Skip to content

Al lo konteni

LARTIK LETID 7

Devlop limilite e fer Zeova plezir

Devlop limilite e fer Zeova plezir

“Rod Zeova, zot tou ki annan limilite lo later . . . Rod limilite.”​—ZEF. 2:3, NWT.

KANTIK 80 “Goute e vwar konman Zeova i bon”

SA KI NOU POU ETIDYE *

1-2. (a) Ki Labib i dir lo Moiz e ki i ti fer? (b) Ki rezon nou annan pour devlop limilite?

LABIB i montre ki Moiz “ti en zonm avek bokou limilite, plis ki nenport ki zonm lo later.” (Nom. 12:3) Eski sa i vedir ki i ti fay, pa kapab fer desizyon e per pour fer fas avek bann ki ti opoz li? Petet, koumsanmenm ki serten pour dekri en dimoun ki annan limilite. Me sa pa vre. Moiz ti en serviter Zeova ki ti for, i ti determinen e i ti annan kouraz. Avek led Zeova, i pa ti per pour al kot sa dirizan Ezipsyen ki ti pwisan, i ti diriz apepre 3 milyon dimoun dan dezer e i ti ed nasyon Izrael pour ganny laviktwar lo zot lennmi.

2 I vre ki nou pa pou pas dan menm problenm parey Moiz, me sak zour, nou rankontre dimoun oubyen sityasyon ki fer li difisil pour demontre limilite. Toudmenm, nou annan bon rezon pour devlop sa kalite. Zeova i promet ki “bann dimoun ki annan limilite pou ganny donnen later.” (Ps. 37:11, NWT) Eski ou ti pou dir ki ou annan limilite? Eski lezot ti pou dir ki ou annan sa kalite? Avan nou reponn sa bann kestyon enportan, nou bezwen konnen kisisa limilite.

KISISA LIMILITE?

3-4. (a) Avek kwa nou kapab konpar limilite? (b) Ki lezot kalite ki nou bezwen devlope pour ki nou annan limilite e akoz?

3 Limilite * i parey en zoli tablo. Dan ki fason? Zis parey en artis i servi diferan kouler pour penn en tablo, nou bezwen annan diferan zoli kalite pour devlop limilite. Serten sa bann kalite i lobeisans, ladouser ek kouraz. Akoz nou bezwen devlop sa bann kalite si nou anvi fer plezir Zeova?

4 Zis bann dimoun ki annan limilite ki pou aksepte pour fer lavolonte Bondye. I lavolonte Bondye ki nou devlop ladouser. (Mat. 5:5; Gal. 5:23) Ler nou fer lavolonte Bondye, nou fer Satan vreman ankoler. Alor, menm si nou annan limilite ek ladouser, en kantite dimoun ki form parti lemonn Satan i ay nou. (Zan 15:18, 19) Se pour sa rezon ki nou bezwen kouraz pour reziste Satan.

5-6. (a) Akoz Satan i ay bann dimoun ki annan limilite? (b) Ki kestyon nou pou reponn?

5 En dimoun ki napa limilite i orgeye, i ankoler vitman e i pa obei Zeova. Sa i dekri Satan vreman byen. Alor, i pa drol ki i ay dimoun ki annan limilite! Vi ki zot annan bann bon kalite ki Satan napa, zot montre ki i vreman move. Pli move ankor, zot montre ki Satan i en manter. Akoz? Malgre nenport kwa ki i dir oubyen fer, i pa kapab anpes bann dimoun ki annan limilite servi Zeova.​—Zob 2:3-5.

6 Kan ki i kapab difisil pour demontre limilite? Akoz nou devret kontinyen devlop limilite? Pour reponn sa bann kestyon, nou pou vwar legzanp Moiz, sa trwa Ebre ki ti an egzil Babilonn ek Zezi.

KAN KI I KAPAB DIFISIL POUR DEMONTRE LIMILITE?

7-8. Ki Moiz ti fer ler lezot pa ti respekte li?

7 Ler ou ganny lotorite: I kapab difisil pour bann ki annan lotorite demontre limilite, sirtou ler en dimoun ki anba zot lotorite i mank respe pour zot oubyen kestyonn zot desizyon. Eski sa in deza arive avek ou? Ki ou ti pou fer si en manm fanmir ti fer sa? Annou vwar ki Moiz ti fer dan en sityasyon koumsa?

8 Zeova ti swazir Moiz pour diriz bann Izraelit e i ti donn li privilez pour ekri bann lalwa pour sa nasyon. I ti evidan ki Zeova ti pe siport Moiz. Kantmenm sa, son prop ser ek frer, Miryam ek Aaron ti kritik li e dir ki i pa ti devret marye avek sa madanm. Dan plas Moiz, serten dimoun ti pou’n ankoler e anvi revanze. Me Moiz pa ti fer sa. I pa ti ankoler vitman. I ti menm sipliy Zeova pour aret pini Miryam. (Nom. 12:1-13) Akoz Moiz ti fer sa?

Moiz ti sipliy Zeova pour aret pini Miryam (Vwar paragraf 8)

9-10. (a) Ki Zeova ti ed Moiz pour konpran? (b) Ki bann sef fanmir ek ansyen i kapab aprann avek Moiz?

9 Moiz ti’n les Zeova form li. Apepre 40 an pli boner, ler i ti form parti fanmir rwayal Ezipsyen, Moiz ti napa limilite. Anfet, i ti ankoler sitan vitman ki Moiz ti touy en zonm ki dapre li i ti’n azir dan en fason enzis. Moiz ti krwar ki Zeova ti pou dakor avek sa ki i ti’n fer. Zeova ti pran 40 an pour ed Moiz konpran ki i pa ti pou bezwen zis kouraz pour diriz bann Izraelit me osi devlop limilite. Pour li devlop limilite, i ti pou bezwen aprann abes son lekor, obei e annan ladouser. I ti aprann sa leson byen e i ti vin en bon sef pour pep Izrael.​—Egz. 2:11, 12; Akt 7:21-30, 36.

10 Konmela, i byen pour bann sef fanmir ek ansyen imit legzanp Moiz. Ler dimoun pa respekte ou, pa bezwen ofans vitman. Avek limilite, aksepte okenn tor ki ou kapab annan. (Ekle. 7:9, 20) Obei e swiv gidans Zeova lo konman pour rezourd problenm. Toultan reponn dan en fason dous. (Prov. 15:1) Bann sef fanmir ek ansyen ki azir dan sa fason i fer Zeova plezir, i ede pour ki i annan lape e zot kit en bon legzanp lo konman pour demontre limilite.

11-13. Ki legzanp sa trwa Ebre in kite pour nou?

11 Ler nou ganny persekite: Tou dilon listwar imen, bann gouvernman in toultan persekit pep Zeova. Zot kapab akiz nou konmkwa nou’n fer bann move keksoz, me an realite, zot pa kontan nou akoz nou’n swazir pour “obei Bondye plito ki zonm.” (Akt 5:29) Petet nou pou ganny sikannen, met dan prizon oubyen menm ganny bate. Me avek led Zeova, nou pa pou rann mal pour mal, nou pou plito reste dous avek bann ki persekit nou.

12 Annou vwar legzanp ki Ananya, Misael ek Azarya in kite pour nou. * Lerwa Babilonn ti donn lord sa trwa Ebre ki ti an egzil Babilonn pour ador en gran stati annor. Avek respe, zot ti eksplik lerwa rezon akoz zot pa ti pou ador sa zidol. Zot ti reste fidel avek Bondye menm si lerwa ti’n dir ki i ti pou bril zot dan en gro dife. Menm si zot pa ti konnen si Zeova ti pou sov zot, zot ti pare pour aksepte nenport kwa ki Zeova ti permet. Me Zeova ti deside pour sov zot deswit. (Dan. 3:1, 8-28) Sa i laprev ki dimoun ki annan limilite i vreman kouraze. Napa okenn lerwa, ni menas oubyen pinisyon ki kapab anpes nou donn Zeova “en devosyon zis pour [li] tousel.”​—Egz. 20:4, 5, NWT.

13 Ler nou fidelite anver Bondye i ganny teste, ki mannyer nou kapab imit legzanp sa trwa Ebre? Avek limilite, nou annan konfyans ki Zeova pou pran swen avek nou. (Ps. 118:6, 7) Nou reponn bann ki akiz nou pour fer keksoz mal dan en fason dous e avek bokou respe. (1 Pyer 3:15) Nou pa pou zanmen fer okenn keksoz ki pou afekte nou lanmitye avek nou Papa lanmour.

Ler nou ganny opoze, nou reponn avek respe (Vwar paragraf 13)

14-15. (a) Ki kapab arive ler nou anba presyon? (b) Dapre Izai 53:7, 10, akoz nou kapab dir ki Zezi i sa pli bon legzanp en dimoun ki’n demontre limilite menm anba presyon?

14 Ler nou anba presyon: Nou tou nou strese par ler pour diferan rezon. Petet nou’n deza strese avan fer legzanmen kot lekol oubyen ler nou’n ganny demande pour fer en serten travay. Oubyen nou strese ler nou mazinen ki nou pe al fer en loperasyon. Ler nou strese, i difisil pour nou demontre limilite. Bann pti keksoz ki normalman pa fatig nou i kapab konmans irit nou. Nou ton lavwa i kapab sanze e nou kapab koz dan en fason brit. Si ou’n deza santi ou anba presyon, reflesi lo legzanp Zezi.

15 Avan son lanmor, Zezi ti anba en kantite presyon. I ti konnen ki i ti pou ganny egzekite e i ti pou soufer en kantite. (Zan 3:14, 15; Gal. 3:13) Detrwa mwan avan son lanmor, Zezi ti dir ki tou sa ki ti pe al ariv li ti vreman fatig li. (Lik 12:50) Detrwa zour zis avan son lanmor, Zezi ti dir: “Mon lespri i fatige.” Sa ki Zezi ti dir dan son lapriyer i montre ki i ti vreman annan limilite e i ti pare pour obei. I ti priye: “Papa tir mwan dan sa leprev. Pourtan, se pour fer fas avek sa leprev ki mon’n vin lo later. Papa glorifye ou non.” (Zan 12:27, 28) Ler sa letan pour li ganny tyonbo ti’n arive, avek kouraz Zezi ti idantifye son lekor avek bann lennmi Bondye, menm si i ti konnen ki zot ti pou imilye li e egzekit li dan en fason vreman fermal. Malgre tou sa stres ek soufrans, avek limilite, Zezi ti aksepte pour fer lavolonte son Papa. San okenn dout, nou kapab dir ki Zezi i sa pli bon legzanp en dimoun ki’n demontre limilite menm anba presyon.​—Lir Izai 53:7, 10.

Zezi i sa pli gran legzanp limilite (Vwar paragraf 16-17) *

16-17. (a) Ki mannyer bann zanmi Zezi ti teste son limilite? (b) Ki mannyer nou kapab imit legzanp Zezi?

16 Dernyen swar ki Zezi ti lo later, son bann zanmi pli pros ti teste son limilite. Zis mazin sa kantite presyon ki Zezi ti santi sa zour swar. Eski i ti pou kapab reste fidel parfetman ziska son lanmor? Lavi plizyer bilyon dimoun ti depan lo li. (Rom. 5:18, 19) Pli enportan ankor, repitasyon son Papa ti enplike. (Zob 2:4) Apre, pandan son dernyen repa avek bann zapot ki ti son zanmi pli pros, i ti annan “en gro dispit” ki ti leve antre zot konsernan “lekel parmi zot ki ti pli gran.” Zezi ti’n deza koriz son bann zanmi lo sa size detrwa fwa e menm pli boner sa zour swar. Me Zezi pa ti ankoler. O kontrer i ti demontre ladouser. Zezi ti koz avek zot dan en fason zantiy me ferm. Ankor en fwa, i ti eksplik zot ki kalite latitid ki zot devret annan. Apre, i ti felisit son bann zanmi akoz zot ti’n reste fidel avek li.​—Lik 22:24-28; Zan 13:1-5, 12-15.

17 Ki ou ti pou’n fer si ou ti dan sa menm sityasyon? Nou kapab imit legzanp Zezi e kontinyen demontre ladouser menm ler nou anba presyon. Nou devret pare pour obei lord Zeova pour “kontinyen siport kanmarad.” (Kol. 3:13) Nou pou obei sa lord si nou rapel ki nou tou nou dir oubyen fer keksoz ki irit lezot. (Prov. 12:18; Zak 3:2, 5) Osi, esey koz lo bann bon keksoz ki ou vwar dan lezot.​—Efe. 4:29.

AKOZ NOU BEZWEN KONTINYEN DEVLOP LIMILITE?

18. Ki mannyer Zeova i ed dimoun ki annan limilite fer bann bon desizyon, me ki zot bezwen fer?

18 Nou pou fer bann pli bon desizyon. Ler nou annan bann desizyon difisil pour fer dan lavi, Zeova pou ed nou fer bann bon desizyon, si selman nou annan limilite. I promet ki i pou ekout “lapriyer bann dimoun ki annan limilite.” (Ps. 10:17) I pa pou zis ekout nou lapriyer, me Labib i promet: “I gid dimoun senp [oubyen “ki annan limilite,” NWT] lo semen lazistis; i ansenny zot son lavolonte.” (Ps. 25:9) Zeova i servi Labib, bann piblikasyon * ek progranm ki “lesklav fidel e pridan” i prepare pour gid nou. (Mat. 24:45-47) Avek limilite, nou aksepte led ki Zeova i donn nou, ler nou rekonnet ki nou bezwen etidye nou bann piblikasyon e ler nou pare pour aplik sa ki nou’n aprann.

19-21. Ki fot Moiz ti fer Kades e ki nou aprann atraver sa legzanp?

19 Nou pou evite fer fot. Mazin Moiz ankor en fwa. Pour plizyer dizenn lannen, i ti demontre limilite e fer Zeova plezir. Me ver lafen sa vwayaz 40 an dan dezer, ki ti vreman difisil, Moiz pa ti demontre limilite. Son ser, tre probab sa enn ki ti’n ede pour sov son lavi Lezip ti’n fek mor e ganny antere Kades. Ankor en fwa, bann Izraelit ti konplent e dir ki personn pa ti pran byen swen avek zot. Safwasi, zot ti “revolte kont Moiz” akoz i ti napa delo. Menm si Zeova ti’n donn Moiz pouvwar pour fer bann mirak e malgre tou sa letan ki Moiz ti’n pran byen swen avek zot, lepep ti konplent. Zot pa ti konplent zis akoz i ti napa delo me osi akoz zot ti swaf, konmsi sa ti lafot Moiz.​—Nom. 20:1-5, 9-11.

20 Moiz ti pran lakoler e la i pa ti demontre ladouser. Olye demontre lafwa e koz avek sa ros parey Zeova ti’n demann li, Moiz ti koz avek lepep dan lakoler e i ti donn lenpresyon ki li menm ki ti pou fer en mirak. Apre, i ti tap sa ros de fwa e en kantite delo ti sorti. Lorgey ek lakoler ti fer li fer en gro fot. (Ps. 106:32, 33) Vi ki Moiz pa ti demontre limilite sa zour, i ti napa drwa antre dan Later Promiz.​—Nom. 20:12.

21 Nou aprann bann leson enportan atraver sa legzanp. Premyerman, nou bezwen toultan fer zefor pour kontinyen demontre limilite. Si nou negliz li, menm pour en pti moman, lorgey pou pran plas e i kapab fer nou dir oubyen fer en keksoz bet. Dezyenmman, ler nou anba presyon, sa i kapab afekte nou. Alor, nou bezwen fer zefor pour demontre limilite menm ler nou anba presyon.

22-23. (a) Akoz nou devret kontinyen devlop limilite? (b) Ki Zefanya 2:3 i vedir?

22 Nou pou ganny proteze. Byento, Zeova pou tir tou bann move dimoun lo later e zis bann ki annan limilite ki pou reste. Apre sa, i pou annan vre lape lo later. (Ps. 37:10, 11) Eski ou parmi sa bann dimoun ki annan limilite ki pou viv lo later? Ou kapab, si ou aksepte sa lenvitasyon Zefanya.​—Lir Zefanya 2:3, NWT. *

23 Akoz Zefanya 2:3 i dir: “Petet zot a kapab ganny kasyet”? Sa pa vedir ki Zeova pa kapab protez bann ki li i kontan e ki anvi fer li plezir. O kontrer, sa parol i montre ki nou osi nou bezwen fer nou par pour ki nou ganny proteze. Nou annan sa posibilite pour nou ganny sove, “zour lakoler Zeova” e viv pour touzour si nou fer zefor depi la konmela pour nou devlop limilite e fer Zeova plezir.

KANTIK 120 Imit ladouser Zezi

^ par. 5 Napa personn ki’n ne avek limilite. Nou bezwen devlop limilite. Petet nou pou vwar li fasil pour demontre limilite ler nou avek dimoun ki kontan lape. Me i kapab difisil pour nou demontre limilite si nou avek dimoun ki orgeye. Dan sa lartik nou pou vwar serten difikilte ki nou bezwen sirmonte pour ki nou devlop sa zoli kalite ki apel limilite.

^ par. 3 KI SA I VEDIR?: Limilite. Dimoun ki annan limilite i zantiy anver lezot e i dous menm ler dimoun i erit zot. Zot pa orgeye oubyen arogan e zot konsider lezot pli siperyer ki zot. Ler nou dir ki Zeova i annan limilite, sa i vedir ki i tret bann ki pli enferyer ki li avek lanmour ek konpasyon.

^ par. 12 Bann Babilonnyen ti apel sa trwa Ebre Sadrak, Mesak ek Abednego.​—Dan. 1:7.

^ par. 18 Par egzanp, vwar sa lartik “Fer bann desizyon ki onor Bondye,” dan Latour Veyer le 1 Avril 2011.

^ par. 22 Zefanya 2:3 (NWT): “Rod Zeova, zot tou ki annan limilite lo later. Zot tou ki’n viv annakor avek Son zizman. Rod ladrwatir, rod limilite e petet zot a kapab ganny kasyet zour lakoler Zeova.”

^ par. 60 LEKSPLIKASYON PORTRE: Zezi pa ankoler vitman, i reste dous e i koriz bann zapot apre ki zot in argimante konsernan sa ki pli gran.