1-2. (a) Oityi Ombimbiliya ipopia konthele ya Moisesi? Iya ovipuka patyi alingile? (b) Ehunga patyi tuna opo tukale onondalawa?

OMBIMBILIYA ipopia okuti Moisesi ankho “wali ondalawa tyipona ovanthu aveho kombanda yohi.” (Núm. 12:3) Okuti otyo tyilekesa okuti Moisesi ankho watopa iya ketyivili okulinga omatokolo? Ongotyo ovanthu vamwe vapopia onondalawa. Mahi otyo hatyiliko. Moisesi ankho wakola omutima iya ankho utyivila okulinga omatokolo. Nekuateso lya Siovaa, Moisesi wapopile nomutumini womo Egitu, ahongolela ova Isilayeli vehungi po 3.000.000 iya evekuatesako okufinda onondyale mbavo.

² Onthue katulambela movitateka Moisesi akalele navio, mahi ononthiki ambuho ovanthu vamwe, novitateka vimwe, vipondola okutulingisisa okuyekapo okukala onondalawa. Mahi, tuna ehunga liakolela opo tukale notyituwa otyo. Siovaa walaa okuti: “Onondalawa mavakapiñgana ohi.” (Sal. 37:11) Okuti ove undalawa? Oñgeni vakuenyi vekutala? Opo tukumbulule omapulo oo, tete tuna okunoñgonoka oityi tyihangununa okukala ondalawa.

3-4. (a) Oundalawa weelekua natyi? (b) Ovituwa patyi vikuana tuesukisa okukala navio opo tukale onondalawa, iya omokonda yatyi?

³ Oundalawa * weelekua notyimbala otyiwa. Ñgeni ngotyo?  Opo otyimbala tyihiwe nawa tyina okutungwa no nongosa mbovivala vielikalaila. Tupu opo tukale onondalawa tuna okukala novituwa ovinyingi oviwa, ngetyi okuliola omutima, nokutavela, nomapole, nokukola omutima. Omokonda yatyi tuesukisila okukala novituwa ovio opo tuhambukiswe Siovaa?

⁴ Ovanthu veliola omutima ovo vala vetavela okulinga ehando lya Huku. Iya opo tulinge ehando liae tyimwe povituwa tuna okukala natyo omapole. (Mat. 5:5; Gal. 5:23) Satanasi unumana unene tyina tulinga ehando lya Huku. Ngotyo, namphila tueliola omutima iya tuna omapole, ovanthu ovanyingi mouye wa Satanasi vetuyele. (Suau 15:18, 19) Opo tutyivile okulambela movipuka ovio tuna okukola omutima.

5-6. (a) Satanasi uyele onondalawa mokonda yatyi? (b) Omapulo patyi matukumbulula?

⁵ Omunthu uhendalawa una omalityindailo, tyina anumana ketyivili okulikondola omutima iya ketavela ku Siovaa. Ovituwa ovio o vya Satanasi, ngotyo katuhuvu okunoñgonoka okuti uyele ovanthu onondalawa! Ovituwa oviwa onondalawa vena vilekesa nawa okuti Satanasi omukalavi. Tupu, valekesa okuti Satanasi onkhembi. Mokonda yatyi? Omokonda katyesukisile ovipuka Satanasi apopia nevi alinga, ketyivili okutyilika ovanthu onondalawa okuumbila Siovaa! — Jó 2:3-5.

⁶ Onalupi tyipuiya okukala ondalawa? Oñgeni tupondola okutualako okukala notyituwa otyo? Opo tukumbulule omapulo oo matulilongesa ongeleka ya Moisesi, no yovakuendye ova Hebreu vatuailwe koukonde ko Mbambilonia, no ya Sesusi.

7-8. Oñgeni Moisesi akalele etyi vakuavo vemulingile onya?

⁷ Tyina tuna otyilinga tyakolela: Tyipondola okupuiya ku vana vena outumini okutualako okukala onondalawa, haunene inkha umwe uvelinga otyipuka tyivenumanesa ine uvepopila okuti kavekahi nokulinga ovipuka monkhalelo ikahi nawa. Okuti otyo tyaendele-ale nove? Iya inkha umwe mombunga yove ukulinga ovipuka ngovio? Ñgeno wakala ñgeni? Tala etyi Moisesi alingile.

⁸ Siovaa waavelele Moisesi otyilinga tyokuhongolela ova Isilayeli iya emuavela elao liokuhoneka ovitumino opo vivehongolele.  Tyayandyuluka nawa okuti Siovaa ankho ukahi nokukuatesako Moisesi. No ngotyo, omphange yae Miria na Alau, avemupopi omapita tupu avapopi okuti omukai anepa ñgeno haeko ankho anepa. Inkha otyo tyaendele novanthu ovakuavo ñgeno vaovolele okumonesa ononkhumbi Miria na Alau. Mahi hatyoko Moisesi alingile. Moisesi kanumanene liwa. Alo umwe waitile ku Siovaa opo aevele Miria. (Núm. 12:1-13) Walingile ngotyo mokonda yatyi?

9-10. (a) Oityi Siovaa akuatesileko Moisesi okunoñgonoka? (b) Oityi ononkhalamutwe mbonombunga novakulu vomawaneno vapondola okulilongesila ku Moisesi?

⁹ Moisesi wayekele Siovaa emulongese. Etyi ankho akala meumbo lya Farao ankho handalawa-ko. Alo umwe waipaele omulume umwe omu Egitu mokonda yokunumana liwa. Wemuipaele mokonda kwe ankho ukahi nokulinga mukuavo onya. Moisesi ankho usoka okuti Siovaa wapanda etyi alinga. Siovaa akala omanima 40 nokumulongesa okuti tyihekukola vala omutima, tupu ankho wesukisa okukala ondalawa opo ahongolele ova Isilayeli. Iya opo akale ondalawa ankho una okuliola omutima, nokutavela, nomapole. Welilongesa okukala novituwa ovio iya akala ohongoi ikahi nawa. — Êx. 2:11, 12; Ovil. 7:21-30, 36.

¹⁰ Ononkhalamutwe mbonombunga novakulu vomawaneno vena okuhetekela ongeleka ya Moisesi. Tyina wamalingua onya uhanumane liwa. Liola omutima iya nove opopi etyi wapengesa. (Ecl. 7:9, 20) Landula onondonga mba Siovaa konthele yo ñgeni ovitateka vina okutetululwa iya apeho kala nomapole. (Pro. 15:1) Tyina Ononkhalamutwe mbonombunga novakulu vomawaneno valinga ngotyo, vahambukiswa Siovaa, vaeta ombembwa iya vaavela ongeleka ongwa yokukala ondalawa.

11-13. Oityi tulilongesila kongeleka yova Hebeleu vetatu?

¹¹ Tyina tumoneswa ononkhumbi: Tunde kohale, ovatumini veyele ovaumbili va Siovaa. Pamwe vapopia okuti tulinga ovipuka ovinyingi viapenga, mahi tyotyili vetuyele vala mokonda onthue ‘tutavela outumini wa Huku tyipona ovanthu.’ (Ovil. 5:29) Pamwe vetulinga omukuele, vetupaka movikaleya, nokutuveta. Nekuateso lya Siovaa onthue katuvekondolela ovivi vetulinga, mahi tutualako tyahiliya.

¹² Tala ongeleka ongwa ya Hanania na Misael na Azaria. * Ohamba yo Mbambilonia yevetumine okufenda otyilolo tyo olu. Mahi avapopila ohamba nonthilo omokonda yatyi ankho vahapondola okufenda otyilolo. Vatuaileko  okutavela ku Huku namphila ohamba yevepopilile okuti mavapakwa mofolono ina otupia. Siovaa eveyovola namphila ankho vehetyikevelela. Ova Hebeleu ovo vetatu ankho vafuapo opo valambele mu kese tyitateka tyivemonekela. (Dan. 3:1, 8-28) Ongeleka yavo yalekesa nawa okuti okukola omutima otyituwa tyonondalawa. Ovatumini vapondola okutuhongiliya okuyekapo okutavela ku Huku tupu pamwe vapopia okuti pena etyi mavetulingi inkha tutualako okuumbila Siovaa. No ngotyo, natyike matyitulingisa okuyekapo “okufenda vala” Siovaa. — Êx. 20:4, 5.

¹³ Tyina oukuatyili wetu mu Huku ulolwa, oñgeni tupondola okuhetekela ova Hebeleu vetatu? Tuna okuliola omutima iya atukala nonthumbi yokuti Siovaa metukuatesako. (Sal. 118:6, 7) Onthue tukumbulula nonthilo vana vetutendeleya okuti tulinga ovipuka ovivi. (1 Pet. 3:15) Tuanya okulinga ovipuka vipaka oupanga wetu na Siovaa motyiponga.

14-15. (a) Oityi tyipondola okumonekapo tyina tuasukalala? (b) Ngetyi tyipopia Isaías 53:7, 10, omokonda yatyi tupopila okuti Sesusi ongeleka yavilapo yokutualako okukala onondalawa alo umwe tyina tuasukalala?

¹⁴ Tyina Tuasukalala: Atuho tuna omahunga omanyingi okusukalala. Pamwe tusukalala tyina tukalinga ono polova kosikola, na tyina tuna okulinga otyilinga tyimwe tyakolela. Iya pamwe tusukalala tyina tusoka monkhalelo matuhakulwa. Tyina tuamasukalala tyipuiya okukala onondalawa. Ovipuka vimwe ankho viehetunumanesa vipondola okuhimbika okutunumanesa. Iya pahe atuhimbika okupopia monkhalelo iihamesa omitima vya vakuetu. Inkha nthiki imwe welitehelele-ale ngotyo, upondola okulilongesila kongeleka ya Sesusi.

¹⁵ Monohanyi mbahulilila mbomuenyo wae pano pohi, Sesusi wasukalalele unene. Ankho utyii okuti mamoneswa ononkhumbi iya aipawa. (Suau 3:14, 15; Gal. 3:13) Etyi kuakamba onohanyi mbehehi opo aipawe, apopi okuti ankho wasukalala unene. (Luka 12:50) Tupu, etyi kuakamba ononthiki mbumwe opo aipawe apopi vali okuti: “Ame neihamenwa unene.” Tupondola okuimbuka okuti Sesusi ankho weliola omutima iya utavela ku Huku etyi elikuambela okuti: “Tate, ndyovole moola ino. Mahi etyi, otyo neila moola ino. Tate nkhimaneka enyina liove.” (Suau 12:27, 28) Etyi omuvo wokuipawa wehikapo, Sesusi elilekesa konondyale mba Huku, aipawa monkhalelo ikundisa iya iihama unene. Namphila ankho asukalala unene iya konyima amoneswa ononkhumbi, no ngotyo Sesusi walingile ehando lya Huku. Naina tupondola okupopia nonthumbi okuti Sesusi ongeleka yavilapo yomunthu ondalawa alo umwe tyina ankho asukalala! — Tanga Isaías 53:7, 10.

16-17. (a) Otyipuka patyi omapanga a Sesusi alingile ankho tyipondola okumupuiya okutualako okukala ondalawa? (b) Oñgeni tupondola okuhetekela ongeleka ya Sesusi?

¹⁶ Motyinthiki tyahulililako opo Sesusi aipawe, omapanga ae alingile otyipuka ankho tyipondola okumupuiya okutualako okukala ondalawa. Motyinthiki otyo, Sesusi ankho ukahi nokusoka unene inkha metyivili okutualako okukala omukuatyili alo kononkhia. Omuenyo wovanthu ovanyingi ankho utei kuotyo. (Loma 5:18, 19) Iya tyakolela vali, oukuatyili wae ankho upondola okunkhimaneka ine okusilisa enyina lya Tate yae. (Jó 2:4) Mahi etyi ankho vekahi nokulia ondalelo, ono apostolu avahimbika “okuyaya poyavo konthele yolie omunene vali pokati kavo.” Sesusi weveviyulile-ale konthele yotyo ovikando ovinyingi. No monthiki yatyo oyo  Sesusi wapopile-ale konthele yotyituwa otyo novalongwa vae! No ngotyo, Sesusi ahanumana navo mahi apopi nokankhenda. Evepopila ovituwa ankho vena okukala navio. Konyima evepandula etyi vatualako okumukuatesako. — Luka 22:24-28; Suau 13:1-5, 12-15.

¹⁷ Inkha wali motyitateka ngotyo, ñgeno walinga ñgeni? Tupondola okuhetekela Sesusi okutualako tyahiliya alo umwe tyina tuasukalala. Tavela otyitumino tya Siovaa tyokutualako ‘okukoleleya ovipuka vakuenyi vekulinga.’ (Kolo. 3:13) Matyitupepukila okutavela otyitumino otyo inkha tuhinangela okuti atuho tupopia nokulinga ovipuka vinumanesa vakuetu. (Pro. 12:18; Tia. 3:2, 5) Tupu apeho pandula ovipuka oviwa vakuenyi valinga. — Efe. 4:29.

18. Oñgeni Siovaa akuatesako onondalawa okulinga omatokolo? Iya oityi tuna okulinga?

¹⁸ Matulingi omatokolo omawa. Tyina tyitupuiya okunoñgonoka etyi matulingi, Siovaa metukuatesako okulinga omatokolo omawa. Mahi metukuatesako vala inkha tunondalawa. Walaa okuti “matehelela etyi onondalawa mbuita.” (Sal. 10:17) Mahi Siovaa malingi vali tyipona vala okutehelela omalikuambelo etu. Ombimbiliya yalaa okuti: “Mahongolela onondalawa mondyila yaviuka iya mevelongesa ondyila yae.” (Sal. 25:9) Siovaa utuhongolela pokati ko Mbimbiliya, nomikanda, * no novidiu mbuawa “nomupika omukuatyili nokualunguka.” (Mat. 24:45-47) Etyi tuna okulinga okutavela okukuatesuako na Siovaa mokulilongesa ovipuka aviho etuavela, nokuendela muetyi tulilongesa.

19-21. Otyipuka patyi otyivi Moisesi alingile etyi ankho veli ko Kades iya oityi tulilongesilako?

¹⁹ Matulityilika okulinga ovipuka tyihasoko. Soka ku Moisesi. Watuaileko okukala ondalawa nokutavela ku Siovaa omanima omanyingi. Konyima yetyi valinga oungendi mokueenda kuomanima 40, Moisesi ayekepo okukala ondalawa. Pomuvo opo omphange yae Miria wankhia-le iya wapakua ko Kades. Pahe ova Isilayeli avahimbika vali okuliyava okuti ankho kavekahi nokutekulwa nawa. Ankho “veliyava ku Moisesi” mokonda  ankho vetupu omaande. Namphila Siovaa aavelele Moisesi epondolo liokulinga omahuviso omanyingi, tupu namphila Moisesi atuaileko okuvehongolela mokueenda kuomanima omanyingi, no ngotyo ova Isilayeli veliyavele. Kaveliyavele vala mokonda yomaande mahi tupu avahimbika okupopia omapita Moisesi ngatyina oe ankho uvelwa onombei mokonda yokuhena omaande. — Núm. 20:1-5, 9-11.

²⁰ Moisesi anumana unene iya ayekepo okukala ondalawa. Ahapopila onkhanda ngetyi Siovaa emutumine, mahi nonyengo akandukila ovanthu iya evepopila okuti malingi ehuviso. Avete konkhanda ovikando vivali iya amutundu omaande. (Sal. 106:32, 33) Mokonda yotyo, Siovaa ahayeke Moisesi anyingile Motyilongo Valaelwe. — Núm. 20:12.

²¹ Oityi tulilongesilako? Tete, apeho tuna okulinga ononkhono opo tutualeko okukala onondalawa. Inkha tuyekapo okulinga ononkhono, matukala nomalityindailo iya atupopi nokulinga ovipuka vihekahi nawa. Vali, mokonda tyipondola okupuiya okukala ondalawa tyina tuanumana, tuna okulinga ononkhono mbokuhayeke-po otyituwa otyo alo umwe tyina tuanumana unene.

22-23. (a) Omokonda yatyi tuna okulikuatesila opo tutualeko okukala onondalawa? (b) Oityi onondaka tuvasama mu Sofonias 2:3 mbulekesa?

²² Matukayakulilwa. Apa katutu, Siovaa makahanyako onondingavivi ambuho kombanda yohi iya akukesala vala onondalawa. Tyina otyo tyamamoneka-po, ohi maikakala nombembwa. (Sal. 37:10, 11) Okuti nove mokahupa? Upondola okukahupa inkha ulinga etyi Siovaa apopia pokati komuuli Sofonia. — Tanga Sofonias 2:3.

²³ Omokonda yatyi Sofonias 2:3 yapopila okuti “hamwe mamukaholekwa”? Onondaka ombo kambulekesa okuti Siovaa ketyivili okuyovola vana ehole iya valinga ehando liae. Mahi mbulekesa okuti onthue tuna okulinga onthele yetu opo etuyovole. Matukayovolwa vala “monthiki yonyengo ya Siovaa,” nokukakala-ko apeho inkha tulinga ononkhono pahetyino mbokukala onondalawa iya atuhambukiswa Siovaa.