Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 6

La ajyukotik toj

La ajyukotik toj

«¡Man la chamyon, mini oj kakan skʼulajel ja jas wa skʼana ja Dyosi!» (JOB 27:5).

TSʼEBʼOJ 34 Toj oj ajyukon

JA JAS OJ PAKLAXUK *

1. ¿Jastal sjeʼawe ja oxe Taʼumantiʼ alxi ja bʼa parrapo tojni ajyiye soka Jyoba?

LA JPENSARAʼUKTIK oxe sjejel. Jun akʼix tey bʼa eskwela sok ja maestro wa skʼanayi spetsanil ja eskwelanteʼik bʼa ti oj ajyuke bʼa jun kʼin bʼa wa snaʼa mini lek xyila ja Dyos, ja yuj yala mini oj skʼuluk. Jun kerem wan xcholjel sok wa xyila ja bʼa mojanxa naʼits yiʼoji jaʼ june ja bʼa smoj eskwela bʼa skʼenunej ja Taʼumantiʼik. Anima wa xiwi, wa xwaj kʼumanuk. Jun tatal tey ja bʼa lugar wa x-aʼtiji, jaxa yajwali wa skʼanayi oj skʼuluk jun jasunuk bʼa mi stojoluk. Anima oj bʼobʼ kʼutsjuk ja yaʼteli, wa xcholo yabʼ mini oj bʼobʼ skʼuluk ja jaw sok wa skʼuʼan ja leyi yujni ja jaw ja jasa wa smajlay ja Dyos a-skʼuluk ja yaʼtijumik (Rom. 13:1-4; Heb. 13:18).

2. ¿Jastik sjobʼjel oj katikyi sjakʼjel ja bʼa artikulo it sok jas yuj?

2 ¿Jas modoʼal oj kaltik sjeʼawe ja oxwane Taʼumantiʼ ja bʼa sjejel jaw? Bʼobʼta oj kaltik jitsan, jastal mi xiwye soka mi och skʼabʼe. Pe ayni june ja bʼa masto ekʼel sok bʼa jani wa xnikjiye yuja jach skʼulane: ja ajyel toj. Spetsanile wa skʼujolane bʼa mi oj skʼuluke jun jasunuk mi lek xyila ja Jyoba sok skʼuʼajel ja jas yaʼunejkan kulani. Jelni maʼ gustoʼaxi ja Jyoba yuja jach skʼulane. Cha jachuk ja keʼntiki wani xkʼanatik gusto oj ajyuk jmoktik ja jTatik bʼa satkʼinali. Ja yuj la katikyi sjakʼjel ja sjobʼjelik it: ¿Jas wa stojolan ja ajyel toj? ¿Jas yuj jel tʼilan bʼa keʼntik? ¿Sok jastal oj bʼobʼ katik tsatsbʼuk ja kʼankʼunel bʼa ajyel toj ja bʼa tyempoʼik it jel wokoli?

¿JAS WA STOJOLAN JA AJYEL TOJ?

3. a) ¿Jas wa stojolan ja ajyel toj? b) ¿Jastik sjejelik wa skoltayotik bʼa snajel ja jas wa stojolan ja ajyel toj?

3 Ajyel toj wa stojolan yajel ajyuk jun yajtanel sok stoyjel ja Jyoba chikan jas x-ekʼi sok skʼulajel tolabida ja jas lek xyila. Ja bʼa Biblia, ja yaljel bʼa hebreo sutubʼal «ajyel toj» wa x-axi makunuk bʼa yaljel jun jasunuk bʼa tsʼikan, yenteroʼil ma lek ay. Jun sjejel, ja Ley wa xyala yajni ja israʼelenyoʼik wa xyaweyi jun majtanal chante ja Jyoba, tʼilani bʼa lek ay (Lev. 22:21, 22). * Ja yaʼtijumik ja Dyos mini xbʼobʼ yaʼeyi jun chante bʼa mey jun yok, mey jun xchikin ma jun sat, ma bʼa mi lek ay. Ja Jyoba jelni chaʼanyabʼalil xyila oj yaʼe jun chante bʼa tsʼikan sok bʼa lek ay (Mal. 1:6-9). ¿Jas yuj wa skʼana ja Jyoba spetsanil ja jas oj katiki tsʼikani lek? Ja sjejel oj kiltiki oj skoltayotik bʼa yabʼjel stojol. Yajni wa xmanatik jun tekʼul, wani xkʼanatik yenteroʼil sok bʼa mi kʼaʼeluk. Junxtani wa x-ekʼ sok ja yajtanel kiʼojtik bʼa Jyoba soka ajyel toji. Ja yeʼn wani skʼana tsʼikan oj katikyi ma toj.

4. a) Cholo jas yuj mini wa stojolan mixa oj jkʼojchuk koktik bʼa ajyel toj. b) Yajel tʼabʼan jkʼujoltik ja jasa wa xyala ja Salmo 103:12-14, ¿jasa mi wa smajlay ja Jyoba bʼa keʼntik?

4 Yuja wa xnaʼatik mulanumotik sok wani xkʼojchin koktik jitsan ekʼele, bʼobʼta oj jobʼ jbʼajtik: «¿Tʼilan maʼ mixa oj jkʼojchuk koktik bʼa oj ajyukotik toj?». Miyuk. La kiltik chabʼ rason. Bʼajtan, yujni ja Jyoba mi ja wa xwaj skʼujol ja jas mi lek wa xkʼulantiki. Ja Yabʼali wa xyala kabʼtik: «Lekbʼi jaʼita wajel akʼujol skʼeljel ja mulaliki, ah Ajwalal, ah Jyoba, ¿machʼa mey smul oj ajyuki?» (Sal. 130:3). Ja yeʼn wani snaʼa mulanumotik sok wani xkʼojchin koktik, pe sok spetsanil skʼujol wa xyaʼawotik perdon (Sal. 86:5). Xchabʼil, ja Jyoba wa snaʼa ja janekʼ wa xbʼobʼkujtiki sok mi wa smajlay oj katikyi ja jas mi xbʼobʼ kujtiki (kʼuman ja Salmo 103:12-14). Anto, ¿jastal wa xbʼobʼ ajyukotik tsʼikan ma oj ajyukotik toj ja bʼa stiʼ sati?

5. ¿Jas yuj ja yajalkʼujol jani oj skoltayotik bʼa ajyel toj?

5 Ja jasa wa skʼana bʼa ajyel toj jani ja yajalkʼujol. Ja yajtanel soka toj ajyel soka Jyoba yuja yeʼn ja jTatik bʼa satkʼinali tʼilan tsʼikan oj ajyuk. Mikʼa xyopiji ja yajtanel kiʼojtik yuja prebaʼiki, anto tojni aytik (1 Crón. 28:9; Mat. 22:37). La jpensaraʼuktik yajkʼachil ekʼele ja oxwane Taʼumantiʼ ja bʼa bʼajtan parrapo. Jastalni wa xnaʼatik, ja akʼixi wani skʼana yajel ekʼ gusto jun rato ja bʼa eskwela, ja keremi mi skʼana oj koʼ kʼixwel ja bʼa xcholjeli sok jaxa tatali mi skʼana oj xchʼay ja yaʼteli. Anto, ¿jas yuj jach wa skʼulane? Yujni wa snaʼawe ja jastik yaʼunejkan kulan ja Dyosi mini jelxeluk, soka jas mas tʼilan bʼa yeʼnle jani yajel gustoʼaxuk ja sTate bʼa satkʼinali. Ja yajtanel yiʼoje sbʼaja Jyoba wa xnikjiye bʼa jani oj skʼuluke ja jasa wa skʼana sok mini jaʼuk ja jas wa stsaʼawe skʼulajeli. Jachuk wa sjeʼawe wa skʼana oj ajyuke toj.

¿JAS YUJ JEL TʼILAN JA OJ AJYUKOTIK TOJI?

6. a) ¿Jas yuj jel tʼilan jujune bʼa keʼntik oj ajyukotik toj? b) ¿Jastal sjeʼawe ja Adán soka Eva mi toj ajyiye?

6 ¿Jas yuj jel tʼilan jujune ja bʼa keʼntik oj ajyukotik toj? Yujni ja Satanás yabʼaltanunej ja Jyoba sok jujune ja keʼntik. Ja bʼa kʼachinubʼ bʼa Edén, ja anjel jaw kʼoka abʼali pax Satanás, bʼa wa stojolan «Kontraʼanum». Ya kuxbʼuk ja lekil sbʼiʼil ja Jyoba yaljel jun gobyerno jel malo, bʼa kechan yeʼn wa xwaj skʼujol sok wa xchono sbʼaj. Jelni triste yabʼjel, ja Adán soka Eva jani skisawe ja jas yala ja Satanás sok skontraʼane ja Dyos (Gén. 3:1-6). Yajni ti ajyiye bʼa Edén, ajyini yujile jitsan modo bʼa yajel tsatsbʼuk ja yajtanel yiʼoje bʼa Jyoba. Pe yajni ja Satanás skʼoko abʼal, ja yajtanel yiʼoje bʼa Jyoba mixani tsʼikanuk ma mixa tojuk. Jitsan tyempo tsaʼan, ja bʼa styempo ja Job, ja Satanás yaʼa pilan sjobʼjel bʼa abʼaltanel: ¿Ay maʼ kristyano bʼa toj aye soka Jyoba yuj meran wa syajtaye? Bʼa pilan yaljel, ¿oj maʼ bʼobʼ ajyuke toj?

7. Jastalni wa xyala ja Job 1:8-11, ¿jastal yila ja Jyoba ja jastal toj ajyi ja Job, sok jastal yila ja Satanás?

7 Ja Job ajyi sakʼan ja bʼa styempo ja israʼelenyoʼik ja yajni ti ajyiye ja bʼa Egipto. Ja bʼa tyempo jaw, mini ay jun winik bʼa jel toj jastal yeʼna. Meran, mini tojuk sok wani skʼojchin yok, jastalni keʼntik. Pe ja Dyosi syajtay yuja toj ajyi. Bʼobʼta ja Satanás yalunejxani yabʼ ja Jyoba ja ixuk winiki mini toj oj ajyuke. Ja yuj ja Dyos yala yabʼ ayil ja jas wa skʼulan ja Job. Ja sakʼanil ja Job xchiktes ja Satanás juni leʼa abʼal. Anto, ja Satanás yala yabʼ ja Jyoba ayakan bʼa oj ya och probar ja Job ja jastal toj ay. Ja Jyoba wani sjipa skʼujol ja bʼa yamigo Job, ja yuj yaʼakan ja Satanás aya och probar (kʼuman ja Job 1:8-11).

8. ¿Jastal ixtalaji ja Job yuja Satanás?

8 Ja Satanás jel malo sok jun milwanum. Sjapayi spetsanil ja jas yiʼoj ja Job: ja srikoʼil, ja yaʼtijumik soka jastal wa xnaji sbʼaj. Cha smilayi ja lajune yuntikil jel skʼana. Tsaʼan, ya jak sbʼaj jun chamel bʼa jel ajiyi wokol bʼa el sbʼaj kʼoʼon yibʼanal ja skwerpo. Ja xcheʼumi jelxani chamkʼujol ay sok mixa snaʼa jas oj skʼuluk yuja syajal wan ekʼel sbʼaj ja Job bʼa yala a-sjipkan, a-staʼ tiʼal kistal ja Dyos sok achamuk. Ja Job skʼanani oj chamuk, pe tojni ajyi soka Jyoba. Anto, cha ixtalaji bʼa pilan modo yuja Satanás. Ya makunuk oxe yamigo ja Job, bʼa yulataye bʼa jitsan kʼakʼu pe mini tʼun yawe kulan skʼujol. Jaʼukto maʼ oj yawe kulan skʼujol, kechan och yal-e yabʼ jastik bʼa yaj sok jelni kistal yabʼaltaye. Yalawe yeʼnani ja Dyos ja maʼ wan yajel jak sbʼaj ja wokoli sok mini bʼi xyila stʼilanil ta toj ay ma miyuk. Cha yawe xchikinuk jelbʼi malo sok jani bʼi mero wa sbʼajin ja jas wan ekʼel sbʼaji (Job 1:13-22; 2:7-11; 15:4, 5; 22:3-6; 25:4-6).

9. Anima jel ekʼ sbʼaj wokolik, ¿jasa mini skisa ja Job?

9 ¿Jastal yila ja Job soka wokolik ekʼ sbʼaji? Yuja mulanumi, ja yuj tajki sok stojo ja yamigoʼik bʼa mini tʼun aji kulan skʼujol sok yala jasunuk bʼa mas tsaʼan yala mini sbʼejuk. Skʼuʼani mas jel snaʼa ja yeʼn yuja Dyos (Job 6:3; 13:4, 5; 32:2; 34:5). Pe mini sjipakan ja Jyoba ja bʼa yoj wokolik jel tsatsi. Mini skisa ja abʼalik yala ja yamigoʼik mi meranuki. Yala: «¡Mokni pensaraʼaxuk bʼa keʼn wa xkala toj ayex ja weʼnlexi! ¡Man la chamyon, mini oj kakan skʼulajel ja jas wa skʼana ja Dyosi!» (Job 27:5). Soka yaljelik it jel tʼilan, ya chiknajuk stsaʼunejni oj ajyuk toj ama chikan ja x-ekʼi. Mini yaʼakan oj kʼuljuk ganar yuja wokoliki, sok ja keʼntiki junxtani wa xbʼobʼ jkʼuluktik.

10. ¿Jasa ti chʼikan sok jujune bʼa keʼntik ja jas yala ja Satanás sbʼaja Job?

10 ¿Jasa ti chʼikan sok jujune bʼa keʼntik ja jasa yala ja Satanás sbʼaja Job? Ja yeʼn yalunej mini xyajtaytik meran ja Jyoba, oj katikan yaʼteltajel bʼa skoltajel ja jsakʼaniltiki sok mini toj ayukotik (Job 2:4, 5; Apoc. 12:10). ¿Jastal wa xkabʼtik ja jawi? ¿Mi maʼ meranuk wa syajbʼesotik? Pe la jpensaraʼuktik ja it: ja Jyoba wa sjipa skʼujol jmoktik bʼa wa xyaʼakitik ja niwan cholal bʼa aya ochkotik probar ja Satanás bʼa sjejel toj aytik sok sjejel juni leʼa abʼal. Chomajkil, ja Dyos wa skʼapakitik oj skoltayotik bʼa oj ajyukotik toj (Heb. 13:6). ¡Juni niwan cholal jawa sjipa skʼujol jmoktik ja Mandaranum bʼa sutsatkʼinal! ¿Wan maʼ xkabʼtik stojol jas yuj tʼilan oj ajyukotik toj? Jach wa xjeʼatik mini meranuk ja jastik yalunej ja Satanás sok wa xkoltaytik ja lekil sbʼiʼil ja Jyoba soka modo jastal wa xyaʼa ja smandaraneli. Anto, ¿jastal oj bʼobʼ katik tsatsbʼuk ja kʼankʼunel bʼa oj ajyukotik toj?

¿JASA WA XBʼOBʼ JKʼULUKTIK BʼA AJYEL TOJ JA BʼA JTYEMPOTIK?

11. ¿Jasa wa xbʼobʼ jnebʼtik sbʼaja Job?

11 Ja Satanás yaʼoj ipaxuk-el ja jastik wa xya makunuk bʼa yixtalajel ja yaʼtijumik ja Dyosi ja bʼa «tsaʼanikxta kʼakʼu» jel wokolik (2 Tim. 3:1, TNM). Ja yuj, ¿jastal oj bʼobʼ katik tsatsbʼuk ja bʼa jtyempotik ja kʼankʼunel bʼa oj ajyukotik toj? Wani xcha bʼobʼ jnebʼtik jitsan ja sjejel bʼa Job. Bʼajtanto lek ja oj ekʼ sbʼaj ja wokoliki, sjeʼunejxa bʼa jitsan ekʼele bʼa ajyi toj. La kiltik oxe jasunuk skʼulan sok jastal wa xbʼobʼ jnochtik.

¿Jastik modoʼik wa xbʼobʼ katik tsatsbʼuk ja kʼankʼunel bʼa ajyel toj? (Kʼela ja parrapo 12). *

12. a) Jastalni wa sjeʼa ja Job 26:7, 8, 14, ¿jasa koltaji ja Job bʼa chaʼanyabʼalil oj yil ja Jyoba sok oj skise? b) ¿Jasa oj skoltayotik ja keʼntik bʼa chaʼanyabʼalil oj jkiltik ja Dyos?

12 Ya tsatsbʼuk ja yajtanel yiʼoj sbʼaja Dyos skʼeljel ja jastik jel chamyiljel skʼulunej. Ja Job spila tyempo bʼa spensarajel ja tsamal skʼulbʼenik ja Jyoba (kʼuman ja Job 26:7, 8, 14). Jelni chamyabʼ ja yajni spensaraʼan jastal ay ja Luʼum, ja satkʼinal, ja asonik sok ja chawuki, anima snaʼa jelni tʼusan ja janekʼ wa snaʼa sbʼaja skʼulbʼenik ja Dyos. Chomajkil, jel chaʼanyabʼal yila ja jas xwa jejiyi yuja Jyoba, ja yuj yala yabʼ: «Ja keʼn jnolunej ja yabʼaliki» (Job 23:12). Ja jas jel cham yila soka skisjel yiʼoj bʼa Jyoba jani nikjiyuj bʼa oj syajtay sok skʼanjel bʼa oj ya gustoʼaxuk. Sok koltaji bʼa yajel tsatsbʼuk ja skʼanjel oj ajyuk toj. Jastalni Job, tʼilan oj jpiltik tyempo bʼa spensarajel ja tsamalik skʼulbʼenik ja Jyoba. Ja bʼa jtyempotik, masni jelxa snaʼa ja kristyano ja skʼulbʼenik ja Dyos yuja bʼa styempo ja Job. Chomajkil, ayxa kiʼojtik tsʼikan ja Biblia, bʼa wa skoltayotik snajel sbʼaj mas ja Dyosi. Spetsanil ja jas oj jnebʼtiki oj skoltayotik bʼa cham oj kiltik sok skisjel lek ja Jyoba. Sok oj snikotik bʼa syajtajel sok skʼuʼajelyi, sok oj ya tsatsbʼuk ja niwan kʼankʼunel kiʼojtik bʼa ajyel toj (Job 28:28).

Bʼa yajel tsatsbʼuk ja kʼankʼunel bʼa ajyel toj, tʼilani mi oj jkʼeltik bʼasan ixuk winik. (Kʼela ja parrapo 13). *

13, 14. a) Jastalni wa sjeʼa ja Job 31:1, ¿jas ekʼeleʼik sjeʼa ja Job ajyini kʼuʼabʼal? b) ¿Jastal wa xbʼobʼ jnochtik ja sjejel yaʼakan?

13 Skʼujolan bʼa ajyel kʼuʼabʼal bʼa spetsanil ja sakʼanil. Ja Job wani snaʼa bʼa oj ajyuk toj tʼilan oj skʼuʼukyi ja Jyoba. Yajni wa xjeʼatik bʼa jitsan ekʼele wa xkʼuʼantik, wani xkatik tsatsbʼuk ja kʼankʼunel bʼa ajyel toj. Ja Job skʼujolan skʼuʼajelyi tolabida ja bʼa sakʼanili. Jun sjejel, jelni stalna sbʼaj soka jastal wa xyila ja ixuke (kʼuman ja Job 31:1). Yuja nupaneli, wani snaʼa mini lekuk oj sjeyi tuk smodo jun ixuk bʼa mini jaʼuk ja xcheʼumi. Ja bʼa jtyempotik, teyotik bʼa jun luʼumkʼinal bʼa jelni wa stʼenawotik ja koʼel mulal sok ixuk winik. ¿Oj maʼ jtalnay jbʼajtik jastal Job sok mi oj jetikyi jmodotik bʼa mi sbʼejuk chikan machʼa bʼa mi jaʼuk ja jnuptiki? ¿Oj maʼ kuchkujtik bʼa mi oj jkʼeltik chikan jas tikʼe potoʼik bʼa ayiʼoj bʼasan ixuk winik ma jastik bʼa kux? (Mat. 5:28). Ta tolabida wa xkomo jbʼajtik, ojni katik tsatsbʼuk ja kʼankʼunel bʼa oj ajyukotik toj.

Bʼa yajel tsatsbʼuk ja kʼankʼunel bʼa ajyel toj, mi oj jelxukotik sbʼaja jastal wa xkilatik ja jastik junuk. (Kʼela ja parrapo 14). *

14 Ja Job cha kʼuʼabʼalni waj soka Jyoba sbʼaja jastal wa xyila ja jastik junuki. Yala ja sjipjel skʼujol ja bʼa jastik sbʼaji juni chaʼan mulal bʼa wani sbʼajin oj ajukyi kastigo yuja jwesik (Job 31:24, 25, 28). Ja bʼa jtyempotik, ja kristyano kechani wajel skʼujol stajel jastik junuk. Ta mi la jelxitik sbʼaja takʼin soka jastik junuki, jastalni wa xyala ja Biblia, ojni katik tsatsbʼuk ja kʼankʼunel bʼa oj ajyukotik toj (Prov. 30:8, 9; Mat. 6:19-21).

Bʼa yajel tsatsbʼuk ja kʼankʼunel bʼa ajyel toj, mi oj katik chʼayuk ja smajlajel kiʼojtik. (Kʼela ja parrapo 15). *

15. a) ¿Jas smajlajel koltaji ja Job bʼa oj ajyuk toj? b) ¿Jas yuj jel tʼilan oj kaʼ juljkʼujoltik ja smajlajel wa skʼapakitik ja Jyoba?

15 Jani waj skʼujol bʼa ojni ajuk koʼ slekilal yuja Dyos. Ja Job skʼuʼani lek wani xyila stʼilanil ja Dyos ta toj ay ma miyuk (Job 31:6). Ja bʼa wokolik ekʼ sbʼaji, wani sjipa skʼujol ojni ajuk koʼ yi slekilal yuja Jyoba, soka jaw jelni maʼ koltaji bʼa ajyel toj. Ja Jyoba jelni gustoʼaxi soka Job bʼa yani koʼ yi jitsan slekilal ja yajni mulanumto (Job 42:12-17; Sant. 5:11). Jaxa bʼa tyempo jakumi mastoni oj ajuk koʼ yi jitsan slekilal. ¿Jaxa keʼntiki? ¿Tsʼunan maʼ kujtik lek ja smajlajel bʼa ojni ya koʼ jlekilaltik ja Jyoba ta wala ajyitik toji? Ja jDyostiki mini tukbʼeluk (Mal. 3:6). Yajel juljkʼujoltik ja jel chaʼanyabʼal xyila ja wala ajyitik toji oj skoltayotik bʼa mi oj chʼaykujtik ja tsamal smajlajel kiʼojtik ja bʼa jtyempo jakumto (1 Tes. 5:8, 9).

16. ¿Jasa tʼilan pwesto oj ajyukotik?

16 Tʼilani pwesto oj ajyukotik bʼa mini oj katikan ajyel toj. Bʼobʼta ayni ekʼele oj kabʼtik kechan keʼntik wantik skʼujolajel. Pe mini jtuchʼiluktik. Bʼa sutanal ja luʼumi, jitsan mil jmoj-aljeltik wa skʼujolane oj ajyuke toj. Chomajkil, tini oj ajyukotik ja bʼa ixuk winike bʼa ajyiyujile skʼuʼajel sok bʼa toj wajye ja najate anima kol miljuke (Heb. 11:36-38; 12:1). Ja yuj la jnochtik jpetsaniltik ja sjejel bʼa Job sok la kaltik jastal yeʼna: «¡Man la chamyon, mini oj kakan skʼulajel ja jas wa skʼana ja Dyosi!». Sok yuja toj wala ajyitiki ayayi stoyjel ja Jyoba bʼa tolabida.

TSʼEBʼOJ 124 Tolabida ajyel toj

^ par. 5 ¿Jas wa stojolan ja ajyel toj? ¿Jas yuj jel tʼilan xyila ja Jyoba ja oj ajyuke toj ja yaʼtijumiki? ¿Sok jas yuj jel tʼilan jujune bʼa keʼntik oj jetik ja modoʼal jaw? Ja artikulo it oj skoltayotik bʼa yiljel ja sjakʼjel wa xyaʼa ja Biblia. Cha oj skoltayotik bʼa yajel tsatsbʼuk ja kʼankʼunel bʼa tolabida oj ajyukotik toj. Ta jach wa xkʼulantik, oj kiltik jitsan slekilal.

^ par. 3 Ja bʼa hebreo, ja yaljel wa x-axi makunuk bʼa lek ay jun chante jani wa syaka sbʼaj sok ja yaljel wa x-axi makunuk bʼa yaljel jun kristyano toj ay.

^ par. 50 XCHOLJEL SBʼAJA POTOʼIK: Wa xkilatik ja Job ja yajni mito jel skʼujoli wan sjejelyi jujuntik ja bʼa yuntikil ja tsamal skʼulbʼenik ja Jyoba.

^ par. 52 XCHOLJEL SBʼAJA POTOʼIK: Jun jmoj-aljeltik mi skʼana oj skʼel potoʼik bʼa ayiʼoj bʼasan ixuk winik wa xkʼan jejukyi yuja smoj aʼtelik.

^ par. 54 XCHOLJEL SBʼAJA POTOʼIK: Jun jmoj-aljeltik wani xkuchyuj bʼa mini oj sman jun niwan telebisyon bʼa mini wa xbʼobʼ stupe sok mi xmakuniyuj.

^ par. 56 XCHOLJEL SBʼAJA POTOʼIK: Jun jmoj-aljeltik wa spila tyempo bʼa yajelyi orasyon sok spensarajel ja smajlajel ja bʼa Kʼachinubʼi.