Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 6

A tapea i to hapa ore!

A tapea i to hapa ore!

“E ore â vau e faarue i te parau mau na ˈu ra e pohe noa ˈtu vau.”—IOBA 27:5.

HIMENE 34 E haere anaˈe ma te hapa ore

HAAPOTORAA *

1. Mea nafea e toru Ite no Iehova i te faaiteraa i te hapa ore ia Iehova?

 A FERURI na i teie mau tupuraa o te tamata i te hapa ore o te mau tavini o Iehova. A tahi, e titau te orometua haapii i te mau piahi ia apiti atu i te hoê oroa. Ua taa i te tahi tamahine eita Iehova e farii i tera oroa. Ma te faatura, ua patoi oia i te amui atu. Te piti o te tupuraa, no te hoê ïa taurearea mamahu e poro ra i tera e tera fare. I to mua ˈtu fare, te faaea ra te tahi hoa haapiiraa tei faaooo na i te mau Ite no Iehova. Noa ˈtu to ˈna taiâ, ua patoto oia i te opani fare. Te toru o te tupuraa, no te hoê ïa metua tane itoito i te faatamaa i to ˈna utuafare. I te hoê mahana, ua ani atu ta ˈna paoti ia rave i te tahi ohipa tia ore. Aita râ oia i farii noa ˈtu e nehenehe o ˈna e tihatihia. Ua faataa ˈtu teie metua tane te titau ra hoi Iehova ia faaite noa ta ˈna mau tavini i te haerea afaro.—Roma 13:1-4; Heb. 13:18.

2. Eaha te mau uiraa ta tatou e hiˈopoa, e no te aha?

2 Te ite ra anei outou te huru maitai i faaitehia e teie na tavini e toru? Ua faaite ratou i te haavare ore, te itoito e te hapa ore iho â râ. Aita ratou i ofati noa ˈˈe i ta te Atua mau ture aveia. Ua faaite tootoru atoa ra i te taiva ore ia Iehova. Mea papu ua oaoa roa te Atua ia ratou. E tatou? E riro atoa anei tatou ei haapeuraa na to tatou Metua i te raˈi? Eaha te hapa ore? No te aha mea titauhia te hapa ore? E nafea ia tapea i te hapa ore i teie tau fifi? O ta tatou ïa e hiˈopoa mai.

EAHA TE HAPA ORE?

3. (a) E nafea te mau tavini e faaite ai i te hapa ore? (b) Eaha te haapapu ra mea faufaa te hapa ore?

3 E nafea te mau tavini o te Atua e faaite ai i te hapa ore? Ma te tuu i to Iehova hinaaro na mua roa i roto i ta ratou mau faaotiraa. Ia here ratou ia Iehova ma te aau taatoa e ia haamori ia ˈna anaˈe. Taatoa te auraa o te taˈo Hebera hurihia ei hapa ore. Te haapapu mai ra te tahi mau titauraa i tahito ra i te faufaaraa o te hapa ore. I titau na te ture a Mose i to Iseraela ia pûpû na Iehova i te animara “maau ore,” aore ra hapa ore. * (Lev. 22:21, 22) Eiaha ïa te mau Iseraela ia afai atu i te animara maˈimaˈi aore ra aita hoê tariˈa, hoê avae e hoê mata. Ua titau Iehova ia ratou i te animara maitai roa. (Mal. 1:6-9) Ia hoo mai tatou i te tahi mea mai te maa, e hinaaro tatou ia horoahia mai te maa taatoa, eiaha râ hoê noa tuhaa. Te titau atoa mai ra Iehova ia here tatou ia ˈna ma te aau taatoa e ia tavini ia ˈna ma te taiva ore.

4. (a) E nehenehe anei te hoê taata hara e faaite i te hapa ore? (b) Ia au i te Salamo 103:12-14, eaha ta Iehova e haamanaˈo ia titau mai oia i te tahi mea ia tatou?

4 E titauhia anei ia tia roa tatou no te faaite i te hapa ore? E manaˈo paha tatou e mea rahi ta tatou mau hapa e mea paruparu tatou. Eiaha râ e mǎtaˈu! Na mua roa eita Iehova e moemoe i ta tatou mau hapa. Te na ô ra hoi ta ˈna Parau: “Ahiri oe, e Iehova, e tapao na i te mau hara nei, o vai, e Iehova, te taata e mau?” (Sal. 130:3) Ua ite oia e feia tia ore tatou e te hara. E te faaore rahi nei oia i te hapa. (Sal. 86:5) Hau atu â, e haamanaˈo atoa Iehova e otia to tatou e eita o ˈna e titau i te ore e maraa ia tatou. (A taio i te Salamo 103:12-14.) I roto i teihea ïa auraa tatou e taatoa ˈi i te aro o Iehova?

5. Ei tavini na Iehova, no te aha mea titauhia te here no te faaite i te hapa ore?

5 No te faaite i te hapa ore, mea titauhia ia here i te Atua ma te aau taatoa e ia haamori ia ˈna anaˈe ma te taiva ore. I mua i te tamataraa, eita ïa tatou e taiva. (Par. 1, 28:9; Mat. 22:37) E hoˈi mai na tatou i nia i na Ite no Iehova e toru o te omuaraa. No te aha ratou i haa ˈi mai ta ratou i rave? Aita anei te tamahine i hinaaro e fanaˈo i te taime oaoa e to ˈna mau hoa haapiiraa? Ua opua anei te taurearea ia faahaamahia o ˈna? Ua hinaaro anei te metua tane e ere i ta ˈna ohipa? Aita roa ˈtu! Ua ite ratou mea tia te mau ture aveia a Iehova e o to ratou Metua i te raˈi ta ratou i hinaaro e faaoaoa. Ua haafaufaa ratou i te hinaaro o te Atua no te rave i te faaotiraa maitai. Ua faaite ïa ratou i tera taime i te hapa ore.

NO TE AHA E TITAUHIA IA FAAITE I TE HAPA ORE?

6. (a) No te aha e titauhia ˈi ia faaite i te hapa ore? (b) No te aha Adamu raua Eva i ore ai i faaite i te hapa ore?

6 No te aha e titauhia ˈi ia faaite i te hapa ore? Ua faahapa Satani ia Iehova, e ia tatou atoa râ. Ua tuino oia i te roo o Iehova a parau ai e Atua ino oia e te miimii e e faatere haavare atoa. Riro atura te melahi orure hau ra o Satani ei “Patoi.” Ua apiti atoa Adamu raua Eva ia Satani i roto i ta ˈna orureraa hau. (Gen. 3:1-6) I roto i te ô i Edene, mea rahi te tumu e rahi mai ai to raua here ia Iehova. I te taime râ a tamata ˈtu ai Satani, aita raua i here ia Iehova ma te aau taatoa. Teie atura ïa te uiraa: E tapea iho â anei te taata i te taiva ore no to ratou here ia Iehova? E nehenehe mau anei tatou e faaite i te hapa ore? Na te hiˈoraa o Ioba e haapapu mai.

7. Ia au i te Ioba 1:8-11, eaha te manaˈo o Satani i te hapa ore o Ioba? Eaha râ te manaˈo o Iehova?

7 I ora na Ioba i te hoê â tau i tîtî ai Iseraela i Aiphiti. Mea faahiahia mau te hapa ore o Ioba. E taata tia ore oia mai ia tatou e te hapa hanoa. Tera râ, ua here Iehova ia ˈna no to ˈna hapa ore. E au ra e ua faahapa aˈena Satani i to te taata hapa ore ia Iehova. Ua haapapu râ te oraraa o Ioba e haavare Satani. Ua papu ia Iehova e tapea Ioba i to ˈna hapa ore. Vaiiho atura oia ia tamata Satani i to ˈna hoa.—A taio i te Ioba 1:8-11.

8. Mea nafea Satani i te tamataraa ia Ioba?

8 Mea ino Satani e e taparahi taata atoa oia? Ua faaere oia i te mau faufaa atoa a Ioba, ua haapohe i ta ˈna mau tavini e ua tuino i to ˈna roo. Ua haapohe i ta ˈna na ahuru tamarii herehia. I muri iho, ua tairi oia ia Ioba i te maˈi mauiui mau mai te avae e tae roa ˈtu i te upoo. No te hepohepo, ua parau roa ˈtu ta ˈna vahine ia faaino i te Atua a pohe atu ai. Ua hinaaro mau Ioba e pohe, aita râ o ˈna i taiva i te Atua. Taui atura Satani i ta ˈna raveraa, ua faaohipa oia e toru taata tei faaea tau mahana i pihai iho ia Ioba ma te ore râ e tamahanahana ˈtu. Ua faahapa rahi ratou ia ˈna ma te parau atu o te Atua te tumu o to ˈna mauiui e aita e faufaa ia tapea i to ˈna hapa ore. Ua parau atoa ratou e hara ta Ioba i rave i roohia ˈi oia i taua mau ati ra.—Ioba 1:13-22; 2:7-11; 15:4, 5; 22:3-6; 25:4-6.

9. I mua i to ˈna mau ati, eaha ta Ioba i faaoti papu i te rave?

9 Eaha to Ioba huru i mua i te mau faahaparaa? Ei taata tia ore, ua pahono o ˈna na roto i te riri i teie na taata e toru, ua faˈi atoa râ e aita o ˈna i feruri i ta ˈna mau parau. Ua tamata Ioba i te haapapu e parau-tia aˈe ta ˈna i ta te Atua. (Ioba 6:3; 13:4, 5; 32:2; 34:5) I roto i te mau tupuraa ino roa, aita Ioba i taiva i te Atua ra o Iehova. Aita o ˈna i vare i te mau parau haavare a na taata e toru. Teie ta Ioba i faaoti papu i te rave: “Eiaha roa râ vau e faatia ia outou! e ore â vau e faarue i te parau mau na ˈu ra e pohe noa ˈtu vau.” (Ioba 27:5) Ua tapea Ioba i to ˈna hapa ore, e nehenehe atoa ïa tatou e na reira.

10. E nafea outou i mua i te mau faahaparaa a Satani?

10 Te pari nei Satani ia tatou paatoa. Te parau ra oia aita tatou e here mau ra i te Atua ra o Iehova e eita atoa tatou e tapea i te taiva ore i te Atua. E inoino paha outou i tera huru parau. E nafea ïa outou i mua i te mau faahaparaa a Satani? (Ioba 2:4, 5; Apo. 12:10) A faaite i te taiva ore i te Atua e a haapapu e haavare Satani. Auê te faahiahia e! Te tiaturi mai ra hoi te Arii hau ê o te ao taatoa ia tatou e e tauturu mai iho â o ˈna. (Heb. 13:6) Mea faufaa to tatou hapa ore no te haapapu ua haavare Satani e no te faateitei i te iˈoa o to tatou Metua i te raˈi e no te turu i ta ˈna faatereraa. Eaha te tauturu ia tatou ia tapea i te hapa ore?

E NAFEA TATOU IA TAPEA I TE HAPA ORE I TEIE TAU?

11. Eaha ta tatou e haapii mai i te hiˈoraa o Ioba?

11 I teie mau “mahana hopea” ahoaho mau, ua uˈana roa ˈtu ta Satani tamataraa i te mau tavini a te Atua. (Tim. 2, 3:1) I teie tau fifi mau, e nafea tatou e tutava ai i te faaite i te hapa ore? E rave rahi taime i tahito ra, ua faaite noa Ioba i te hapa ore i te Atua. E nafea ïa to ˈna hiˈoraa e tauturu mai ai ia tapea i to tatou hapa ore? E huti mai tatou e toru haapiiraa na roto i to ˈna hiˈoraa.

Eaha te rave ia rahi atu â to tatou hinaaro ia tapea i te hapa ore i te Atua? (A hiˈo i te paratarafa 12) *

12. (a) Ia au i te Ioba 26:7, 8, 14, mea nafea Ioba i te faatupuraa i te mǎtaˈu faatura ia Iehova? (b) E nafea atoa tatou e na reira ˈi?

12 Ua puai atu â to Ioba here i to ˈna faatupuraa i te mǎtaˈu ia Iehova. Ua faahiahia roa Ioba i to ˈna mataitairaa i te mau mea poietehia. A feruri ai i te fenua, te raˈi, te mau ata e te haruru patiri, e mǎtaˈu faatura rahi tei noaa ia Ioba. (A taio i te Ioba 26:7, 8, 14.) Ua faˈi oia e mea iti roa to ˈna ite no nia i te mau ohipa a te Atua. Ua puai roa ˈtu â to ˈna hinaaro e tapea i te hapa ore i te Atua. Ua here Ioba i to ˈna Metua i te raˈi e ua hinaaro ia au atoa mai te Atua ia ˈna. I roto i te Ioba 23:12, ua na ô oia: “E haapao rahi to ˈu i te parau a tana vaha.” Ia faaauhia i te tau o Ioba, ua hau aˈe to tatou ite i te mau mea poietehia e te vai atoa nei ia tatou te Bibilia taatoa no te haapii o vai mau Iehova. Ia î to tatou aau i te mǎtaˈu faatura i te Atua, e here e e auraro tatou ia ˈna a puai atu ai to tatou hinaaro ia tapea i te hapa ore ia ˈna.—Ioba 28:28.

E hinaaro atu â tatou e tapea i te hapa ore ma te ore e mataitai i te hohoˈa faufau (A hiˈo i te paratarafa 13) *

13-14. (a) Ia au i te Ioba 31:1, mea nafea Ioba i te faaiteraa i to ˈna auraro i te Atua? (b) E nafea atoa tatou e pee ai i to ˈna hiˈoraa?

13 Ua rahi atu â to Ioba hinaaro ia tapea i te hapa ore a auraro ai i te mau faaueraa a te Atua. Ua ite Ioba e no te tapea i te hapa ore, e titauhia ia ˈna ia auraro ia Iehova. Hoê â huru no tatou. Ia auraro tatou i te Atua, e hinaaro atu â ïa tatou e tapea i te hapa ore i te Atua. Ua auraro Ioba i te Atua i te mau mahana atoa o to ˈna oraraa. Ua ara maite oia i to ˈna huru i nia i te mau vahine (A taio i te Ioba 31:1.) Ei tane faaipoipo, ua ite oia e ere i te mea tano ia faatupu i te hinaaro i te hoê vahine ê atu i ta ˈna iho. Te ora nei tatou i roto i te hoê ao tei î i te peu taotoraa tia ore. Hoê â anei manaˈo to tatou e to Ioba? Mai te peu e e, eita tatou e hiˈo i te hoê taata e ere i te tane aore ra vahine faaipoipo na tatou e eita atoa tatou e mataitai i te hohoˈa faufau! (Mat. 5:28) Ia haavî tatou ia tatou mai tera i te mau mahana atoa, e rahi atu â ïa tatou i te hinaaro e tapea i te hapa ore i te Atua.

E hinaaro atu â tatou e tapea i te hapa ore ma te faatupu i te manaˈo tano no nia i te taoˈa e ma te feruriruri i te paradaiso (A hiˈo i te paratarafa 14) *

14 Ua faaite atoa Ioba i te auraro ia Iehova na roto i ta ˈna huru hiˈoraa i te mau taoˈa materia. Ua taa ia ˈna ia haafaufaa aˈe o ˈna i te taoˈa, e fifihia o ˈna. (Ioba 31:24, 25, 28) Te ora nei tatou i roto i te hoê ao ua rahi te nounou taoˈa. Ia auraro râ tatou i te mau faaueraa tumu Bibilia no nia i te moni e te taoˈa, e rahi atu â ïa tatou i te faaite i te hapa ore i te Atua.—Mas. 30:8, 9; Mat. 6:19-21.

E hinaaro atu â tatou e tapea i te hapa ore ma te feruriruri i te paradaiso (A hiˈo i te paratarafa 15) *

15. (a) Eaha ta Ioba i haamanaˈo noa no te tapea i to ˈna hapa ore? (b) E nafea te reira e tauturu atoa mai ai ia feruri noa i te tiaturiraa ta Iehova e pûpû mai ra?

15 Ua tapea Ioba i to ˈna hapa ore ma te tiaturi e haamaitai iho â Iehova ia ˈna. Ua papu ia Ioba e haafaufaa te Atua i to ˈna hapa ore. (Ioba 31:6) Noa ˈtu te mau fifi ta ˈna i faaruru, ua haamanaˈo noa Ioba e haamaitai iho â Iehova ia ˈna. Ua tauturu papu te reira ia ˈna ia tapea noa i to ˈna hapa ore i te Atua. No to ˈna mauruuru i ta ˈna tavini, ua haamaitai mau Iehova ia Ioba noa ˈtu e taata hara noa â oia. (Ioba 42:12-17; Iak. 5:11) E haamaitairaa rahi atoa ta ˈna e fanaˈo a muri aˈe. Ua papu anei ia oe e haamaitai Iehova i to oe hapa ore? Aita to tatou Atua i taui! (Mal. 3:6) Ia haamanaˈo tatou e haafaufaa te Atua i to tatou hapa ore ia ˈna, e vai oraora noa to tatou tiaturiraa no a muri aˈe!—Tes. 1, 5:8, 9.

16. Eaha ta tatou e faaoti papu i te rave?

16 E faaoti papu anaˈe i te tapea noa i te hapa ore! I te tahi taime, e manaˈo paha outou o outou anaˈe te tapea ra i te hapa ore. Eiaha râ e mǎtaˈu, e rave rahi hoi mirioni o te na reira ra na te ao nei. E amui atoa ˈtu outou i te mau tane e vahine faaroo tei faaite i te hapa ore i tahito ra, noa ˈtu ua titauhia ia pohe ratou. (Heb. 11:36-38; 12:1) Mai ia Ioba tei parau eita roa ˈtu vau e taiva, e faaoti papu anaˈe ïa i te na reira atoa! E maoti to tatou taiva ore, e faahanahana tatou ia Iehova e a muri noa ˈtu!

HIMENE 124 E taiva ore anaˈe

^ Eaha te hapa ore? No te aha Iehova e titau ai i tera huru maitai i ta ˈna mau tavini? Maoti teie tumu parau haapiiraa, e ite tatou i te mau pahonoraa i tera mau uiraa. E tauturu-atoa-hia tatou ia ite e nafea ia tapea i te hapa ore i tera e tera mahana. Mea papu e haamaitai-rahi-hia mai ta tatou mau tutavaraa.

^ E tano te taˈo Hebera no te hapa ore i te animara e te taata.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: Ei metua tane apî, te haapii ra Ioba i te tahi o ta ˈna mau tamarii maoti te mau mea ta Iehova i poiete.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: Te patoi ra hoê taeae i te apiti i to ˈna mau hoa ohipa no te mataitai i te hoê hohoˈa faufau.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: Te patoi ra oia i te hoo mai i te hoê afata teata rahi aˈe e te moni rahi.

^ FAATAARAA O TE HOHOˈA: Te feruriruri ra te taeae i te paradaiso na roto i te pure.