1-2. (a) Kako Biblija opisuje Mojsija i koje je sve izazove on svladao? (b) Što nas potiče da razvijamo krotkost?

BIBLIJA za Mojsija kaže da je bio “vrlo krotak čovjek, najkrotkiji od svih ljudi na zemlji” (4. Mojs. 12:3). Znači li to da je bio slab i neodlučan ili da se bojao suprotstaviti drugima? Upravo bi tako neki opisali krotku osobu. No to je daleko od istine. Mojsije je bio snažan, odlučan i odvažan Božji sluga. Uz Jehovinu pomoć suprotstavio se moćnom egipatskom vladaru, vodio je nekih 3 milijuna Izraelaca kroz pustinju i pomogao im da pokore svoje neprijatelje.

² Mi se ne suočavamo s izazovima koje je Mojsije morao svladati, ali se svakodnevno moramo nositi s ljudima ili situacijama koje iskušavaju našu krotkost. Ipak, imamo snažan motiv da razvijamo tu osobinu. Jehova obećava da će “krotki (...) posjedovati zemlju” (Psal. 37:11). Bi li za sebe rekao da si krotak? Bi li te drugi tako opisali? Da bi mogao odgovoriti na ta važna pitanja, najprije moraš znati što uopće znači biti krotak.

3-4. (a) S čime bismo mogli usporediti krotkost? (b) Koje su nam četiri osobine potrebne da bismo bili krotki i zašto?

³ Krotkost * bismo mogli usporediti s prekrasnom slikom. Kao što je slika kombinacija različitih boja koje je slikar spojio u skladnu cjelinu, tako je i krotkost spoj više  različitih vrlina. Neke od njih su poniznost, podložnost, blagost i unutarnja snaga. Zašto su nam potrebne baš te osobine ako želimo obradovati Jehovu?

⁴ Samo su ponizne osobe spremne podložiti se Božjoj volji. A Bog od nas, između ostalog, traži da budemo blagi (Mat. 5:5, bilješka; Gal. 5:23). Kad postupamo onako kako Bog želi, Sotona je bijesan. Zato nas mnogi koji su dio Sotoninog svijeta mrze, iako smo ponizni i blagi (Ivan 15:18, 19). Da bismo se suprotstavili Sotoni, potrebna nam je unutarnja snaga.

5-6. (a) Zašto Sotona mrzi krotke? (b) Na koja ćemo pitanja dobiti odgovor?

⁵ Suprotnost krotkim ljudima su oni koji su drski i bahati, koji nekontrolirano izlijevaju svoj gnjev i neposlušni su Jehovi. To je savršen opis Sotone. Nije ni čudo da on mrzi krotke! Oni razotkrivaju njegove mane, a usto dokazuju da je lažljivac. Kako? Tako što se ne daju odvratiti od služenja Jehovi, što god Sotona rekao ili učinio (Job 2:3-5).

⁶ U kojim bi nam situacijama moglo biti teško pokazivati krotkost? Zašto trebamo razvijati tu osobinu? Da bismo dobili odgovore na ta pitanja, razmotrit ćemo dobar primjer koji su nam dali Mojsije, trojica Hebreja u Babilonu i Isus.

7-8. Kako je Mojsije reagirao kad su mu drugi pokazali nepoštovanje?

⁷ Kad nam je povjeren autoritet: Onima kojima je povjeren određeni autoritet može biti pravi izazov pokazivati krotkost, naročito kad se netko tko im je podređen odnosi prema njima s nepoštovanjem ili dovodi u pitanje njihove odluke. Je li se to ikad tebi dogodilo? Kako bi reagirao da se član tvoje obitelji tako ponaša prema tebi? Pogledajmo kako je Mojsije postupio u takvoj situaciji.

⁸ Jehova je postavio Mojsija za izraelskog vođu i dao mu čast da zapiše zakone po kojima su Izraelci trebali živjeti. Nije bilo nikakve sumnje da Mojsije ima  Jehovinu podršku. Usprkos tome njegov vlastiti brat Aron i sestra Mirjam kritizirali su ga i prigovarali mu zbog žene koju je odabrao. Netko bi se drugi na Mojsijevom mjestu razljutio i pokušao se osvetiti, ali ne i Mojsije. On nije bio uvredljiv. Čak je molio Jehovu da izliječi Mirjam od gube kojom je bila kažnjena (4. Mojs. 12:1-13). Zašto je Mojsije tako reagirao?

9-10. (a) Što je Mojsije shvatio uz Jehovinu pomoć? (b) Što poglavari obitelji i starješine mogu naučiti od Mojsija?

⁹ Mojsije je dopustio Jehovi da ga oblikuje. Nekih 40 godina ranije, dok je još bio član egipatske kraljevske obitelji, Mojsije nije bio krotak. Ustvari, imao je tako naglu narav da je ubio čovjeka zato što je zaključio da postupa nepravedno. Mojsije je pretpostavio da će Jehova s odobravanjem gledati na njegov postupak. Trebalo je proći 40 godina da uz Jehovinu pomoć shvati da mu nije dovoljna samo hrabrost kako bi predvodio Izraelce. Trebala mu je i krotkost. A da bi bio krotak, morao je biti i ponizan, podložan i blag. Mojsije je dobro naučio tu lekciju te je postao izvanredan predvodnik (2. Mojs. 2:11, 12; Djela 7:21-30, 36).

¹⁰ Današnji poglavari obitelji i nadglednici trebaju se ugledati na Mojsija. Ako si i ti glava obitelji ili starješina, nemoj se brzo uvrijediti kad ti netko pokaže nepoštovanje. Budi ponizan i priznaj svoje mane (Prop. 7:9, 20). Budi podložan Jehovi i rješavaj probleme onako kako ti on savjetuje. I uvijek budi blag (Izr. 15:1). Kad tako postupaš, raduješ Jehovu, promičeš mir i svojom krotkošću pružaš dobar primjer.

11-13. Kakav su nam primjer dala trojica Hebreja?

¹¹ Kad smo progonjeni: Jehovin se narod kroz povijest mnogo puta našao na meti ljudskih vladara. Ponekad nas optužuju da kršimo zakon, ali zapravo im smeta to što se želimo “pokoravati Bogu, a ne ljudima” (Djela 5:29). Možda nam se izruguju, kažnjavaju nas zatvorom ili čak fizički zlostavljaju. No Jehova nam pomaže da se ne osvećujemo, nego da u takvim kušnjama ostanemo mirni i blagi.

¹² Dobar primjer pružili su nam Hananija, Mišael i Azarija, tri Hebreja koji su bili odvedeni u Babilon. * Babilonski kralj zapovjedio im je da se poklone pred  golemim zlatnim likom. Blagim riječima objasnili su kralju zašto ne žele to učiniti. Ostali su podložni Bogu iako im je kralj zaprijetio da će ih baciti u užarenu peć. Jehova ih je odlučio odmah izbaviti, ali oni nisu računali na to. Naprotiv, bili su spremni prihvatiti sve što ih snađe, ako je to Jehovina volja (Dan. 3:1, 8-28). Dokazali su da su krotke osobe istinski hrabre — ni kralj ni prijetnje ni bilo kakva kazna ne može slomiti njihovu odlučnost da budu odani isključivo Jehovi (2. Mojs. 20:4, 5).

¹³ Kako se možemo ugledati na trojicu Hebreja kad se naša odanost Bogu nađe na kušnji? Trebamo biti ponizni i uzdati se u Jehovinu pomoć (Psal. 118:6, 7). Onima koji nas optužuju da smo učinili nešto neispravno odgovaramo blago i s poštovanjem (1. Petr. 3:15). No ni po koju cijenu ne želimo ugroziti svoj prisan odnos s našim brižnim Ocem.

14-15. (a) Kako bismo mogli reagirati kad smo pod stresom? (b) Prema Izaiji 53:7, 10, zašto možemo reći da je Isus najistaknutiji primjer osobe koja je ostala krotka pod pritiskom?

¹⁴ Kad smo pod stresom: Svi smo mi pod pritiskom iz raznoraznih razloga. Možda smo napeti prije školskog ispita ili posebno zahtjevnog zadatka koji moramo obaviti na poslu. Nekima nervozu stvara i sama pomisao da trebaju obaviti neku medicinsku pretragu ili da ih možda čeka operacija. Teško je biti krotak kad smo pod stresom. Situacije koje nas inače ne uznemiravaju tada nas mogu izbaciti iz takta, pa možemo postati neljubazni ili grubi. Kad si pod stresom, sjeti se Isusa.

¹⁵ Tijekom posljednjih mjeseci svog života na Zemlji Isus je bio pod izuzetno velikim pritiskom. Znao je da ga čekaju strašne muke i da će biti pogubljen (Ivan 3:14, 15; Gal. 3:13). Nekoliko mjeseci prije svoje smrti rekao je da je jako tjeskoban (Luka 12:50). A svega par dana prije pogubljenja priznao je: “Sada mi je duša uznemirena.” Koliko je bio ponizan i podložan Bogu vidi se iz iskrenih riječi koje mu je uputio u molitvi. Rekao je: “Oče, spasi me od ovog časa! Ali zato sam i došao do ovoga časa. Oče, proslavi ime svoje!” (Ivan 12:27, 28). Kad je došlo vrijeme, Isus se hrabro predao Božjim neprijateljima, koji su ga pogubili na strahovito bolan i ponižavajuć način. Iako je trpio bol i bio pod ogromnim stresom, krotko je izvršio Božju volju. Možemo sa sigurnošću reći da je Isus najistaknutiji primjer osobe koja je ostala krotka pod pritiskom. (Pročitaj Izaiju 53:7, 10.)

16-17. (a) Kako su Isusovi prijatelji iskušali njegovu krotkost? (b) Kako se možemo ugledati na Isusa?

¹⁶ Posljednje večeri Isusovog života na Zemlji njegovi najbliskiji prijatelji iskušali su njegovu krotkost. Zamisli samo pod kolikim je stresom Isus bio te noći. Znao je da mora ostati potpuno vjeran Jehovi sve do smrti jer su u pitanju bili životi milijardi ljudi (Rim. 5:18, 19). Što je još važnije, u pitanju je bio ugled njegovog Oca (Job 2:4). A onda je tijekom posljednjeg obroka koji je proveo sa svojim najbliskijim prijateljima među apostolima izbila “prepirka o tome tko bi od njih bio najveći”. Isus ih je dotad već puno puta savjetovao u vezi s time, pa čak i ranije te iste večeri. Zaista je pravo čudo da se nije naljutio! Naprotiv, ostao je miran te im je ljubazno,  ali odlučno ponovno objasnio kako bi trebali razmišljati. Na koncu je pohvalio svoje prijatelje što su vjerno ostali uz njega (Luka 22:24-28; Ivan 13:1-5, 12-15).

¹⁷ Kako bi ti reagirao da si se našao u sličnoj situaciji? I ti možeš, poput Isusa, ostati blag i obziran prema drugima kad se nađeš pod pritiskom. Spremno poslušaj Jehovu, koji nam zapovijeda: “Podnosite jedni druge” (Kol. 3:13). Bit će ti lakše poslušati tu zapovijed ako imaš na umu da svi ponekad kažemo ili učinimo nešto što iritira druge (Izr. 12:18; Jak. 3:2, 5). I uvijek nastoj pohvaliti druge za njihove lijepe osobine (Efež. 4:29).

18. Kako Jehova pomaže krotkima da donose dobre odluke, ali što oni moraju činiti?

¹⁸ Donosit ćemo bolje odluke. Kad se u životu nađemo pred teškim odlukama, Jehova će nam pomoći da mudro odlučimo, ali samo ako smo krotki. On obećava da će saslušati “molbe krotkih” (Psal. 10:17). No neće ih samo saslušati. Biblija nam jamči: “Krotke će uputiti da žive po zakonu njegovu, učit će krotke putu svojemu” (Psal. 25:9). Jehova nam pruža vodstvo putem Biblije i biblijskih publikacija * te putem filmova i sastanaka koje priprema “vjerni i razboriti rob” (Mat. 24:45-47). No i mi trebamo učiniti svoj dio. Moramo ponizno priznati da nam je potrebna pomoć, proučavati publikacije koje nam Jehova daje na raspolaganje i spremno primjenjivati ono što učimo.

19-21. Koju je grešku Mojsije učinio u Kadešu i što učimo iz toga?

¹⁹ Izbjeći ćemo mnoge greške. Vratimo se ponovno na Mojsijev primjer. On je desetljećima krotko služio Jehovi i vršio njegovu volju. A onda je, nakon što je izraelski narod već skoro 40 godina boravio u pustinji, u Kadešu iskrsnula situacija u kojoj nije pokazao krotkost. Kratko prije toga ondje je pokopao Mirjam, sestru koja mu je najvjerojatnije u Egiptu pomogla da ostane na životu. Izraelci su opet počeli prigovarati da nemaju ono što im je potrebno.  Ovaj put prepirali su se s Mojsijem zato što nisu imali vode. Premda je Jehova preko njega učinio mnoga čuda i premda ih je Mojsije sve te godine nesebično predvodio, ipak su se žalili i prigovarali. No nisu se žalili samo zbog vode nego su prigovarali i samom Mojsiju, kao da je on kriv što su žedni (4. Mojs. 20:1-5, 9-11).

²⁰ Mojsije se razbjesnio kad je to čuo te je burno reagirao. Nije poslušao Jehovu, koji mu je zapovjedio da kaže stijeni da im da vodu, nego je ljutito povikao na Izraelce i rekao im da će on učiniti čudo. Zatim je dvaput udario štapom po stijeni i iz nje je poteklo mnogo vode. Ponos i ljutnja naveli su ga da učini ozbiljnu grešku (Psal. 106:32, 33). U tom trenutku propustio je pokazati krotkost i to ga je koštalo ulaska u Obećanu zemlju (4. Mojs. 20:12).

²¹ Iz ovog primjera možemo izvući važne pouke. Kao prvo, moramo se stalno truditi razvijati krotkost. Ako i na trenutak to smetnemo s uma, u nama bi se ponovno mogao probuditi ponos te bismo mogli reći ili učiniti nešto nepromišljeno. Kao drugo, kad smo pod stresom, teže se kontrolirati i zato se tada trebamo naročito truditi biti krotki.

22-23. (a) Zašto se trebamo truditi razvijati krotkost? (b) Što pokazuju riječi iz Sefanije 2:3?

²² Jehova će nas štititi. Jehova će uskoro sa Zemlje ukloniti sve zle ljude, a ostat će samo oni koji su krotki. Tada će na njoj zavladati pravi mir (Psal. 37:10, 11). Hoćeš li i ti biti među tim krotkim ljudima? Možeš se naći među njima ako prihvatiš Jehovin srdačan poziv koji je zapisao prorok Sefanija. (Pročitaj Sefaniju 2:3.)

²³ Zašto u Sefaniji 2:3 piše: “Vjerojatno ćete biti zaštićeni”? To ne znači da Jehova nije u stanju zaštititi one koje voli i koji se trude živjeti po njegovoj volji. Zapravo, te riječi pokazuju da konačni ishod jednim dijelom ovisi o nama. Ako se sada trudimo razvijati krotkost i obradovati Jehovu, imamo priliku preživjeti “dan gnjeva Jehovina” i živjeti vječno.