Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 6

Tauhi Ma‘u Ho‘o Anga-Tonú!

Tauhi Ma‘u Ho‘o Anga-Tonú!

“‘E ‘ikai te u tuku ange ‘eku anga-tonú ‘o a‘u ki ha‘aku mate!”​—SIOPE 27:5.

HIVA 29 ‘A‘eva ‘i he Anga-Tonu

‘I HE KUPÚ NI *

1. Na‘e anga-fēfē ‘a e hanganaki mateaki kia Sihova ha toko tolu ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová?

SIOLOTO atu ki he tu‘unga ‘e tolu ko eni ‘oku kau ai ha Kau Fakamo‘oni ‘a Sihova. (1) ‘Oku ‘i he ‘apiakó ha ki‘i ta‘ahine pea kole ‘e he faiakó ki he fānau ako kotoa ‘i he kalasí ke nau kau ‘i hono kātoanga‘i ha ‘aho mālōlō. ‘Oku ‘ilo ‘e he ki‘i ta‘ahiné ko e ‘aho mālōlō ko ení ‘oku ‘ikai fakahōifua ki he ‘Otuá, ko ia ‘okú ne fakafisi anga-faka‘apa‘apa ke kau ki ai. (2) Ko ha ki‘i talavou anga-mā ‘okú ne malanga fale ki he fale. ‘Okú ne fakatokanga‘i ko ha taha mei he‘ene ‘apiakó ‘oku nofo ‘i he ‘api hono hokó​—ko ha kaungāako na‘á ne fakakata‘aki ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ki mu‘a. Ka ‘oku ‘alu atu pē ‘a e ki‘i talavoú ‘o tukituki he matapaá. (3) Ko ha tangata ‘okú ne ngāue mālohi ke tokonaki ma‘a hono fāmilí, ka ‘i he ‘aho ‘e taha na‘e kole ange ‘e he‘ene pule ngāué ke ne fai ha me‘a ta‘efaitotonu pe ta‘efakalao. Neongo ‘e lava ke mole ai ‘ene ngāué, ‘oku tala ange ‘e he tangatá kuo pau ke ne faitotonu pea talangofua ki he laó koe‘uhí ko e fiema‘u ia ‘a e ‘Otuá mei he‘ene kau sevānití.​—Loma 13:1-4; Hep. 13:18.

2. Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i te tau lāulea ki aí, pea ko e hā hono ‘uhingá?

2 Ko e hā ‘a e ‘ulungaanga ‘okú ke vakai ki ai ‘i he toko tolu ko ení? Te ke fakatokanga‘i nai ‘a e loto-to‘á mo e faitotonú. Ka ‘oku ‘i ai ha ‘ulungaanga ‘e taha ‘oku tautefito ‘ene mahu‘ingá​—ko e anga-tonú. Ko kinautolu taki taha ‘oku nau fakahāhā ‘a e mateaki kia Sihova. ‘Oku nau fakafisi kotoa ke fakangaloku ‘a e ngaahi tu‘unga ‘a e ‘Otuá. ‘Oku ue‘i ‘e he anga-tonú ‘a kinautolu kotoa ke nau fai pehē. Kuo pau pē ‘oku laukau‘aki ‘e Sihova ‘a kinautolu taki taha ‘i hono fakahāhā ‘a e ‘ulungaanga ko iá. ‘Oku tau loto foki mo kitautolu ke ‘ai ‘etau Tamai ‘i hēvaní ke ne laukau‘aki kitautolu. Ko ia tau lāulea angé ki he ngaahi fehu‘i ko ení: Ko e hā ‘a e anga-tonu? Ko e hā ‘oku fiema‘u ai kiate kitautolu ‘a e anga-tonú? Pea ‘e lava fēfē ke tau fakaivimālohi‘i ‘etau fakapapau ke tauhi ma‘u ‘etau anga-tonú ‘i he ngaahi taimi faingata‘a ko ení?

KO E HĀ ‘A E ANGA-TONU?

3. (a) ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e anga-tonu? (e) Ko e hā ‘a e fakatātā ‘oku fakahaa‘i ai ‘oku mahu‘inga ‘a e kakató pe ta‘emelé kiate kitautolu?

3 ‘I hono ngāue‘aki kiate kitautolu kau sevāniti ‘a e ‘Otuá, ko e anga-tonú ‘oku ‘uhinga ki he ‘ofa ‘aufuatō mo e anga-lī‘oa ta‘emamotu kia Sihova ko ha Tokotaha, ko ia ‘e hoko ai ‘o tau fakamu‘omu‘a ‘a hono finangaló ‘i he kotoa ‘etau ngaahi filí. Tau vakai angé ki hono ngāue‘aki ‘a e anga-tonú ‘i he Tohi Tapú. Ko e ‘uhinga tefito ‘e taha ki he fo‘i lea ‘i he Tohi Tapú ki he “anga-tonú”: Ko e kakato pe ta‘emele. Ko e fakatātaá, na‘e ‘oatu ‘e he kau ‘Isilelí ‘a e feilaulau ‘o e fanga monumanu kia Sihova, pea na‘e pehē ‘e he Laó ko e fanga monumanú na‘e pau ke ta‘emele. * (Liv. 22:21, 22) Na‘e ‘ikai ngofua ki he kakai ‘a e ‘Otuá ke nau foaki ha monumanu na‘e mole hano va‘e, telinga pe kui; pe lava ke nau foaki ha monumanu na‘á ne ma‘u ha mahaki. Na‘e mahu‘inga kia Sihova ke kakato pe ta‘emele ‘a e monumanú. (Mal. 1:6-9) ‘Oku lava ke tau mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku tokanga ai ‘a Sihova ki he ta‘emelé pe kakató. ‘I he‘etau fakatau ha me‘a, he‘ikai ke tau fakatau ha fua‘i‘akau ‘oku pala pe ko ha tohi pe me‘angāue ‘oku puli hano konga. ‘Oku tau fiema‘u ha me‘a ‘oku kakato pe ta‘emele. ‘Oku ma‘u ‘e Sihova ha ongo‘i meimei tatau ‘i he ha‘u ki he‘etau ‘ofa kiate iá, ‘a ‘etau mateakí. Kuo pau ke kakato pe ta‘emele.

4. (a) Ko e hā ‘e lava ai ke ma‘u ‘e ha tokotaha ta‘ehaohaoa ‘a e anga-tonú? (e) Fakatatau ki he Saame 103:12-14, ko e hā ‘oku ‘amanekina ‘e Sihova meiate kitautolú?

4 ‘Oku totonu ke tau fakamulituku ‘o pehē kuo pau ke tau haohaoa kae lava ke tau ma‘u ‘a e anga-tonú? He ko ē, ‘oku tau ongo‘i nai ‘oku tau fai ‘a e ngaahi fehālaaki lahi pe lahi hotau ngaahi melé. Fakakaukau ki he ‘uhinga ‘e ua ‘oku fiema‘u ai ke ‘oua te tau ilifia. ‘Uluakí, ‘oku ‘ikai ke tokangataha ‘a Sihova ki he‘etau ngaahi melé. ‘Oku tala mai ‘e he‘ene Folofolá: “Kapau ko e ngaahi faihalá ‘okú ke siofí, ‘e Iā, ko hai leva ai, ‘e Sihova, ‘e lava ke tu‘ú?” (Saame 130:3) ‘Okú ne ‘ilo‘i ‘oku tau ta‘ehaohaoa mo angahala‘ia pea ‘okú ne fakamolemole‘i loto-lelei kitautolu. (Saame 86:5) Uá, ‘oku ‘ilo‘i ‘e Sihova hotau ngaahi ngata‘angá pea ‘oku ‘ikai te ne ‘amanekina ke tau fai ha me‘a lahi ange ‘i he‘etau malavá. (Lau ‘a e Saame 103:12-14.) ‘I he ‘uhinga fē leva ‘e lava ke tau hoko ai ‘o kakato pe ta‘emele ‘i he‘ene vakaí?

5. Ki he kau sevāniti ‘a Sihová, ‘oku anga-fēfē hoko ‘a e ‘ofá ko e kī ki he anga-tonú?

5 Ki he kau sevāniti ‘a Sihová, ko e kī ki he anga-tonú ko e ‘ofa. Ko ‘etau ‘ofa ki he ‘Otuá, ko ‘etau anga-lī‘oa mateaki kiate ia ko ‘etau Tamai fakahēvaní, kuo pau ke hanganaki kakato pe ta‘emele. Kapau ‘e hanganaki pehē ‘etau ‘ofá na‘a mo hono ‘ahi‘ahi‘i kitautolú, ‘oku tau ma‘u leva ‘a e anga-tonú. (1 Kal. 28:9; Māt. 22:37) Toe fakakaukau angé ki he toko tolu ‘o e Kau Fakamo‘oni ne tau lave ki ai he kamatá. Ko e hā na‘a nau fai pehē aí? Na‘e ‘ikai fie fiefia ‘a e ki‘i ta‘ahiné ia ‘i he ‘apiakó, pe na‘e loto pē ‘a e ki‘i talavoú ia ke fakamaa‘i ia ‘i he matapaá, pe na‘e loto pē ‘a e tangatá ia ke mole ‘ene ngāué? ‘Ikai ‘aupito. ‘I hono kehé, ‘oku nau ‘ilo‘i ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi tu‘unga mā‘oni‘oni ‘a Sihova, pea ko ‘enau fakakaukaú na‘e tokangataha ki hono fakahōifua‘i ‘enau Tamai fakahēvaní. Ko ‘enau ‘ofa kiate iá ‘oku ue‘i ai kinautolu ke nau fakamu‘omu‘a ia ‘i he ngaahi fili ‘oku nau faí. ‘I he foungá ni ‘oku nau fakamo‘oni‘i ai ‘oku nau ma‘u ‘a e anga-tonú.

‘UHINGA ‘OKU FIEMA‘U AI KIATE KITAUTOLU ‘A E ANGA-TONÚ

6. (a) Ko e hā ‘oku fiema‘u ai kiate koe ‘a e anga-tonú? (e) Na‘e anga-fēfē ‘a e ‘ikai malava ke fakahāhā ‘e ‘Ātama mo ‘Ivi ‘a e anga-tonú?

6 Ko e hā ‘okú ne ‘ai ke mātu‘aki mahu‘inga ‘a e anga-tonú ‘o fiema‘u ai kiate kitautolu taki tahá? ‘Oku fiema‘u ‘a e anga-tonú kiate koe koe‘uhi kuo pole‘i ‘e Sētane ‘a Sihova, pea kuó ne pole‘i mo koe. Na‘e ‘ai ‘e he ‘āngelo angatu‘u ko iá ‘a ia tonu ko Sētane, pe “Tokotaha Fakafepaki,” ‘i he ngoue ‘o ‘Ītení. Na‘á ne lau‘ikovi‘i ‘a e huafa lelei ‘o Sihová ‘aki ‘ene fakahu‘unga ko e ‘Otuá ko ha Tokotaha Pule kovi, siokita mo ta‘efaitotonu. Ko e me‘a fakamamahí, na‘e kau ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi mo Sētane, ‘i he angatu‘u kia Sihová. (Sēn. 3:1-6) Ko e mo‘ui ‘i ‘Ītení na‘e ‘oange ai kiate kinaua ‘a e ngaahi faingamālie ta‘efa‘alaua ke fakaivimālohi‘i ‘ena ‘ofa kia Sihová. Ka ‘i he taimi na‘e angatu‘u ai ‘a Sētané, ko ‘ena ‘ofá na‘e ‘ikai kakato pea mele. Na‘e toe malanga hake ha fehu‘i: ‘E hanganaki mateaki ha taha ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá kia Sihova ko e ‘Otuá makatu‘unga ‘i he ‘ofa kiate iá? ‘I hono fakalea ‘e tahá, ‘oku malava e fa‘ahinga ‘o e tangatá ke fakahāhā ‘a e anga-tonú? Ko e fehu‘i ko iá na‘e malanga hake ‘i he tu‘unga ‘o Siopé.

7. Hangē ko ia ‘oku hā ‘i he Siope 1:8-11, na‘e anga-fēfē ongo‘i ‘a Sihova fekau‘aki mo e anga-tonu ‘a Siopé? Na‘e anga-fēfē ongo‘i ‘a Sētane fekau‘aki mo iá?

7 Na‘e mo‘ui ‘a Siope ‘i he taimi na‘e ‘i ‘Isipite ai ‘a e kau ‘Isilelí. Na‘e makehe ‘a ‘ene anga-tonú. Hangē ko kitautolú, na‘á ne ta‘ehaohaoa. Na‘á ne fai ‘a e ngaahi fehālaaki. Kae kehe, na‘e ‘ofa ‘a Sihova ‘ia Siope ko ‘ene anga-tonú. Ngalingali na‘e ‘osi manuki‘i ‘e Sētane ‘a Sihova fekau‘aki mo e anga-tonu ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Ko ia na‘e fakahanga ‘e Sihova ‘a e tokanga ‘a Sētané kia Siope. Ko e ‘alunga mo‘ui ‘a e tangata ko iá na‘e fakae‘a ai ‘a Sētane ko ha tokotaha loi! Na‘e fiema‘u ‘e Sētane ke ne ‘ahi‘ahi‘i ‘a e anga-tonu ‘a Siopé. Na‘e falala ‘a Sihova ki hono kaume‘a ko Siopé, pea na‘á Ne faka‘atā ‘a Sētane ke ne ‘ahi‘ahi‘i ia.​—Lau ‘a e Siope 1:8-11.

8. Na‘e anga-fēfē hono fakamamahi‘i ‘e Sētane ‘a Siopé?

8 Ko Sētané ‘oku anga-fakamamahi pea ko ha tokotaha fakapō. Na‘á ne to‘o kotoa ‘a e koloa ‘a Siopé, tāmate‘i ‘ene kau sevānití pea maumau‘i mo hono ongoongó. Na‘á ne fakamamahi‘i ‘a e fāmili ‘o Siopé, ‘i he‘ene tāmate‘i ‘ene fānau ‘ofeina ‘e toko hongofulú. Peá ne fakamamahi‘i leva ‘a e sino ‘o Siopé, ‘aki ‘ene taa‘i ia ‘aki ha ngaahi hangatāmaki langa lahi mei hono tumu‘akí ki hono ‘aofiva‘é. Ko e uaifi ‘o Siopé na‘e puputu‘u mo lōmekina ‘e he mamahí; na‘á ne faka‘ai‘ai ia ke ne li‘aki ‘ene anga-tonú, ke ne laukovi ki he ‘Otuá pea mate. Na‘e faka‘amu ‘a Siope ke ne mate, ka na‘á ne kei tauhi pē ‘ene anga-tonú. Na‘e ngāue‘aki leva ‘e Sētane ha founga kehe. Na‘á ne ngāue‘aki ha kau tangata ‘e toko tolu ko e ngaahi kaungāme‘a ‘o Siope. Na‘e ‘a‘ahi ‘a e kau tangatá kia Siope ‘i ha laui ‘aho, ka na‘e ‘ikai te nau ‘oange ha fakafiemālie. ‘I hono kehé na‘a nau fakaanga‘i mo tafulu‘i anga-fakamamahi ia. Na‘a nau taukave‘i ko e ‘Otuá na‘á ne fakatupunga ‘ene ngaahi faingata‘a‘iá pea hala‘atā ha‘ane tokanga ki he‘ene anga-tonú. Na‘e a‘u ‘o nau pehē ko Siopé ko ha tangata fulikivanu na‘e tuha mo e ngaahi me‘a fakalilifu na‘e hoko kiate iá!​—Siope 1:13-22; 2:7-11; 15:4, 5; 22:3-6; 25:4-6.

9. Neongo hono ‘ahi‘ahi‘i ‘a Siopé, ko e hā na‘á ne fakafisi ke faí?

9 Na‘e anga-fēfē ‘a e fakafeangai ‘a Siope ki he ngaahi faingata‘a kotoa ko iá? Na‘e ‘ikai te ne haohaoa. Na‘á ne ‘ita ‘o valoki‘i ‘a hono kau fakafiemālie loí, peá ne lea‘aki ‘a e ngaahi me‘a na‘á ne toki fakahaa‘i ki mui ko e lea ta‘efakakaukau‘i. Na‘á ne taukapo‘i ‘ene mā‘oni‘oní tonu ‘o laka ange ia ‘i he mā‘oni‘oni ‘a e ‘Otuá. (Siope 6:3; 13:4, 5; 32:2; 34:5) Kae kehe, na‘a mo e taimi na‘e kovi ‘aupito ai hono tu‘ungá, na‘e fakafisi ‘a Siope ke tafoki meia Sihova ko e ‘Otuá. Na‘á ne fakafisi ke tui ki he ngaahi loi ‘a e ngaahi kaungāme‘a loi ko iá. Na‘á ne pehē: “Mole ke mama‘o ha‘aku lau kimoutolu ko ha kau tangata mā‘oni‘oni! ‘E ‘ikai te u tuku ange ‘eku anga-tonú ‘o a‘u ki ha‘aku mate!” (Siope 27:5) ‘Oku mātu‘aki mahu‘inga ‘a e lea ko iá. Na‘e fakafisi ‘a Siope ke tukulolo; ‘e lava ke tau fai ‘a e me‘a tatau.

10. ‘Oku anga-fēfē ho‘o kaunga ki he ‘īsiu ko eni na‘e langa‘i ‘e Sētane fekau‘aki mo Siopé?

10 ‘Oku fai ‘e Sētane ‘a e tukuaki‘i tatau kiate kitautolu taki taha. ‘Oku anga-fēfē ho‘o kaunga ki aí? Ko hono mo‘oní, ‘okú ne pehē ‘oku ‘ikai te ke ‘ofa mo‘oni kia Sihova ko e ‘Otuá, te ke tuku ho‘o tauhi kiate iá ke fakahaofi koe, pea he‘ikai te ke tauhi ma‘u ho‘o anga-tonú! (Siope 2:4, 5; Fkh. 12:10) ‘Oku anga-fēfē ho‘o ongo‘i fekau‘aki mo iá? ‘Oku fakamamahi ia, ‘ikai ko ia? Kae kehe, fakakaukau fekau‘aki mo e me‘á ni: ‘Oku falala atu ‘a Sihova kiate koe ‘o ‘oatu kiate koe ha faingamālie fakaofo. ‘Oku faka‘atā ‘e Sihova ‘a Sētane ke ne ‘ahi‘ahi‘i ho‘o anga-tonú. ‘Oku tuipau ‘a Sihova ‘e lava ke ke tauhi ma‘u ho‘o anga-tonú pea tokoni ke fakamo‘oni‘i ko Sētané ko ha tokotaha loi. Pea ‘okú Ne tala‘ofa ke tokoni‘i koe ke fai pehē. (Hep. 13:6) He monū ē ko ia ke ma‘u ‘a e falala ‘a e Hau ‘o e ‘univēsí! ‘Okú ke vakai ki he ‘uhinga ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai ‘a e anga-tonú? ‘Oku fakaivia ai kitautolu ke tau fakahala‘i ‘a e ngaahi loi ‘a Sētané pea pouaki ‘a e huafa lelei ‘o ‘etau Tamaí pea poupou‘i ‘a ‘ene founga-pulé. ‘E lava fēfē ke tau fakatupulekina ‘a e ‘ulungaanga mātu‘aki mahu‘inga ko ení?

FOUNGA ‘E LAVA KE TAU TAUHI MA‘U AI ‘ETAU ANGA-TONÚ HE TAIMÍ NI

11. Ko e hā ‘e lava ke tau ako meia Siopé?

11 ‘Oku toe fakalalahi hono ‘ohofi kitautolu ‘e Sētane ‘i he ‘ngaahi ‘aho faka‘osi’ faingata‘a ko ení. (2 Tīm. 3:1) ‘I he ngaahi taimi fakapo‘uli peheé, ‘e lava fēfē ke tau fakaivimālohi‘i kitautolu ke tauhi ma‘u ‘etau anga-tonú? ‘E lava ke tau toe ako ‘a e me‘a lahi meia Siope. Ki mu‘a fuoloa ‘i hono ‘ahi‘ahi‘i ‘o Siopé, na‘á ne ‘osi fakatupulekina ha lēkooti ‘o e anga-tonú. Fakakaukau ki he lēsoni ‘e tolu ‘e lava ke tau ako meiate ia ki hono fakaivimālohi‘i kitautolu ke tauhi ma‘u ‘etau anga-tonú.

Ko e hā ‘a e ngaahi founga ‘e ni‘ihi ‘a ia te tau fakaivimālohi‘i ai kitautolu ke tauhi ma‘u ‘etau anga-tonú? (Sio ki he palakalafi 12) *

12. (a) Hangē ko ia ‘oku lave ki ai ‘i he Siope 26:7, 8, 14, na‘e anga-fēfē hono fakatupulekina ‘e Siope ‘a e ‘apasia mo e faka‘apa‘apa kia Sihová? (e) ‘E anga-fēfē nai ha‘atau fakafonu hotau lotó ‘aki ‘a e ‘apasia ki he ‘Otuá?

12 Na‘e fakaivimālohi‘i ‘e Siope ‘ene ‘ofa ki he ‘Otuá ‘aki hono fakatupulekina ha ‘apasia kia Sihova. Na‘e vahe‘i ‘e Siope ‘a e taimi ke fakalaulauloto ai ki he fakaofo ‘o e fakatupu ‘a Sihová. (Lau ‘a e Siope 26:7, 8, 14.) Na‘á ne ofoofo ‘i he‘ene fakakaukau atu fekau‘aki mo e māmaní, ko e langí, ko e ‘aó, mo e maná, neongo ia na‘á ne mahino‘i ko e me‘a si‘isi‘i ‘aupito pē na‘á ne ‘ilo‘i fekau‘aki mo e kāfakafa ‘o e fakatupú. Na‘á ne toe fakamahu‘inga‘i ‘a e ngaahi lea ‘a Sihová. “Kuó u koloa‘aki ‘ene ngaahi leá,” ko e lea ia ‘a Siope fekau‘aki mo e folofola ‘a Sihová. (Siope 23:12) Na‘e ofoofo ‘a Siope ‘i he fakatupu ‘a Sihová peá ne faka‘apa‘apa‘i lahi ia. Na‘á ne ‘ofa ‘i he‘ene Tamaí pea loto ke fakahōifua‘i ia. Ko e fakapapau ‘a Siope ke tauhi ma‘u ‘ene anga-tonú na‘e toe mālohi ange. ‘Oku fiema‘u ke tau fai ‘a e me‘a tatau ‘o hangē ko Siopé. ‘Oku lahi ange ‘etau ‘ilo fekau‘aki mo e fakaofo ‘o e fakatupú ‘i he kakai ‘i he taimi ‘o Siopé. Pea ‘oku tau ma‘u ‘a e kotoa ‘o e Tohi Tapu fakamānava‘í ke tokoni‘i kitautolu ke tau ‘ilo‘i mo‘oni ‘a Sihova. Ko e me‘a kotoa ko ia ‘oku tau akó ‘e lava ke fakafonu ai hotau lotó ‘aki ‘a e ‘apasia. Ko ‘etau ‘apasia mo faka‘apa‘apa‘i ‘a e finangalo ‘o Sihová, ‘oku ue‘i leva ai ke tau ‘ofa mo talangofua kiate ia pea langa hake ‘etau holi mālohi ke tauhi ma‘u ‘etau anga-tonú.​—Siope 28:28.

‘Oku tau fakaivimālohi‘i kitautolu ke tauhi ma‘u ‘etau anga-tonú ‘aki hono taliteke‘i ‘a e ‘ata fakalieliá (Sio ki he palakalafi 13) *

13-14. (a) Hangē ko ia ‘oku hā ‘i he Siope 31:1, na‘e anga-fēfē hono fakamo‘oni‘i ‘e Siope ‘ene talangofuá? (e) ‘E anga-fēfē nai ha‘atau muimui ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Siopé?

13 Na‘e fakaivimālohi‘i ‘e Siope ‘a ia tonu ke tauhi ma‘u ‘ene anga-tonú fakafou ‘i he‘ene talangofuá. Na‘e ‘ilo‘i ‘e Siope ke anga-tonú, kuo pau ke ne talangofua kia Sihova. Ko hono mo‘oní, ko e taimi taki taha ‘oku tau talangofua aí ‘oku fakaivimālohi‘i ai ‘etau fakapapau ke tauhi ma‘u ‘etau anga-tonú. Na‘e ngāue mālohi ‘a Siope ke talangofua ki he ‘Otuá ‘i he‘ene mo‘ui faka‘ahó. Ko e fakatātaá, na‘á ne tokanga ‘aupito ki he‘ene fakafeangai ki he kakai fefiné. (Lau ‘a e Siope 31:1.) ‘I hono tu‘unga ko ha tangata ‘osi mali, na‘á ne ‘ilo‘i ‘oku ta‘etotonu ke fai ha tokanga fakaemanako ki ha toe fefine kehe mei hono uaifí. ‘I he ‘ahó ni, ‘oku tau nofo ‘i ha māmani ‘oku nafui‘aki kitautolu ‘a e fakatauele fakaefehokotaki fakasinó. Hangē ko Siopé, te tau fakafisi ke fai ha tokanga ta‘etotonu ki ha taha ‘oku ‘ikai ko hotau mali? Te tau toe fakafisi ke sio ki ha ‘ata fakalielia ‘i ha fa‘ahinga founga pē? (Māt. 5:28) Kapau ‘oku tau feinga mālohi ke mapule‘i faka‘aho kitautolu, te tau fakaivimālohi‘i ai kitautolu ke tauhi ma‘u ‘etau anga-tonú.

‘Oku tau fakaivimālohi‘i kitautolu ke tauhi ma‘u ‘etau anga-tonú ‘aki hono ma‘u ha vakai mafamafatatau ki he me‘a fakamatelié (Sio ki he palakalafi 14) *

14 Na‘e toe talangofua ‘a Siope kia Sihova ‘i he anga ‘o ‘ene vakai ki he ngaahi me‘a fakamatelié. Na‘e mahino‘i ‘e Siope kapau ‘e tuku ‘ene falalá ‘i he‘ene koloá, te ne fai ai ha angahala mamafa ‘o tuha mo e tautea. (Siope 31:24, 25, 28) ‘I he ‘ahó ni, ‘oku tau mo‘ui ‘i ha māmani ‘oku fu‘u fakamatelie. Kapau ‘oku tau fakatupulekina ha vakai mafamafatatau ki he pa‘angá mo e koloá, hangē ko ia ‘oku enginaki mai ‘e he Tohi Tapú, te tau fakaivimālohi‘i ai ‘etau fakapapau ke tauhi ma‘u ‘etau anga-tonú.​—Pal. 30:8, 9; Māt. 6:19-21.

‘Oku tau fakaivimālohi‘i kitautolu ke tauhi ma‘u ‘etau anga-tonú ‘aki hono tauhi ke mo‘ui ‘etau ‘amanakí (Sio ki he palakalafi 15) *

15. (a) Ko e ‘amanaki ki he pale meia hai na‘á ne tokoni‘i ‘a Siope ke tauhi ma‘u ‘ene anga-tonú? (e) Ko e hā ‘e tokoni ai kiate kitautolu ke tauhi ma‘u ‘i he‘etau fakakaukaú ‘a e ‘amanaki ‘oku ‘omai ‘e Sihová?

15 Na‘e tauhi ma‘u ‘e Siope ‘ene anga-tonú ‘aki ‘ene tokangataha ki he ‘amanaki ‘e fakapale‘i‘aki ia ‘e he ‘Otuá. Na‘á ne tui na‘e tokanga mai ‘a e ‘Otuá ki he‘ene anga-tonú. (Siope 31:6) Neongo hono ‘ahi‘ahi‘i ‘a Siopé, na‘á ne tuipau ‘e faai atu pē ‘o fakapale‘i ia ‘e Sihova. Ko e tuipau ko ení na‘á ne tokoni‘i mo‘oni ia ke ne pipiki ki he‘ene anga-tonú. Na‘e hōifua ‘a Sihova ‘i he anga-tonu ‘a Siopé ‘o ne fakapale‘i lahi ia lolotonga ‘ene kei hoko ko ha tangata ta‘ehaohaoá! (Siope 42:12-17; Sēm. 5:11) Pea mo ha toe tāpuaki lahi ange ‘oku toka mei mu‘a kia Siope. ‘Okú ke ma‘u ha ‘amanaki mālohi ‘e fakapale‘i koe ‘e Sihova ‘i ho‘o anga-tonú? ‘Oku ‘ikai liliu ‘a hotau ‘Otuá. (Mal. 3:6) Kapau te tau manatu‘i ‘okú ne fakamahu‘inga‘i ‘etau anga-tonú, ‘e lava ke tau tauhi ke mo‘ui ‘i hotau lotó ‘etau ‘amanaki ki ha kaha‘u fakaofó.​—1 Tes. 5:8, 9.

16. Ko e hā ‘oku totonu ke tau fakapapau‘i ke faí?

16 Fakapapau‘i leva ke ‘oua ‘aupito te ke tuku ange ho‘o anga-tonú! ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, te ke ongo‘i nai ‘oku ‘ikai ha toe taha ‘e tauhi anga-tonu, ka he‘ikai ‘aupito te ke toko taha. Te ke kau ‘i he ha‘oha‘onga ‘o e laui miliona ‘o e fa‘ahinga faitōnunga ‘oku nau tauhi ma‘u ‘enau anga-tonú takatakai ‘i he māmaní. Te ke kau fakataha foki mo e kau tangata mo e kau fefine ‘o e tuí na‘a nau tauhi ma‘u ‘enau anga-tonú ‘i he kuohilí, na‘a mo e ‘i he malu‘aki ‘a maté. (Hep. 11:36-38; 12:1) Fakatauange ke tau fakapapau‘i kotoa ke mo‘ui‘aki ‘a e lea ‘a Siopé: “‘E ‘ikai te u tuku ange ‘eku anga-tonú!” Pea ‘ofa ke fakalāngilangi‘i ‘e he‘etau anga-tonú ‘a Sihova ‘o ta‘engata!

HIVA 18 ‘Ofa Mateaki ‘a e ‘Otuá

^ pal. 5 Ko e hā ‘a e anga-tonu? Ko e hā ‘oku fakamahu‘inga‘i ai ‘e Sihova ‘a e anga-tonu ‘ene kau sevānití? Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ‘a e anga-tonú kiate kitautolu taki taha? ‘E tokoni‘i kitautolu ‘e he kupu ko ení ke ma‘u ‘a e tali Fakatohitapu ki he ngaahi fehu‘i ko iá. ‘E toe tokoni‘i ai kitautolu ke ma‘u ha vakai mā‘ala‘ala ki he founga ‘e lava ke tau fakaivimālohi‘i ai kitautolu ke tauhi ma‘u ‘a e anga-tonú ‘i he ‘aho taki taha. Ko e fai peheé te tau ma‘u ai ‘a e ngaahi tāpuaki lahi.

^ pal. 3 Ko e fo‘i lea faka-Hepelū na‘e liliu ko e “ta‘emele” ‘i he fekau‘aki mo ha monumanu ‘oku fekau‘aki ia mo e fo‘i lea ko e “anga-tonu” ‘a ia ‘oku ngāue‘aki ki he tangatá.

^ pal. 50 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘Oku tau sio kia Siope ko ha tamai kei talavou ‘okú ne ako‘i ‘a e ni‘ihi ‘o ‘ene fānaú ki he fakaofo ‘o e fakatupu ‘a Sihová.

^ pal. 52 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘Oku fakafisi ha tokoua ke kau mo hono kaungāngāué ‘i he sio ‘i he ‘ata fakalieliá.

^ pal. 54 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘Oku taliteke‘i ‘e ha tokoua ‘a e faka‘ai‘ai ke kumi ha fu‘u TV lahi mo mamafa ‘oku ‘ikai ke ne fiema‘u mo ‘ikai lava ke fakatau.

^ pal. 56 FAKAMATALA ‘O E FAKATĀTĀ: ‘Oku vahe‘i ‘e ha tokoua ha taimi ke fakalaulauloto ‘i he fa‘a lotu ki he ‘amanaki ‘o e Palataisí.