Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 7

Bed ng’atu ma mol kara inyai anyong’a i Yehova

Bed ng’atu ma mol kara inyai anyong’a i Yehova

Wuyeny Yehova, wu ju ma mol ceke mi ng’om . . . Wuyeny molcwiny.”​—ZEF. 2:3.

WER 80 ‘Wubil man wunen nia Yehova e ber’

LEMBE MA NWANG’ERE I IE *

1-2. (a) Biblia ukoro nia Musa ubino ng’atu ma nenedi, man etimo ang’o? (b) Thelembe ma kani m’ubecwaluwa ninyutho molcwiny?

BIBLIA ukoro nia Musa ubino ng’atu ma “mol dit ma sagu dhanu ceke ma gini i wang’ ng’om.” (Wel 12:3) Nyo eno ubenyutho nia Musa ubino ng’atu ma ng’ic, ma lwor, kunoke nyo ebed ecungo ngo ma tek saa ma dhanu gijai ire? Dhanu moko gicopo wacu nia ng’atu ma mol tie kumeno. Re i andha, ng’atu ma mol tie kumeno ngo. Musa ubino ng’atu ma cwinye tek, ebino ku tego, man etimo ni Mungu kud amora. Ku kony pa Yehova, ecungo i wang’ ubimo mi Misiri ma won tego, etelo wi dhanu ma romo 3 000 000 i langa, man ekonyo nyithindho mir Israel nivoyo judegi migi.

2 Tin eni, wabenyego ngo ku kit peko ma Musa ugam unyego ko. Re dhanu ma wabekwo kugi kubang’ nindo, man lembe ma tung’ tung’ ma wabekadhu kud i ie copo ketho saa moko ebedo iwa tek ninyutho molcwiny. Dong’ nyo thelembe moko nuti m’ubecwaluwa nicego kite maeno i kwo mwa? Eyo. Yehova ung’olo nia “ju ma mol gibicamu ng’om ni aba.” (Zab. 37:11) Nyo in de icopo yero nia itie ng’atu ma mol? Nyo dhanu mange de copo wacu nia itie ng’atu ma mol? I wang’ niculo jibu mi penji maeno ma pigi tek, wakenen nia molcwiny utie ang’o.

MOLCWINY UTIE ANG’O?

3-4. (a) Jucopo poro molcwiny kud ang’o? (b) Ubekwayu waceg kite ma kani ma tung’ tung’ kara wabed mol, man ke pirang’o?

3 Molcwiny * utie ve cal moko ma jukubo ma ber. I kite makani? Kara cal uwok ma leng’, jakubcal jebo rangi dupa dupa ma beco; wan de kara wabed mol, wacikara nicego kite ma tung’ tung’ ma beco i kwo mwa. Kitene moko utie jwigiri, woro man tegocwiny. Dong’ pirang’o pire tie tek nia waceg kite maeno ma tung’ tung’ ka wabemito wanyai anyong’a i Yehova?

4 Dhanu ma jwigiri re ma giii nitimo yeny pa Mungu; acel m’i kind yeny parene utie nia wabed mol. (Mat. 5:5; Gal. 5:23) Ka wabetimo yeny pa Mungu, kwinyo mondo magwei i Sitani. Pieno, dhanu mi ng’om maeni ma Sitani ubebimo wigi gicopo daguwa, kadok nwang’u watie ku jwigiri man molcwiny de. (Yoh. 15:18, 19) Pi thelembe maeno re m’ubekwayu wabed ku tegocwiny kara wacerara ni Sitani.

5-6. (a) Pirang’o Sitani udagu dhanu ma mol? (b) Wabidwoko wang’ penji ma kani?

5 Ng’atu ma mol ungo ting’ere iwi jumange, eng’eyo ngo nibimo wi ng’ecwiny pare, man eworo ngo Yehova. Sitani utie tap kumeno. Wacopo zungo ngo nia edagu dhanu ma mol, pilembe kite ma beco ma gitie ko, ma en ke embe ko ubenyutho kamaleng’ nia etie ng’atu ma rac. Lembe mange ma thumo i Sitani magwei utie nia kite ma dhanu ma mol gibekwo ko ubenyutho nia etie javupo. Pirang’o? Pilembe kadok etim ang’o kunoke eyerang’o de, ecopo cero ngo ju ma mol nitimo ni Yehova!​—Yob 2:3-5.

6 I saa ma kani m’ecopo bedo iwa tek ninyutho molcwiny? Pirang’o ukwayu wamedara ninyutho molcwiny? Pi nidwoko wang’ penji maeno, wakenen lapor pa Musa, lapor mir awobi adek ma Juebrania ma gibino i Babeli man lapor pa Yesu.

NINYUTHO MOLCWINY BEBEDO TEK I SAA MA KANI?

7-8. Musa utimang’o kinde ma jukoso ire woro?

7 Saa ma wanwang’u dito: Ecopo bedo tek ni ju ma gitie ku dito ninyutho molcwiny, asagane ka dhanu ma gibetelo wigi utimo lembe m’unyutho koso woro, kunoke uyero nia gimaku yub ma cuu ngo. Nyo lembe ma kumeno udaru nweng’i de? Icopo timang’o ka wat peri moko ma ni the telowic peri utimo kit lembe ma kumeno? Kenen gin ma Musa utimo.

8 Yehova ung’io Musa utel wi thek mir Israel, man emio ire rwom mi kiewo cik ni thekne. Ugam unen kamaleng’ nia Yehova ubino karacelo ku Musa. Re Miriam ma nyamin Musa ma buu gikud Harun de m’umin ma buu gicaku cayu Musa, man gizere pi dhaku m’egamu. Ka nwang’u Musa ubino ve dhanu mange ma gitie ku dito, nwang’u kwinyo copo opo lee mandha i ie, man nwang’u ecopo culo kwor. Re etimo ngo kumeno. Eweko ngo kwinyo umake nyaswaswa. Bende, ekwayu nia Yehova ukei kum Miriam. (Wel 12:1-13) Pirang’o Musa utimo kumeno?

Musa ukwayu Yehova nia ekei kum Miriam (Nen udukuwec mir 8)

9-10. (a) Yehova ukonyo Musa ninyang’ i kum lembang’o? (b) Juwiot man judong cokiri gicopo nwang’u ponji ma kani niai kud i lapor pa Musa?

9 Musa ugam uweko Yehova uponje. Nwang’u oro ma romo 40 i wang’e, kinde ma fodi etie nyathikal i Misiri, ebino mbe ku molcwiny. Ku lapor, ng’ecwiny ubed umake pio pio, uketho nindo acel egam enego Jamisiri moko m’ebino geno nia utimo jathugi rac. Musa uparu nia lembe maeno m’etimo bifoyo i Mungu. Ento lembene ufoyo ngo i Mungu. Pi oro 40, Yehova ukonyo Musa ninyang’ nia kara etel wi Israel cuu, tegocwiny kende uromo ngo; ecikere nibedo mol. Bende, pi nibedo mol, ugam ukwayu nia eceg kite mange, calu ve jwigiri man woro. Musa uponjo ninyutho kite maeno cuu mandha, e edoko jatelwic ma cuu magwei.​—Ai 2:11, 12; Tic. 7:21-30, 36.

10 Kan itie jawiot kunoke jadit cokiri, ubekwayu ilub lapor pa Musa. Ka ju m’ibetelo wigi utimo lembe m’unyutho koso woro, ng’ecwiny kud umeki nyaswaswa. Ka kosa moko uvuth iri, yii kosane. (Ekl. 7:9, 20) Wor telowic ma Yehova umio iwi ayi m’ukwayu juyik ko lembe. Saa ceke dwok wang’ wec ku molo. (Rie. 15:1) Ka juwiot man judong cokiri gibeii nitimo kumeno, gibinyayu anyong’a i Yehova, gibigwoko kwiocwiny man gibibedo ni lapor ma ber ni jumange.

11-13. Lapor mi Juebrania adek ubemio iwa ponji ma kani?

11 Saa ma jubenyayu ragedo i kumwa: Niai con, jubim mi ng’om maeni gibed ginyayu ragedo i kum jurutic pa Yehova. Gicopo loko lembe i wiwa nia “waturo cik,” ento thelembe mandha m’uketho ginyayu ragedo i kumwa utie pilembe ‘wabeworo Mungu ma sagu woro dhanu.’ (Tic. 5:29) Jucopo cidowa, jutwiyowa, kunoke jucopo fwodowa afwoda de. Ento ku kony pa Yehova, wadwoko ngo kawang’ peko ma jubemio i kumwa, ento wabedo mol.

12 Wakenen lapor mi Juebrania adek, Hanania, Micael man Azaria ma jugam jutero i Babeli. * Ubimo mi Babeli ung’olo igi nia girum i wang’ ayi gin m’acwia ma dit mi mola ma kwar m’eyiko. Gigam gikoro ni ubimo ku molo, thelembe m’uketho gicopo woro ngo ayi gin m’acwia. Kadok nwang’u ubimo ung’olo nia jubibologi i majuka m’ubogre de, re ginyutho woro ni Mungu. E ndhundhu Yehova ugam ubodhogi; re nwang’u gilar giparu ngo nia ebitimo igi udu maeno, ento gibino ayika niciro lembe moko ci ma Yehova uweko utimere. (Dan. 3:1, 8-28) Lembe maeno ma gitimo unyutho nia dhanu ma mol tie ku tegocwiny. Kadok nwang’u jubim mi ng’om maeni ging’olo nia watim lembe ma bituro cik pa Yehova, kunoke dhanu ubewacu nia gibitimowa rac ka watimo ngo calu ma giyero, kunoke jubesendowa asenda de, waweko ngo nyanok de lembe maeno ucerwa nitimo ni Yehova kende.​—Ai 20:4, 5.

13 Wacopo lubo lapor mi Juebrania adek maeno nenedi kinde ma wabenwang’ara kud amulaic pi bedoleng’ mwa ni Yehova? Watimo kero ninyutho jwigiri man wageno Yehova nia ebiwekowa ki ngo. (Zab. 118:6, 7) Wadwoko lembe ku molo man ku woro ni dhanu m’ubecwayu ndra i wiwa nia wa jutimrac. (1 Pet. 3:15) Wakwero nitimo lembe moko ci ma copo nyotho mer mwa ku Wegwa ma jamer.

Wadwoko lembe ku woro kadok i saa ma ng’atu moko utany kudwa (Nen udukuwec mir 13)

14-15. (a) Lembang’o ma copo wok kinde ma cwinywa ubepido pi lembe moko? (b) Nimakere kud Isaya 53:7, 10, pirang’o wacopo yero nia Yesu uweko lapor ma ber mi nyutho molcwiny i saa mir apidacwiny?

14 Saa ma lembe moko ubepido cwinywa: Wan ceke lembe ma tung’ tung’ bepido cwinywa saa moko. Ecopo bedo examen mi somo, kunoke tic moko ma segi. Bende, cwinywa copo pido ka wabeparu pi pima moko ma wabikadhu kud i ie, man pi kit thieth ma jubithiedho kowa. Andha, ecopo bedo yot ungo ninyutho molcwiny kinde ma lembe moko ubepido cwinywa. Lembe ma nwang’u bemielo ngo kumwa de copo caku nyayu ng’ecwiny i iwa. Wacopo caku jaku wec ajaka, man wacopo doko kwiny ku dhanu mange. Dong’ ka in de apidacwiny udaru mondo i ii saa moko, kenen lapor ma Yesu uweko.

15 Yesu ubino kud apidacwiny lee i kind dwi ma tokcen mi kwo pare iwi ng’om. Eng’eyo nia jubisende lee mandha man i ng’eye jubinege. (Yoh. 3:14, 15; Gal. 3:13) Dwi moko i wang’ tho pare, eyero nia cwinye ung’abre dit. (Lk. 12:50) Nindo moko kende i wang’ tho pare, eyero kendo kumae: “Cwinya ung’abre.” Lembe m’eyero i rwo ni Won ubekonyowa ninyang’ nia ebino ku jwigiri man enyutho woro ni Mungu. Ewacu kumae: “Vwa, lara ni saa maeni. Ento kum lembe nini abino ni saa maeni. Vwa, yung nyingi.” (Yoh. 12:27, 28) Kinde ma saa mi tho pare uromo, Yesu ugam umiyere ku tegocwinye ni judegi pa Mungu, e gimake, gisende man ginege ku kit nek ma rac mandha. Kadok nwang’u Yesu ubino kud apidacwiny lee man ebino sendere akeca de, re molcwiny ucwale nitimo yeny pa Mungu. M’umbe jiji, wacopo yero nia Yesu utie lapor ma ber mandha pilembe enyutho molcwiny kinde ma cwinye ubino pido!​—Som Isaya 53:7, 10.

Yesu uweko lapor ma cuu mandha mi nyutho molcwiny (Nen udukuwec mir 16-17) *

16-17. (a) Jurimb Yesu gitimo lembang’o ma nwang’u copo ketho nyutho molcwiny bedo tek ire? (b) Wacopo lubo lapor pa Yesu nenedi?

16 I uthieno ma tokcen mi kwo pa Yesu iwi ng’om, jurimbe ma ceng’ini gitimo lembe ma nwang’u copo ketho ebedo ire tek ninyutho molcwiny. Kepar pir apidacwiny ma Yesu ubino ko uthieno nica. Nyo ebigwoko bedoleng’ pare cil i tho? Kan egwoko ngo bedoleng’ pare, ng’atu moko acel de mbe ma bibedo ku genogen mi kwo ma rondo ku rondo. (Rum. 5:18, 19) M’usagu zoo, lembe m’ebitimo copo dwoko nying’ Won leng’, kunoke copo kelo acidi iwi nying’ Won. (Yob 2:4) I ng’eye kinde ma gibecamu, rek kumeni jukwenda pare gicaku piemiri nia “ng’a m’i kindgi ma jukwanu ya e dit ma sagu.” Nwang’u i wang’e, Yesu ular ucimogi wang’ dupa iwi lembe maeno kadok reto mi cing’ nica de. Re timo migi eno uroyo ngo ng’ecwiny i Yesu, ento ebedo mol. Ku wec ma yo, Yesu unyutho igi terere kit timo m’ukwayu gibed kudo. I ng’eye, efoyogi lee dit pilembe gimoko asu i kume.​—Lk. 22:24-28; Yoh. 13:1-5, 12-15.

17 Ka nwang’u in de inweng’iri ku lembe ma kumeno nwang’u icopo timang’o? Ubekwayu wan ceke walub lapor pa Yesu, man wanyuth molo kadok kinde ma cwinywa ung’abere. Pieno, bed ayika niworo lembe mae ma Yehova ung’olo: ‘Wuoi lembe ma kum juwedu, ma ng’atuman uoi lembe ma kum wadi man kum wadi.’ (Kol. 3:13) Ka wapoi nia wan ceke wabed wayero wec kunoke watimo lembe ma ton i jumange, wabitundo niworo cik maeno. (Rie. 12:18; Yak. 3:2, 5) Bende, bed ifoi jumange pi kite migi ma beco.​—Ef. 4:29.

PIRANG’O UKWAYU WAMEDARA NIBEDO DHANU MA MOL?

18. Yehova bekonyo ju ma mol nenedi nimaku yub ma beco? Ento gicikiri nitimang’o?

18 Ka watie dhanu ma mol, wabimaku yub ma beco. Saa ma wabenwang’u nia etie iwa tek ning’eyo lembe m’ukwayu watim, Yehova bikonyowa nimaku yub ma beco. Ento kara ekonywa, ubekwayu wabed dhanu ma mol. Ewacu nia ewinjo ‘yeny mi ju ma mol,’ niwacu kwac migi. (Zab. 10:17) Re ejik ungo niwinjo kwac mwa awinja kende. Biblia ung’olo kumae: “Ebitelo wi ju ma mol i [lembe m’atira]; man ebiponjo ju ma mol ku yo pare.” (Zab. 25:9) Yehova ubetelo wiwa nikadhu kud i Biblia, i girasoma * man nikadhu kud i program ma tung’ tung’ ma ‘jamiru mandha man ma riek’ ubewodho. (Mat. 24:45-47) Wacikara nijwigara man ning’eyo nia watie ku yeny mi kony m’uai i bang’ Yehova. Pieno, ukwayu waponjara ku jamtic ma tung’ tung’ ma Yehova ubemio iwa, man waii niketho gin ma waponjone i timo.

19-21. Musa utimo kosa ma kani i Kadec, man eno ubemio iwa ponji ma kani?

19 Ka watie dhanu ma mol, wabipodho ngo i kosa nyaswa swa. Wakedok kendo iwi lapor pa Musa. Pi oro ma dupa, Musa ubedo mol, pieno enyayu anyong’a i Yehova. Re kinde ma nyithindho mir Israel gidhingo daru woth ma giwotho pi oro ma romo 40 i langa, Musa ugam unyutho ngo molcwiny. Nwang’u Miriam ma nyamin ma copere ubodhe kud i Misiri utho, man fodi giai gikunye akunya i Kadec. Nyanok i ng’eye, nyithindho mir Israel uwagiri kendo nia jubedieng’ ungo cuu pigi. Gicaku “piemiri giku Musagi” pilembe pii ubino mbe. Kadok nwang’u gineno udu ma dupa ma Yehova utimo igi nikadhu kud i bang’ Musa, man kadok Musa utelo wigi ku mer pi oro ma dupa de, lembuno zoo ucerogi ngo ku ng’ur. Ging’ur ungo kende kende pi pii m’umbe, ento ging’ur bende i kum Musa ve nia en re m’eketho gikoso pii.​—Wel 20:1-5, 9-11.

20 Ng’ecwiny ugam uopo i Musa, pieno enyutho ngo molcwiny. Kakare niweco ku yioyic i bang’ cana calu ma Yehova ung’olo ire, Musa uweco ni udul dhanu ku kwinyo man eyero nia ebecitimo udu moko. I ng’eye, egoyo cana wang’ ario e pii udhenyere. Kuhaya man ng’ecwiny uketho Musa utimo kosa ma lee dit. (Zab. 106:32, 33) Molcwiny ma Musa ukoso pi saa ma nok kende ugam uketho Yehova uyio ngo nia emond i Ng’om mi lembang’ola.​—Wel 20:12.

21 Lembe maeno ma Musa ukadhu kud i ie ubemio iwa ponji ma pigi tek. Mi kwong’o, ubekwayu watim kero ninyutho molcwiny saa ceke. Ka waweko wiwa uwil ku molcwiny pi saa ma nok ci, kuhaya copo mondo i iwa nyapio pio mandha, man wacopo yero wec kunoke watimo lembe i ayi ma cuu ngo. Mir ario, ka lembe moko ubepido cwinywa, ecopo bedo tek ninyutho molcwiny; pieno wacikara nitimo kero kara wabed mol kadok saa ma cwinywa ung’abere.

22-23. (a) Pirang’o wacikara nimedara nibedo dhanu ma mol? (b) Wec ma nwang’ere i Zefania 2:3 ubenyutho ang’o?

22 Ka watie dhanu ma mol, wabiboth. Ceng’ini eni, Yehova binyotho jutimrac ceke kud iwi ng’om, ento ju ma mol kendgi re ma gibidong’. E kwiocwiny bipong’ iwi ng’om zoo. (Zab. 37:10, 11) Nyo in de ibibedo i kind ju ma mol ne? Icopo bedo i kindgi tek itimo lembe ma Yehova uyero nikadhu kud i bang’ jabila Zefania.​—Som Zefania 2:3.

23 Pirang’o i Zefania 2:3 juyero nia “kuno nyo jubipanuwu?” Wec maeno ubenyutho ngo nia Yehova umbe ku copo mi gwoko jupare m’emaru, man ma gibenyayu mutoro i ie. Ento ebenyutho nia wan de wacikara nitimo lembe moko kara wabin wabothi. M’umbe jiji, ka saa ceke wabetimo kero nibedo dhanu ma mol, man wabenyayu anyong’a i Yehova, wabiboth i “ceng’ mi ng’ecwiny pa Yehova” man wabikwo rondo ku rondo.

WER 120 Lub lapor mi molcwiny pa Kristu

^ par. 5 Molcwiny junyolo ko ngo ng’atini anyola, ento ukwayu nicege. Ka wabekwo ku dhanu ma giweg kwiocwiny, wacopo nyutho molcwiny yot yot. Re ecopo bedo yot ungo ninyutho molcwiny ka wabekwo ku dhanu ma jukuhaya. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi lembe moko ma wacopo nyego ko kara watund ninyutho molcwiny i kwo mwa.

^ par. 3 KORO I WEC: Molcwiny. Ng’atu ma mol utie ng’atu ma kwo ku mer ku jumange, man eii nibimo wi ng’ecwiny pare kadok saa ma jutimo lembe m’uton i ie. Jwigiri. Ng’atu ma jwigere tie ngo jakuhaya man eting’ere ngo; eneno nia pi jumange tie tek nisage. Ka juyero nia Yehova tie ku jwigiri, utie pilembe enyutho mer man kisa ni dhanu.

^ par. 12 Ubimo mi Babeli uwok umio nying’ mange ni Juebrania adek maeno, elwong’ogi nia Cadrak, Mecak man Abed-nego.​—Dan. 1:7.

^ par. 18 Ku lapor, nen thiwiwec m’uwacu, Prenons des décisions qui honorent Dieu,i Otkur ma Wiw mi français mi nindo 15, dwi mir 4, 2011.

^ par. 59 KORO I CAL: Kinde ma julub gibino piemiri i kindgi nia ng’a ma dit ma sagu, Yesu ukwiyo kume man etwinyo paru migi ku yo.