiéʼkulu má xúʼko̱, mbáa rúʼko̱ gaʼni rí muraximíjna̱: “Lá mbaʼyoo manindxu̱lúʼ mbáa xa̱bu̱ bi̱ nda̱a̱ aʼkhúun mu ma̱ndoo maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ ráʼ.” Na̱nguá. Guʼyáá a̱jma̱ numuu. Timbá, Jeobá tseʼyoo náa nakiéʼkulu, numuu rí náa ajngá rawuunʼ naʼthí: ‹Á mu i̱ndó natayáá dí raʼkhí, ikháán, oh Jeobá, tsáá gáʼngo̱o̱ gáxtáa náa inaaʼ rá.› (Sal. 130:3.) Ikhaa ndaʼyoo rí ni̱ndxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá ga̱jma̱a̱ naʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú (Sal. 86:5). Raga̱jma̱, Jeobá ndaʼyoo nguáthá eʼngulú muʼni ga̱jma̱a̱ tsegiʼthu̱u̱n muxnáá itháan rí tséʼngulú (atraxnuu Salmo 103:12-14). * Mú, xú kaʼnii gándoo maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ náa ikhaa xáʼ.

5. Náa numuu rí ngajua gíʼdoo wéñuʼ numuu mu ma̱ndoo maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ rá.

5 Mu ma̱ndoo maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ ndaʼyóoʼ maguaʼdáá ngajua. Ngajua rí musngajmáá Jeobá bi̱ nindxu̱u̱ Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí gíʼmaa maʼni káxi̱. Á mu ngajua ndrígúlú nindxu̱u̱ ikháá maski ajndu nuraʼníí xkujndu rúʼko̱ gasngájma dí kuaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ (1 Crón. 28:9; Mat. 22:37). Gundxaʼwamíjna̱ mbu̱júu̱ ga̱jma̱a̱ numún ajtsíin xa̱bi̱i̱ Jeobá bi̱ niʼthá nákha nigíʼdi̱i̱. Lá ndxáʼgú tsíyoo maʼni gagiminaaʼ náa naʼni gájmaa ráʼ. Lá dxámá niʼni numuu rí tsíyoo maríyáʼ gamajkuu náa naʼtáraʼa ráʼ. Lá xa̱bu̱ nikhi̱i̱ nindoo matígoo ñajunʼ ndrígóo ráʼ. Na̱nguá. Mú, náa numuu nini xúʼko̱ xá. Numuu rí ikhiin nduyáá dí xtángoo ndrígóo Dios nindxu̱u̱ jmbu ga̱jma̱a̱ ikhiin nandún muni rí nandoo Anu̱ún bi̱ xtáa mekhuíí. Rí nandún kuyáá Jeobá nixkaxi̱i̱n muni rí nandoo ikhaa. Xúʼko̱ nisngajmá rí guáʼdáá mbá a̱jkiu̱ún káxi̱.

GÍʼDOO NUMUU RÍ MUGUAʼDÁÁ MBÁ A̱JKIU̱LÚ KÁXI̱

6. a) Ndíjkha rí gíʼdoo numuu maʼni káxi̱ a̱jkiu̱lú rá. b) Xú káʼnii nisngájma Adán ga̱jma̱a̱ Eva rí taguáʼdáá mbá a̱jkiu̱ún káxi̱ rá.

6 Ndíjkha rí gíʼdoo wéñuʼ numuu rí mámbá rí ikháánʼ gíʼmaa maʼni káxi̱ a̱jkiu̱lú rá. Numuu rí Gixa̱a̱ nikuxi̱minaʼ náa Jeobá ma̱ngaa niʼthí dí ragájkhun ga̱jma̱a̱ numulúʼ. Náa ixi̱ ri̱ʼi̱ Edén, ángel bi̱ ra̱májánʼ bugi̱ nirtaximínáʼ Satanás, rí nandoo gáʼthi “bi̱ Nakuximinaʼ”. Ikhaa niʼni gachúu mbiʼyuu Jeobá índo̱ niʼthí rí ikhaa nindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ ñajunʼ ra̱májánʼ bi̱ i̱ndó nandxaʼwaminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu ikhaa. Dí phú ra̱májánʼ nirígá dí ma̱ngaa Adán ga̱jma̱a̱ Eva niguájun náa nijniun Gixa̱a̱ ga̱jma̱a̱ túnimbu̱u̱n kuyáá Jeobá (Gén. 3:1-6). Índo̱ ikhiin nikúwá náa ixi̱ ri̱ʼi̱ Edén, niguáʼdáá mbaʼa numuu rí ma̱ndoo maʼni káxi̱ ngajua ndrígu̱ún náa Jeobá. Mú, índo̱ Gixa̱a̱ nikuximínáʼ, ngajua ndrígu̱ún mangiin tánindxu̱u̱ káxi̱. Mbayuuʼ tsiguʼ nda̱wa̱á, índo̱ nixtáa Job, nigájnuu i̱mba̱ graxe̱: Lá makuwá xa̱bu̱ numbaaʼ bi̱ maguajún jmbu náa Jeobá ga̱jma̱a̱ numuu rí nandún kuyáá xáʼ. O xóo muʼthá, lá ma̱ndoo rí mbáa xa̱bu̱ magiʼdoo mbá a̱jkiu̱u̱n káxi̱ náa Dios ráʼ.

7. Xó má naʼthí náa Job 1:8-11, xú káʼnii mixtiʼkhu ndiʼyoo Jeobá ga̱jma̱a̱ Gixa̱a̱ rí Job nigiʼdoo mbá a̱jkiu̱u̱n káxi̱ rá.

7 Job nixtáa ikháá má mbiʼi rí israelitas nikúwá náa Egipto. Nákha mbiʼi rúʼko̱, nimbáa nda̱wa̱a̱ tsáa gíʼdoo mbá a̱jkiu̱u̱n káxi̱ xóo ikhaa. Gajkhun má, ikhaa ninindxu̱u̱ mbá xa̱bu̱ aʼkhá ga̱jma̱a̱ nikiéʼkúun xó má ikháanʼlu. Mú Dios nindoo kaʼyoo wéñuʼ numuu rí nigiʼdoo mbá a̱jkiu̱u̱n káxi̱. Mbáa Gixa̱a̱ niʼthúu̱n Jeobá asndu nákha ginii má, rí xa̱bu̱ numbaaʼ xáguáʼdáá mbá a̱jkiu̱ún káxi̱ náa ikhaa. Ikha jngó Jeobá niʼthúu̱n rí mayaxu̱u̱ Job. Ga̱jma̱a̱ xóo nixtáa ikhaa nisngájma rí Gixa̱a̱ nindxu̱u̱ nduwaaʼ. Ikhú Gixa̱a̱ niʼthúu̱n Jeobá rí maniñuuʼ mu magruiga̱ tsáʼkhá náa inuu Job mu mbaʼyoo á mu gajkhun mawiji̱ jmbu má xúʼko̱. Jeobá nikumu̱u̱ kaʼyoo Job. Ikha jngó niniñuʼ rí Gixa̱a̱ magruiga̱ tsáʼkhá náa inuu (atraxnuu Job 1:8-11). *

8. Xú káʼnii tsáʼkhá nigruiga̱ Gixa̱a̱ náa Job rá.

8 Gixa̱a̱ nindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ xkawiiʼ ga̱jma̱a̱ mbáa bi̱ nagudíin xa̱bu̱. Niʼni gámbóo xúgíʼ rí nigiʼdoo Job: Mbújkho̱o̱, xa̱bi̱i̱ ma̱ngaa nigudíin mbá guwiinʼ e̱ji̱i̱n bi̱ ra̱ʼkhá tháán eyoo kaʼñún. Nda̱wa̱á nixnúu mbá nandii xkawiʼ wéñuʼ rí naʼgatrígú xúgíʼ xuyuuʼ, índo̱ a̱ʼgiu̱u̱ ndiʼyoo rígi̱ niʼni rí maxtáa gíná wéñuʼ rí asndu niʼthúu̱n dí maniñaminaʼ ga̱jma̱a̱ maʼtá wéñuʼ Dios mu makhañúu. Job nindoo makhañúu mú niwi̱ji̱ jmbu má xúʼko̱. Ikhú Gixa̱a̱ nigíʼ i̱mba̱ tsáʼkhá náa inuu. Nijmiuu ajtsíin bi̱ nambáxu̱u̱ gajmíi̱n, bi̱ nigún ruyáá mbaʼa nuthu mu túxnáá tsiakii. Rí phú nini, nitháán rí Dios naʼni mamínuʼ ga̱jma̱a̱ rí ikhaa tsixmiéjunʼ á mu nawi̱ji̱ jmbu o na̱nguá. Asndu nini makro̱ʼo̱o̱ rí ikhaa nindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ ra̱májánʼ ga̱jma̱a̱ rí kaʼyoo má mamínuʼ (Job 1:13-22; 2:7-11; 15:4, 5; 22:3-6; 25:4-6).

9. Maski ajndu nimínuuʼ wéñuʼ Job, ndiéjunʼ rí tániñuuʼ raʼni xá.

9 Xú kaʼnii nikumu̱u̱ Job índo̱ niraʼnuu mbaʼa wéñuʼ gaʼkhu rá. Nindxu̱u̱ xa̱bu̱ aʼkhá, ikha jngó nikiʼnáa ga̱jma̱a̱ niríñúún bi̱ nambáxu̱u̱ gajmíi̱n rí asndu niʼthí ajngáa rí tadxaʼwáminaʼ maʼthí ma̱ngaa niʼthí rí ikhaa nindxu̱u̱ itháán jmbii ki xóo Dios (Job 6:3; 13:4, 5; 32:2; 34:5). Maski ajndu nimínuuʼ wéñuʼ niwi̱ji̱ jmbu má xúʼko̱ náa Jeobá. Ga̱jma̱a̱ táʼnimbo̱o̱ rí nitháán bi̱ nambáxu̱u̱ gajmíi̱n. Niʼthí: “¡Xakumala rí ikhúúnʼ mata rí ikháanʼ májánʼ enila! ¡Mani̱ káxi̱ a̱jkiu̱nʼ asndu índo̱ gakháñuʼ!” (Job 27:5). Ga̱jma̱a̱ ajngáa rígi̱, niʼni makujmaa rí ikhaa magiʼdoo mbá a̱jkiu̱u̱n káxi̱ náa Jeobá garigá má dí garigá. Ikhaa táʼni wabaminaʼ ga̱jma̱a̱ ikháanʼ mangáán ma̱ndoo muʼni xúʼko̱ kaʼnii.

10. Xú kaʼnii kuajtuminaaʼ náa mámbáa rí ikháanʼ graxe̱ rí niʼni Gixa̱a̱ ga̱jma̱a̱ numuu Job rá.

10 Xú kaʼnii kuajtuminaaʼ náa mámbáa rí ikháanʼ graxe̱ rí niʼni Gixa̱a̱ ga̱jma̱a̱ numuu Job rá. Ikhaa niʼthí rí ikháanʼ tsíyulú kuʼyáá gajkhun Jeobá, rí á mu kuwaa ranújngulú náa mbá gaʼkhu muniʼñáʼ runi ñajunʼ mu muʼni kawúmíjná ga̱jma̱a̱ rí ikháanʼ raguáʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ náa ikhaa (Job 2:4, 5; Rev. 12:10). Xú kaʼnii eʼni makumulúʼ rígi̱ rá. Ra̱ʼkhá gajkhun rí naʼni magawunlú ráʼ. Mú gundxaʼwamíjna̱ rígi̱: Jeobá naku̱mu̱u̱ kaʼyulú wéñuʼ rí asndu naniñuuʼ rí Gixa̱a̱ magruiga̱ tsáʼkhá náa inulú, mu xúʼko̱ musngajmá rí kuaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ náa ikhaa ga̱jma̱a̱ rí Gixa̱a̱ nindxu̱u̱ minduwaaʼ. Ma̱ngaa, Dios nakudaminaʼ rí mambáyulúʼ mu maʼngulú (Heb. 13:6). ¡Ra̱ʼkhá tháán májánʼ nindxu̱u̱ rí kuaʼdaa bi̱ Naʼtáñajunʼ náa xúgíʼ numbaaʼ mu mambáyulúʼ! Lá nandoo nduyáá ndíjkha rí gíʼdoo wéñuʼ numuu rí maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ ráʼ. Numuu rí xúʼko̱ nuʼni maʼkhunʼ rí minduwaʼ nindxu̱u̱ rí niʼthí Gixa̱a̱ ga̱jma̱a̱ numbayíí mbiʼyuu ga̱jma̱a̱ xóo eʼtáñajunʼ Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí. Mú, xú kaʼnii gándoo muʼni mu muguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ rá.

XÓO MUʼNI MU MAGUAʼDÁÁ MBÁ A̱JKIU̱LÚ KÁXI̱ RÍ MBIʼI XÚGI̱

11. Ndiéjunʼ gajmañulú náa xkri̱da ndrígóo Job rá.

11 Gixa̱a̱ nagrui̱ga̱ itháán tsáʼkhá náa inún xa̱bi̱i̱ Dios náa “iwáá mbiʼi” rígi̱ (2 Tim. 3:1). Ikha jngó, xú kaʼnii gándoo muʼni mu muguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ rí mbiʼi xúgi̱ rá. Ma̱ndoo majmañulúʼ náa xkri̱da ndrígóo Job. Nákha xóó tseraʼnuu tsáʼkhá, mbaʼa nuthu má nisngajma rí gíʼdoo mbá a̱jkiu̱u̱n káxi̱. Guʼyáá mbá ajtsú enii rí niʼni ga̱jma̱a̱ xú kaʼnii gándoo guyaridáá.

Xú kaʼnii nindxu̱u̱ tikhu rí ma̱ndoo muʼni mu maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ rá. (Atayáá kutriga̱ 12). *

12. a) Xó má naʼthí náa Job 26:7, 8, 14, ndiéjunʼ nini Job mu maʼndoo kaʼyoo itháán Jeobá rá. b) Ndiéjunʼ gambáyulú ikháán’ á mu nuʼni xúʼko̱ kaʼnii rá.

12 Ngajua ndrígóo niʼni itháán mba̱a̱ náa Jeobá índo̱ ndiʼyoo náa xúgíʼ rí niʼniwíi. Job niriyaʼ mbiʼi mu mandxaʼwáminaʼ náa xúgíʼ rí niʼni Jeobá (atraxnuu Job 26:7, 8, 14). * Niguanúu tsiánguá índo̱ nindxa̱ʼwáminaʼ ga̱jma̱a̱ numuu ku̱ba̱ʼ, mekhu, du̱u̱n ma̱ngaa a̱jkhu̱u̱n o bi̱gu̱, maski ajndu ndiʼyoo rí tséninuʼ xúgíʼ rí niʼniwíi Dios. Ma̱ngaa ndiʼyamajkuu wéñuʼ rí Jeobá naʼsngóo ikha jngó niʼthí: “Niyexí nga̱jo̱ʼ náa a̱jkiu̱nʼ ajngóo” (Job 23:12). Índo̱ ndiʼyoo xúgíʼ rí niʼniwíi rúʼko̱ nixkaxi̱i̱ rí ma̱ndoo kaʼyoo itháán ga̱jma̱a̱ rí maʼni rí ikhaa nanigu̱u̱ʼ. Ma̱ngaa rígi̱ niʼni rí magiʼdoo mbá a̱jkiu̱u̱n káxi̱. Xóo má Job, ndaʼyoo muriyaʼ mbiʼi mu mundxaʼwamíjna̱ náa xúgíʼ rí niʼniwíi Jeobá. Rí mbiʼi xúgi̱ xa̱bu̱ nduyáá itháán ga̱jma̱a̱ numuu dí rígá ki xóo mbiʼi rí nixtáa Job. Ma̱ngaa, guáʼdáálu káxi̱ Biblia, rí nambáyulúʼ mu muniʼníi̱ʼ itháán májánʼ Jeobá. Xúgíʼ rí najmañulúʼ mayambáá mu musngajmá gamajkhu náa ikhaa. Rígi̱ gaʼni rí maxkaxáánʼ maʼndulú kuʼyáá ga̱jma̱a̱ muʼnimbulúʼ ma̱ngaa rí maʼndulú maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ náa ikhaa (Job 28:28).

Mu maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱, ragíʼmaa mbuʼyáá náa nurima̱ʼ xa̱bu̱. (Atayáá kutriga̱ 13) *

13, 14. a) Xóo má naʼthí Job 31:1, náá imbo̱ʼ nisngájma Job rí niʼnimbo̱o̱ rá. b) Xú kaʼnii gándoo guʼyaridáá xá.

13 Niʼniminaʼ maʼnimbo̱o̱ má xúʼko̱. Job ndiʼyoo rí á mu nandoo magiʼdoo mbá a̱jkiu̱u̱n káxi̱, ndaʼyóoʼ maʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Jeobá. Índo̱ ikháanʼ nuʼnimbulúʼ, nusngajmá rí nandulúʼ maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱. Job niʼni tsiakimínáʼ mu maʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Dios náa xúgíʼ mbiʼi rí nixtáa. Mbá xkri̱da, niñewumínaʼ náa eʼwíínʼ gu̱ʼu̱ (atraxnuu Job 31:1). * Numuu rí gíʼdaa a̱ʼgiu̱u̱, ndiʼyoo dí raʼkhí ganindxu̱u̱ rí mayexu̱u̱ i̱mba̱ a̱ʼgu̱. Rí mbiʼi xúgi̱, kuwáanʼ náa mbá numbaaʼ dí rígá wéñuʼ rí naʼni magua̱ʼa̱ mataba̱a̱ʼ gajmaaʼ mbáa. Lá muʼni xóo má niʼni Job rí xúyexi̱i̱ imba̱a̱ bi̱ raʼkháa bi̱ ndiʼyáalu ráʼ. Lá muʼni gáʼdu̱u̱nʼ meyexi̱i̱ náa mbá xtiʼkhuu rí naʼni magua̱ʼa̱ muʼbúlú gajmiúlú mbáa ráʼ. (Mat. 5:28.) Á mu xúgíʼ mbiʼi nuʼni gáʼdu̱u̱nʼ rí nagua̱ʼa̱ muʼni, rúʼko̱ gáʼni rí a̱jkiu̱lú maʼni káxi̱ náa Jeobá.

Mu maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱, ndayóoʼ rí xúʼyáaʼ maguaʼdáá wéñuʼ. (Atayáá kutriga̱ 14) *

14 Job ma̱ngaa niʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Jeobá índo̱ ndiʼyoo awáán rí magiʼdoo. Niʼthí rí á mu ikhaa naku̱mu̱u̱ kaʼyoo wéñuʼ náa rí gíʼdoo, nindxu̱u̱ mbá aʼkhá mba̱a̱ wéñuʼ rí mbaʼyóoʼ magruigú castigo ndrígu̱ún xa̱bu̱ ñajunʼ (Job 31:24, 25, 28). Mbiʼi xúgi̱, náa numbaaʼ rí kuwaanʼ xa̱bu̱ nanigu̱u̱nʼ maguaʼdáá wéñuʼ. Á mu nakuwáanʼ ga̱jma̱a̱ xóo má eʼthí ikha ndrígóo Biblia rí awáán gíʼmaa maguaʼdáá, rúʼko̱ gambáyulú rí maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ (Prov. 30:8, 9; Mat. 6:19-21).

Mu maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱, gíʼmaa mundxaʼwamíjna̱ má xúʼko̱ náa rí kuaʼti̱i̱n. (Atayáá kutriga̱ 15) *

15. a) Ndiéjunʼ rí nimbáyúu Job mu magiʼdoo mbá a̱jkiu̱u̱n káxi̱ rá. b) Náa numuu rí gíʼmaa marmáʼa a̱jkiu̱lú rí guáʼthi̱i̱n maxnúlúʼ Jeobá rá.

15 Nidxaʼwáminaʼ má xúʼko̱ rí Dios maʼni tsajkurámaaʼ. Job ma̱ngaa ndiʼyoo gajkhun dí Dios ndaʼyoo rí gíʼdoo wéñuʼ numuu magiʼdoo mbá a̱jkiu̱u̱n káxi̱ (Job 31:6). Maski ajndu niraʼnuu tsáʼkhá, ikhaa nikumu̱u̱ rí Jeobá má gáʼni tsájkurámáanʼ ga̱jma̱a̱ mbáa rígi̱ nimbáyúu mu magiʼdoo mbá a̱jkiu̱u̱n káxi̱. Jeobá nidxuu kaʼyoo Job ikha jngó niʼni tsajkurámáanʼ wéñuʼ maski ajndu kaʼníín nindxu̱u̱ xa̱bu̱ aʼkhá (Job 42:12-17; Sant. 5:11). Ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á náa numbaaʼ nuxi̱ʼ maguma tsajkurámáanʼ itháan. Ikháanʼlu rá. Lá nduʼyáá gajkhun rí Jeobá maʼni tsajkurámáánʼ á mu naguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ náa ikhaa xáʼ. Dios ndrígúlú táriʼkuminaʼ (Mal. 3:6). Rí marmáa̱n a̱jkiu̱lú rí Jeobá ndaʼyoo rí gíʼdoo wéñuʼ numuu dí maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ rúʼko̱ gáʼni rí mundxaʼwamíjná má xúʼko̱ náa rí kuáʼthiin marigá nda̱wa̱á (1 Tes. 5:8, 9).

16. Ndiéjunʼ dí ragíʼmaa muniʼñáʼ rá.

16 Gíʼmaa rí xúniʼñáʼ rí maguajún jmbu o muguaʼdáá mbá a̱jkiu̱lú káxi̱ náa Jeobá. Mbáa nguáná makumulúʼ rí i̱ndó ikháán nuni rígi̱. Mu na̱nguá kuwánʼ ndajkuáánʼ. Náa xúgíʼ numbaaʼ mbaʼin wéñuʼ a̱ngiu̱lú nunimíjna̱ rí maguaʼdáá mbá a̱jkiu̱ún káxi̱. Ma̱ngaa, makuwáanʼ náa majñúnʼ xúgíʼ xa̱bekha ga̱jma̱a̱ gu̱ʼu̱ bi̱ nikuwa nákha wajyúuʼ bi̱ niguájun jmbu maski ajndu nigíʼ makhañún (Heb. 11:36-38; 12:1). Xúguiáánʼ ikháanʼ guyaridáá má xúʼko̱ xkri̱da ndrígóo Job ga̱jma̱a̱ guʼthá xó má niʼthí ikhaa: “¡Mani̱ káxi̱ a̱jkiu̱nʼ asndu índo̱ gakháñuʼ!”. Ga̱jma̱a̱ rí maʼni káxi̱ a̱jkiu̱lú muxnáá gamajkhu Jeobá asndu kámuu mbiʼi.

AJMÚÚ 124 Ganindxu̱lú mbáa xa̱bu̱ jmbii

^ párr. 5 Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí maʼni káxi̱ a̱jkiu̱lú rá. Ndíjkha jngó gíʼdoo numuu eʼyoo Jeobá rí xa̱bi̱i̱ musngajmá rí káxi̱ a̱jkiún náa ikhaa xá. Ga̱jma̱a̱ ndíjkha rí gíʼdoo numuu musngájma cualidad rígi̱ ikháanʼ rá. Náa artículo rígi̱ mambáyulúʼ mbuʼyáá xú kaʼnii Biblia nariʼña̱a̱ graxe̱ rígi̱. Ma̱ngaa mambáyulúʼ rí maʼni káxi̱ a̱jkiu̱lúʼ xúgíʼ mbiʼi náa Jeobá. Á mu nuʼni, maguma tsajkurámáánʼ wéñuʼ.

^ párr. 3 Ajngáa hebreo rí najmaa mu miʼtá ga̱jma̱a̱ numuu mbáa xujkhúʼ bi̱ májáanʼ nindxu̱u̱ ikháá má rí najmaa mu miʼtá ga̱jma̱a̱ numuu mbáa xa̱bu̱ bi̱ gíʼdoo mbá a̱jkiu̱u̱n káxi̱.

^ párr. 4 Salmo 103:12-14: “Xó má mitsínguánʼ egajnuu a̱jkha̱ʼ asndu náa narmáʼáan, xúʼko̱ má mitsínguánʼ eniñuʼ aʼkhá ndrígúlú. Xó má mbáa xa̱bu̱ nagáwíínʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñúún e̱ji̱i̱n, xúʼko̱ má Jeobá nagáwíínʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñúún bi̱ nuni ñajunʼ. Numuu rí ikhaa ndaʼyoo rí xú káʼnii kiʼniáanʼ ga̱jma̱a̱ ikhaa ndaʼyoo rí yujndaʼ ñajunlú.”

^ párr. 7 Job 1:8-11: “Ga̱jma̱a̱ Jeobá niʼthúu̱n Satanás: ‹Lá nitayáá xa̱biu̱ʼ Job, dí nda̱wa̱a̱ nimbáa xa̱bu̱ bi̱ nindxu̱u̱ xóo ikhaa náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ, mbáa xa̱bu̱ jmbi bi̱ nda̱a̱ aʼkhúun, bi̱ ndaʼyamajkhuu Dios ga̱jma̱a̱ tséʼni dí ra̱májánʼ›. Ikhú, Satanás niriʼñuu Jeobá, ga̱jma̱a̱ niʼthúu̱n: ‹Rígá dí naraxnaa ikha jngó ndaʼyamajkuaʼ. Lá tátani mbóo gúláa mbájndi náa ikhaa ga̱jma̱a̱ náa goʼwóo ga̱jma̱a̱ náa xúgíʼ dí gíʼdoo xáʼ. Ikháán nitani̱ tsajkurámááʼ ñajunʼ dí gíʼdoo, ga̱jma̱a̱ xujkiúu ni̱jkha̱nú niʼni mbaʼin wéñuʼ náa tsu̱du̱u̱ ku̱ba̱ʼ. Atrígú káyiiʼ dí niraxnáá, ma̱ta̱ya̱a̱ á mu xáʼta wéñuʼ inaaʼ›.”

^ párr. 12 Job 26:7, 8, 14: “Ikhaa xtáa rartiga norte náa nda̱a̱ dí rígá, ku̱ba̱ʼ nda̱a̱ rí kayóo. Ikhaa nambróʼoo iyaʼ náa du̱u̱n, mú du̱u̱n xútu numuu rí mikiwu̱n; ¡Gu̱ya̱a̱! Rígi̱ nindxu̱u̱ rawunʼ kambo̱o̱, ¡ga̱jma̱a̱ chíʼgíʼ nindxu̱u̱ rí nuʼdxawíín ga̱jma̱a̱ numuu ikhaa! Ikha jngó, tsáa lá gáʼngo̱o̱ makro̱ʼo̱o̱ ga̱jma̱a̱ numuu tsiakii rí gíʼdoo a̱jkhu̱u̱n rá.›”

^ párr. 13 Job 31:1: “Nimbánuʼ ga̱jmu̱ʼ iduʼ. Ikha jngó, xú káʼnii gándoo gáyóo mbáa dxáʼgú bi̱ xóó tsenújúnʼ rá.”

^ párr. 54 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: Nakujmaa Job rí xtáa raʼsngúún tikhun e̱ji̱i̱n ga̱jma̱a̱ numuu tikhu rí Jeobá niʼniwíi.

^ párr. 56 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: Mbáa ndxájulú tséniñamina̱ʼ mbaʼyoo xtiʼkhuu náa nubúunʼ xa̱bu̱ rí bi̱ nañejunʼ ga̱jma̱a̱ nandoo masngájmuu.

^ párr. 58 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: Mbáa ndxájulú tséʼtsi̱ mbá tele rí mba̱a̱ ga̱jma̱a̱ minumuu wéñuʼ rí xáʼngo̱o̱ gáni numa̱a̱.

^ párr. 60 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: Mbáa ndxájulú naríyaʼ mbiʼi matajkáan ma̱ngaa rí mandxaʼwáminaʼ náa Numbaaʼ nuxi̱ʼ.