1-2. (a) Marhẹ ye dje i Moses rhọ, me yo ruru? (b) Iroro ọgo yọ lẹrhẹ ọwan damoma vwo uruemru dẹndẹn?

BAIBOL na ọ nẹ iyẹnrẹn kpahen i Moses taghene ọye “ohworho rọ mai vwo uruemru dẹndẹn uvuẹn ọsoso otọrakpọ na.” (Num. 12:3) Ọnana no mevirhọ taghene Moses ọvwiẹlẹ, ọ zofẹn ro no brorhiẹn, yanghene ọ zofẹn ẹkparehaso? Omaran ihworho ezẹko e ni ihworho ri vwo uruemru dẹndẹn. Ọrẹn, iroro ọrana o serhọ-ọ. Moses odibo Osolobrugwẹ ro vwo omẹgbanhon, ro brorhiẹn jeghwai fiudugbere. Nyoma userhumu i Jehova, Moses ọ dẹrughwaroghwu orodje Egypt ro vwo omẹgbanhon, o suẹn ihworho ri te 3,000,000 uvuẹn ato na, jeghwai ha userhumu rẹn agbamwa Israel fi evwreghrẹn aye kparobọ.

² Ọwan i vwa dẹrughwaroghwẹ aruẹ ebẹnbẹn ri Moses ọ dẹrughwaroghwu-u, ọrẹn a mẹrẹn ihworho yanghene erhirhiẹ ra lẹrhiẹ bẹn ra na sẹrorẹ uruemru dẹndẹn kẹdẹkẹdẹ. Ọrẹn, o vwo oborẹ ọsoriẹ o fo ne vwo uruemru dẹndẹn. Jehova o veri taghene ihworho “dẹndẹn ena ha akpọ na riuku.” (Ps. 37:11) Wu na sabu ta taghene wu vwo uruemru dẹndẹn? Awọrọ e nuo jerẹ ohworho dẹndẹn? Na ki kpahenrhọ enọ eghoghanren erana, o fori ne rhe oborẹ o mevirhọ re ne vwo uruemru dẹndẹn.

3-4. (a) Me ya na sabu ha uruemru dẹndẹn dje? (b) Iruemru ẹne ego ya guọlọre orhianẹ a guọlọ rhiẹ ihworho dẹndẹn, mesoriẹ?

³ Uruemru dẹndẹn * ọ họhọ ifoto orhorhomu. Izede ọgo?  Jerẹ oborẹ ohworho ro sin ifoto o ku ikọlọ sansan kugbe neneyo ọ sabu ha ifoto na phia, ene vi rhe dje iruemru sansan phia na sabu rhiẹ ihworho dẹndẹn. Iruemru ri mai ghanren usuẹn iruemru enana yẹ omeriotọre, uvwele ẹha, uruemru bọrọbọrọ ọrhẹ uduefigbere. Mesoriẹ a guọlọ iruemru enana na sabu ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma?

⁴ Ihworho ri vwo omeriotọre ọvo yi na sabu nyalele ọhọre Osolobrugwẹ. Uruemru dẹndẹn re ne djephia ọ ha usuẹn ọhọre Osolobrugwẹ. (Matt. 5:5; Gal. 5:23) Erhe ru ọhọre Osolobrugwẹ, Echu nọ tuekwẹre. Omarana, arha tobọ dje omeriotọre ọrhẹ uruemru dẹndẹn phia, ihworho buebun ri ha usuẹn akpọ Echu ne vwo utuoma kpahen ọwan. (John 15:18, 19) Fọkiẹ ọnana, na guọlọ uduefigbere na sabu kparehaso Echu.

5-6. (a) Mesoriẹ Echu o vwo utuoma kpahen ihworho dẹndẹn? (b) Enọ ego ya na kpahenrhọ?

⁵ Ohworho ro vwo vwo uruemru dẹndẹn ọ kparoma, ọ tuekwẹre omamọ, ọ vwọ ji huvwele i Jehova-a. Omaran yẹ Echu ọ havwọ. Ọnana yẹ ọsoriẹ o vwo utuoma kpahen ihworho dẹndẹn! Fọkime, aye e ghwolo orharhere iruemru ro vwori phia. Ọrọ mai ghanren, aye e dje Echu rhiẹ ọmọrenfian. Mesoriẹ? Fọkime, o vwo oborẹ ọnọ sabu ta yanghene ru, rọ nọ lẹrhẹ ihworho dẹndẹn ja ha ẹga rẹn i Jehova-a!—Job 2:3-5.

⁶ Ọkiọgo yo no rhiẹ emru obẹnbẹn re ne dje uruemru dẹndẹn phia? Mesoriẹ o fo na rha damoma dje uruemru dẹndẹn phia? Na sabu kpahenrhọ enọ erana, ene yono kpahen udje i Moses, emọ i Hebrew awansa re mwu riẹ evrẹn obẹ i Babylon ọrhẹ Jesu.

7-8. Me yi Moses o ruru ọke ra vwa họghọ riẹn?

⁷ Arha yẹ ọwan omẹgbanhon usun: Ọ bẹn rẹ ihworho re tiobọnẹ omẹgbanhon riẹn ina sẹrorẹ uruemru dẹndẹn, maido orhianẹ ohworho rọ ha otọre aye ọ vwọ họghọ rẹn aye yanghene nyalele orhienbro aye-e. Ọrana ọ phia wẹn dẹn ne? Me wu ne ruo orhianẹ ohworho ekrun ọnọ yo ruẹ aruẹ emru ọrana? Roro kpahen oborẹ i Moses o ru lele uvuẹn erhirhiẹ ọrana.

⁸ Jehova ọ ha i Moses mwu no rhiẹ ohworho ro no suẹn emọ Israel, nọ ji ha uphẹn riẹn nọ ya irhi ri ne suẹn ọsoso agbamwa na  rhotọre. Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ hobọtua i Moses. Udabọ ọrana, omizu i Moses ọhworhare Aaron ọrhẹ ọrẹ ọmase Miriam ni kparehasuiẹ, jeghwai ta taghene manẹ ọ vwọ rọnmọ ọmase rọ rọnmọren na-a. Manẹ evwan o biomu ehworhare ezẹko ri ha ẹrhẹ i Moses jeghwai guọlọ ru kele, ọrẹn Moses o ruẹ omara-an. Evwan o biomie-e. Ọ tobọ rẹ i Jehova no simi emiamo oti rọ ha mwu i Miriam. (Num. 12:1-13) Mesoriẹ i Moses o ruẹ omaran?

9-10. (a) Me yi Jehova ọ ha userhumu rẹn i Moses vwẹruọ ye? (b) Me yẹ urhomu ekrun ọrhẹ ekpako ukoko ina sabu yono mie i Moses?

⁹ Moses ọ ha uphẹn rẹn i Jehova no yonie. Ọke i Moses ọ ji ha oghwa orodje i Egypt emrẹ ẹgbukpe 40 ri vrẹnren na, o vwo uruemru dẹndẹ-ẹn. Itiọrurhomẹmro, evwan o kiki biomie ọke ọrana, tobọ te erhirhiẹ ro kpe ọhworhare owu ro nirin taghene o sehiẹn ọwọrọ. Moses no rorori taghene i Jehova ono vwo ekwerhọ kpahen oborẹ o ruru na. Jehova nọ ha ẹgbukpe 40 yono i Moses taghene o fori no vwo uduefigbere ọrhẹ uruemru dẹndẹn, nọ sabu suẹn emọ Israel. Habaye, nọ sabu vwo uruemru dẹndẹn, o fori no vwo omeriotọre, uruemru ra huvwele ọrhẹ uruemru bọrọbọrọ. Nime Moses o yono omamọ iruemru erana, nọ sabu rhiẹ omamọ oniruo.—Ex. 2:11, 12; Acts 7:21-30, 36.

¹⁰ Inyenana, o fori nẹ urhomu ekrun ọrhẹ ekpako ukoko i hẹrokele i Moses. Ọrhọ tobọ rhianẹ a họghọ rẹn aye-e, aye i vwe kiki biomevwa-an. Aye i rhe rusọ, aye i homariotọre kwe orusọ na. (Eccl. 7:9, 20) Homariotọre nyalele ọkpọvi Jehova sekpahen oborẹ ene ru kwaphiẹ ebẹnbẹn rhọ. Ha ẹkpahenrhọ bọrọbọrọ phia. (Prov. 15:1) Urhomu ekrun ọrhẹ ekpako ukoko re ruẹ ọnana ina lẹrhẹ oma merhen i Jehova, toroba ufuoma, jeghwai dje omamọ udje uruemru dẹndẹn phia.

11-13. Udje ọgo yẹ emọ i Hebrew awansa na i dje rẹn ọwan?

¹¹ Arha kparehasuẹ ọwan: Nẹ ọke ahwanren rhe, isuensun ituakpọ a kparahasuẹ ihworho i Jehova. Aye ina sabu “mọrenfian” sansan baren ọwan, ọrẹn ọwan ne brorhiẹn ra na “huvwele Osolobrugwẹ taghene ọye yo suẹn ukperẹ ono rhiẹ ituakpọ.” (Acts 5:29) Ana sabu ha ọwan djechẹẹ, mwu ọwan rhẹ ekanron, yanghene tobọ kpe ọwan gbangbanhon. Ọrẹn, nyoma userhumu i Jehova, ọwan i ruẹ kele-e, ukpomaran ọwan ina sẹrorẹ uruemru dẹndẹn uvuẹn ebẹnbẹn na ephian.

¹² Roro kpahen udje emọ i Hebrew awansa re mwu riẹ evrẹn obẹ i Babylon, odẹ aye  yẹ Hananiah, Mishael, ọrhẹ Azariah. * Orodje i Babylon o jurhi rẹn aye taghene aye i gburhomu rhotọre rẹn oma oro ọduado rọ maren na. Izede ọghọ, aye ni dje fiotọre rẹn orodje na oborẹ ọnọ lẹrhẹ aye je gburhomu rhotọre rẹn oma na. Aye i huvwele Osolobrugwẹ dedevwo orodje na ọ djofẹn mwu aye taghene ọnọ torhẹ aye uvuẹn erhanren rọ bara gidigidi. Jehova no simi ehworhare erana ogege, dedevwo aye e fiẹrorhọ ye bi-i. Ọrẹn aye i mwuegbe aye ina dẹrughwaroghwẹ kemru kemru ri Jehova ọ ha uphẹn riẹn nọ phia. (Dan. 3:1, 8-28) Aye i djephia taghene ihworho dẹndẹn e ghini vwo uduefigbere, nime o vwo orodje, ofẹn, yanghene ojẹriọ owuorowu rọ nọ sabu ghwọghọ omwemẹ re vwori ra na ha “ẹga ro fiotọre” rẹn i Jehova-a.—Ex. 20:4, 5.

¹³ Arha damu atamwu ọwan ni, marhẹ ene ru sabu hẹrokele emọ i Hebrew awansa na? Nyoma ra na homariotọre jeghwai hẹrosuẹ i Jehova taghene ọnọ hẹrote ọwan. (Ps. 118:6, 7) Ọwan a ha izede ọghọ kpahanrhọ rẹn ihworho ra mọrenfian baren ọwan. (1 Pet. 3:15) Habaye, o fori na kẹnoma rẹn kemru kemru rọ nọ sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Ọsẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ.

14-15. (a) Me yọ nọ sabu phia rẹn ọwan ọke oma ọrhọ ghwọghọ ọwan? (b) Jerẹ oborẹ ọ ha Isaiah 53:7, 10, mesoriẹ ana sabu ta taghene udje i Jesu yọ mai serhọ kpahen ohworho ro dje uruemru dẹndẹn phia udabọ oma ẹghwọghọ?

¹⁴ Oma ọrhọ ghwọghọ ọwan: Oma ọ ghwọghọ ọwan ephian fọkiẹ iroro sansan. Ọkezẹko, ọma ọnọ sabu ghwọghọ ọwan na ki ya ya ọdamuni obẹ isukuru, yanghene na ki wian owian owu obẹ iruo. Yanghene oma ọnọ sabu ghwọghọ ọwan erhe roro kpahen aruẹ omesimo ra guọlọre. Itiọrurhomẹmro, ọ bẹn ra na sẹrorẹ uruemru dẹndẹn oma ọrhọ ghwọghọ ọwan ne. Ekwakwa ezẹko re vwe ni fiemru bi, ina sabu rhe tuẹn ọwan oma. Ẹmro ọrhẹ irueruo ọwan ina sabu rhirhiẹ ye hwainhwain. Wu rha ha uvuẹn erhirhiẹ ọrana, karorhọ udje i Jesu.

¹⁵ Uvwre ibiamo ri kẹta uvuẹn akpenyerẹn i Jesu, oma ọ ghwọgheriẹ omamọ. Jesu o rheri taghene ọnọ rioja ọgbogbanhon jeghwai hwu. (John 3:14, 15; Gal. 3:13) Ibiamo ezẹko e ki kpe yi, nọ tare taghene oma ọ ghwọgheriẹ. (Luke 12:50) Habaye, ẹdẹ ezẹko e ki kpe i Jesu, nọ tare: “Ẹhẹn mẹ o seriotọre.” Ana sabu mẹrẹn omeriotọre ọrhẹ uvwele ẹha i Jesu vwrurhe ọke rọ nẹrhomo vwe Ọsẹ ye: “Ọsẹ, simi mẹ nẹ unọke ọnana. Ọrẹn, ọnana yọ soriẹ mie te unọke ọnana. Ọsẹ, brọghọ rhẹ odẹ ọnọ.” (John 12:27, 28) Ọke oru, Jesu no fiudugbere ha omayen kpahontọre rẹn evwreghrẹn Osolobrugwẹ ri ha oja riẹ jeghwai kpe yi hwu. Udabọ oma ẹghwọghọ ọrhẹ ojẹriọ na, Jesu o ruẹ ọhọre Osolobrugwẹ rhẹ uruemru dẹndẹn. Itiọrurhomẹmro, ana sabu ta taghene Jesu yẹ udje rọ mai serhọ sekpahen ohworho ro dje uruemru dẹndẹn phia udabọ erhirhiẹ oma ẹghwọghọ!—Se Isaiah 53:7, 10.

16-17. (a) Izede ego yẹ igbehian i Jesu i ru damu uruemru dẹndẹn yen ni? (b) Marhẹ ọwan ine ru sabu hẹrokele i Jesu?

¹⁶ Uvuẹn ason rọ kẹta e ki kpe i Jesu, inyikọ yen ni ruẹ oborẹ ọ damu uruemru dẹndẹn yen ni. Roro kpahen oborẹ oma ọ ghwọghọ i Jesu te uvuẹn ason ọrana. Jesu ọnọ sẹrorẹ esegburhomẹmro ọnẹyen te erhirhiẹ uhwu? Orho mevigbanho-on, iduduru ihworho i sabu vwo arhọ i bẹmẹdẹ-ẹ. (Rom. 5:18, 19) Ọrọ mai ghanren, ọnana ọ hobọte odẹ Ọsẹ ye. (Job 2:4) Ọke ọye ọrhẹ inyikọ ye a riẹ emaran rọ kerhumu, ikuegbe aye no lele fi “unuẹkọ ọgbogbanhon”  sekpahen “ohworho rọ mai do usuẹn aye.” Jesu ọ kpọ iroro inyikọ ye vi ọgbọ buebun ne sekpahen ẹmro ọrana, tobọ tẹ owuọwọn ọrana rẹ aye a riẹ emaren kugbe na! Ọrẹn, a djokarhọ taghene evwan o biomu i Jesu-u. Ukpomaran, nọ kpahenrhọ rẹn aye izede dẹndẹn. Ọgbọrọrọ, nọ ha izede bọrọbọrọ dje udje aruẹ uruemru ro fori nẹ aye i vwo. Ọke oru, nọ kpẹmẹ igbehian yen fọkime aye i fuevwan hobọtua ye.—Luke 22:24-28; John 13:1-5, 12-15.

¹⁷ Me wu ne ruo wu rha dẹrughwaroghwẹ aruẹ erhirhiẹ i Jesu na? Ana sabu hẹrokele i Jesu jeghwai sẹrorẹ ẹhẹn bọrọbọrọ ọrhọ tobọ rhianẹ oma ọ ghwọgherẹ ọwan. Huvwele urhi Jehova rọ tare taghene “rha kwaphiẹrhọ” rhẹ owuowọnwan. (Col. 3:13) Arha karorhọ taghene ọwan a tẹmro jeghwai ruẹ ekwakwa re biomu awọrọ evwan, ọnọ ha userhumu rẹn ọwan huvwele urhi ọnana. (Prov. 12:18; Jas. 3:2, 5) Habaye, rha damoma kpẹmẹ awọrọ fọkiẹ uruemru orhorhomu aye e djephia.—Eph. 4:29.

18. Marhẹ i Jehova o ru ha userhumu rẹn ihworho dẹndẹn brorhiẹn ri serhọ, me yẹ aye ine vi ru?

¹⁸ Ene brorhiẹn ri serhọ. Arha dẹrughwaroghwẹ orhienbro egbogbanhon, Jehova ọnọ ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn ri serhọ orhianẹ e dje uruemru dẹndẹn phia. Jehova o veri taghene ono rhon “orẹ ohworho dẹndẹn na.” (Ps. 10:17) Jehova ono ru vrẹn ọrẹ ọnọ kpahenrhọ ẹrhomo ọwan. Baibol na o veri: “Ono suẹn ihworho dẹndẹn ru oborẹ ọgbare, jeghwai yono ihworho dẹndẹn kpahen izede ọnẹyen.” (Ps. 25:9) Jehova ọ yẹrẹ ọwan imwẹro ọrana uvuẹn i Baibol na, ẹbe ukoko na, * ọrhẹ ẹkwaphiẹrhotọre uyono rẹ “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na” a yẹ ọwan. (Matt. 24:45-47) O fori na homariotọre rhiabọ dẹdẹ userhumu i Jehova, nyoma re ne yono ekwakwa ri Jehova o tiobọnẹ rẹn ọwan, jeghwai nyalele oborẹ e yonorin.

19-21. Orusọ ọgo yi Moses o ruru uvuẹn Kadesh, me ya na sabu yono nie rhe?

¹⁹ E ruẹ orusọ buebu-un. Rharhumu roro kpahen i Moses. Ọ sẹrorẹ uruemru dẹndẹn jeghwai ruẹ oborẹ ọ merhen i Jehova oma ẹgbukpe buebun. Ọrẹn, ọke ugbo onya aye ẹgbukpe 40 uvuẹn atọ na ọ joma toba ne, Moses orho dje uruemru dẹndẹn phia-a. Omizie ọmase rọ ha userhumu phia simi arhọ ye uvuẹn Egypt o hwuru ro vwo ji  jiri na, ne sinrien rhẹ Kadesh. Ọgbọrọrọ, emọ Israel ne brenu taghene a vwa hẹrote aye te-e. Uvuẹn erhirhiẹ ọnana, aye ne leli Moses kunu fọkime o vwo ame-e. Udabọ omamọ usun i Moses ọrhẹ igbevwunu sansan ri Jehova ọ nyoma yen ru, aye ne ji brenu kpe yi. Aye i brenu kpahen i Moses ọrhẹ ame rọ vwọ havwiẹ, nọ họhọre taghene Moses yọ lẹrhẹ uhrun ame ka aye.—Num. 20:1-5, 9-11.

²⁰ Moses nọ tuekwẹre ọgbogbanhon kpahen aye, orho dje uruemru dẹndẹn phia-a. Ukperẹ i Moses ọnọ tẹmro rẹn atita na rhẹ esegburhomẹmro, nọ tẹmro hwainhwain rẹn ihworho na jeghwai ha ujiri rẹn omayen. Omarana, nọ ghwiẹ atita na ọgbeva, ame buebun nọ zẹ phia. Omẹkpare ọrhẹ ekwẹre ọgbogbanhon yọ lẹrhẹ i Moses ruẹ orusọ ọrana. (Ps. 106:32, 33) Fọkime Moses o dje uruemru dẹndẹn phia uvwre ọke ọrana-a, ọrhọ ruẹ Otọre Ive na-a.—Num. 20:12.

²¹ Ọwan i yono uyono ọghoghanren nẹ udje ọnana rhe. Ọrukaro, ana vi rha wian na sẹrorẹ uruemru dẹndẹn ọwan. Erhe dje uruemru dẹndẹn phia-a, omẹkpare ọnọ sabu rharhumu homaphia rọ nọ lẹrhẹ ọwan tẹmro jeghwai kpare idjaghwẹ ri sọre. Ọreva, oma ọrhọ ghwọghọ ọwan ọ bẹn re ne dje uruemru dẹndẹn phia, omarana ana vi damoma dje yi phia arha tobọ dẹrughwaroghwẹ ọhiẹn.

22-23. (a) Mesoriẹ o fo na rha guọlọ uruemru dẹndẹn? (b) Me yẹ ẹmro rọ ha uvuẹn Zephaniah 2:3 o djephia?

²² Jehova ọnọ sẹrorẹ ọwan. Phẹrẹkpẹ, Jehova ono ti evwọkon nẹ otọrakpọ na, ihworho dẹndẹn ọvo yi ne rhirhiẹ ye. Ọke ọrana, akpọ na no no vwo ufuoma. (Ps. 37:10, 11) Wu ne rhiẹ usuẹn ihworho dẹndẹn na? Wu na sabu rhirhiẹ usuẹn aye wu rhe rhiabọ dẹdẹ use i Jehova rẹ ọmẹraro Zephaniah ọ ya rhotọre.—Se Zephaniah 2:3.

²³ Mesoriẹ i Zephaniah 2:3 ọ ta: “Ọkezẹko are ine vwo usimi”? Ẹmro ọrana o mevirhọ taghene i Jehova ọ sabu simi ere ruẹ oborẹ ọ merhiẹn oma ro ji vwo ẹguọlọ kpahe-en. Ukpomaran, o djephia taghene o vwo oborẹ ọwan ine vi ru na sabu simirhọ. Arha guọlọ uruemru dẹndẹn vwana, ọwan i vwo uphẹn ra na vabọ “ẹdẹ ekwẹre i Jehova” ọrhẹ ọrẹ ene nyerien bẹmẹdẹ, jeghwai ruẹ oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma.