ALATIKE AKO 7
Tou Faigaʼi Ke Tou Agavaivai Moʼo Fakafiafiaʼi Ia Sehova
“Koutou kumi [ia Sehova], koutou fuli, kau agamalu o te fenua. . . . Koutou kumi te fakamalalo!”—SOFO. 2:3.
KATIKO 80 “ʼAhiʼahi Pea Mo Vakaʼi Ko Sehova ʼe Agalelei”
TE ʼU MANATU FAKANOUNOU *
1-2. (1) Neʼe feafeaʼi ia Moisese, pea kotea ʼae neʼe ina fai? (2) Kotea ʼae ʼe ina ʼekenaki tatou ke tou agavaivai?
ʼE UI ʼi te Tohi-Tapu, “nee agamalu [peʼe agavaivai] osi te tagata ko Moisese, o lahi age i te u tagata fuli ae kua mauli i . . . te kele.” (Num. 12:3) Ko tona fakaʼuhiga koa ko Moisese neʼe fula, mo tuʼania ʼi te toʼo ʼo ʼana tonu pea mo mataku kia natou ʼae fakafeagai kia ia? Ko te manatu ʼaia ʼa te tokolahi ʼo ʼuhiga mo he tahi ʼe agavaivai. Kae ʼe mole moʼoni te manatu ʼaia. Ko Moisese neʼe malohi, neʼe ina toʼo ʼana tonu pea neʼe lototoʼa. ʼAki te tokoni ʼa Sehova, neʼe feala ke tuʼu ia muʼa ʼo te hau malohi ʼo Esipito. Neʼe ina takitaki ia he hahaʼi ʼe lagi toko 3 miliona ʼi te toafa pea neʼe tokoni ki te puleʼaga ʼo Iselaele ke malo ʼi ʼona fili.
2 ʼE mole tou tau nei mo te ʼu fihifihia ʼae neʼe tauʼi e Moisese. Kae ʼi te ʼaho fuli, ʼe tou felaveʼi mo ni hahaʼi peʼe ko he ʼu aluʼaga ʼe faigataʼa ai hatatou agavaivai. Kae ʼe ʼi ai te tupuʼaga maʼuhiga ʼe ina ʼekenaki tatou ke tou maʼu ia te kalitate ʼaia. ʼE fakapapauʼi mai e Sehova “’e maʼu anai e te kau agavaivai ia te kele.” (Pes. 37:11, MN) ʼI tau manatu, ko koe koa ko he tahi ʼe agavaivai? Kae kotea te manatu ʼa ʼihi ʼo ʼuhiga mo koe ki te faʼahi ʼaia? ʼI muʼa ʼo hatatou tali ki te ʼu fehuʼi maʼuhiga ʼaia, ʼe ʼaoga ke tou iloʼi pe kotea te fakaʼuhiga ʼo te agavaivai.
KOTEA IA TE AGAVAIVAI
3-4. (1) Kotea ʼae ʼe feala ke tou fakatatau ki ai te agavaivai? (2) Kotea te ʼu kalitate ʼe fa ʼe ʼaoga ke tou maʼu mo kapau ʼe tou fia agavaivai? Pea kotea tona tupuʼaga?
3 Ko te agavaivai * ʼe hage pe ko he pāki ʼe matalelei. ʼO feafeaʼi? Ko he tagata ʼe faipena pāki, ʼe ina fakatahiʼi he ʼu lanu matalelei moʼo pena ia he pāki. ʼE toe feia pe mo tatou, ʼe lahi he ʼu kalitate ʼe tonu ke tou fakatahiʼi ke tou liliu ai ʼo agavaivai. Pea ʼe kau ki te ʼu kalitate ʼaia ia te agamalū, mo te fakalogo pea mo te lototoʼa. He koʼe ʼe ʼaoga tafito kia tatou ia te ʼu kalitate ʼaia mo kapau ʼe tou fia fakafiafiaʼi ia Sehova?
4 Ko te hahaʼi agavaivai pe ʼae ʼe natou tali ke natou fakalogo ki te ʼAtua. Pea ʼe loto e te ʼAtua ke tou liliu ʼo agamalū. (Mat. 5:5; Kal. 5:23) Ka tou fakalogo ki te ʼAtua, ʼe ita ai ia Satana. Koia, tatau aipe pe ʼe tou agavaivai mo agamalū, kae tokolahi ʼi te malama ʼa Satana ʼe natou fehihiʼa kia tatou. (Soa. 15:18, 19) Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼe ʼaoga ai ke tou maʼu ia te lototoʼa moʼo tauʼi ia Satana.
5-6. (1) He koʼe ʼe fehiʼa ia Satana ki te hahaʼi agavaivai? (2) Kotea te ʼu fehuʼi ʼae ka tou tali anai ki ai?
5 Ko ia ʼae ʼe agavaivai ʼe mole hage ia ko ia ʼae ʼe fialahi. Koteʼuhi ko ʼae ʼe fialahi ʼe mole ina mataʼofi ia tona ita pea mole fakalogo ia kia Sehova. ʼE ko te agaaga totonu ʼaia ʼo Satana. Pea ʼe mole tou punamaʼuli ai ki tana fehiʼa kia natou ʼe agavaivai. He ʼe ʼaki te ʼu kalitate ʼae ʼe natou maʼu, ʼe natou fakaha ai ia tona ʼuhiga agakovi. Pea ʼe mole gata ai, he ʼe natou toe fakamoʼoni ai ko Satana ʼe gutuloi. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi tatau aipe pe ʼe kotea ʼana palalau peʼe kotea ʼe ina fai, kae ʼe mole feala ia ke ina taʼofi ia te tauhi ʼa te hahaʼi agavaivai kia Sehova.—Sopo 2:3-5.
6 Ko te temi fea ʼae ʼe feala ke faigataʼa ai hatatou liliu ʼo agavaivai? Pea he koʼe ʼe tonu ke tou haga maʼu ia te kalitate ʼae ko te agavaivai? Ke feala hatatou tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia, ʼe tou toe vakaʼi anai ia te ʼu faʼifaʼitaki ʼae neʼe tuku mai e Moisese, mo te ʼu tupulaga Hepeleo ʼe toko tolu ʼae neʼe ʼaunofo ʼi Papiloni pea mo ʼae ʼo Sesu.
TE TEMI ʼAE ʼE FAIGATAʼA AI TATATOU LILIU ʼO AGAVAIVAI
7-8. Kotea ʼae neʼe fai e Moisese ʼi tona mole fakaʼapaʼapaʼi?
7 Moka ʼe tou maʼu he faʼahiga takitaki: Ko natou ʼae ʼe natou maʼu he faʼahiga takitaki, ʼe feala pe ke faigataʼa hanatou liliu ʼo agavaivai, tafito la mo kapau ʼe mole fakaʼapaʼapaʼi peʼe mole tali ʼana tonu. Neʼe kua hoko koa te aluʼaga ʼaia kia koe? ʼE feafeaʼi la mo kapau ʼe aga feia he tahi ʼo tou famili? Kotea anai ka ke fai? Tou vakaʼi pe kotea ʼae neʼe fai e Moisese ʼo ʼuhiga mo he aluʼaga feia?
8 Neʼe fakanofo e Sehova ia Moisese ko he takitaki ʼo Iselaele, mo ina foaki ki ai ia te pilivilesio ʼae ke ina tohi te ʼu lao maʼa te puleʼaga ʼaia. ʼE mahino papau ia, neʼe lagolago ia Num. 12:1-13) He koʼe neʼe ina fai te faʼahi ʼaia?
Sehova kia Moisese. Logo la te faʼahi ʼaia, kae neʼe fatufatuʼi ia e tona tokolua ko Miliamu mo tona taʼokete ko Alone ʼo ʼuhiga mo tana filifili ia tona ʼohoana. Neʼe feala pe kia Moisese ke ita pea mo fia lagavaka ohage pe ko ʼihi hahaʼi ʼe natou maʼu tana faʼahiga takitaki, kae neʼe mole feia ia Moisese. Neʼe mole ko he tahi ʼe ita vave. Koia neʼe ina kole mamahi kia Sehova ke fakagata tana fakatuʼā ia Miliamu. (Neʼe kole mamahi e Moisese kia Sehova ke fakagata tana tauteaʼi ia Miliamu (Vakaʼi te palakalafe 8)
9-10. (1) Neʼe tokoni ia Sehova kia Moisese ke mahino kitea? (2) Kotea te ʼu ako ʼe maʼu e te ʼu pule famili mo te kau tagata ʼafeā mai te faʼifaʼitaki ʼa Moisese?
9 Neʼe tuku e Moisese ke akoʼi ia ia e Sehova. ʼI ni taʼu ʼe teitei 40 ki muʼa atu, ʼi tana kei kau ki te famili hau ʼo Esipito, neʼe mole agavaivai ia Moisese. ʼI tona fakahagatonu, neʼe ko he tahi ʼe itaita. Pea koia la ʼae neʼe ina matehi ai he tagata he ʼe ʼi tana manatu, neʼe mole faitotonu. Neʼe manatu ia Moisese ʼe tali e Sehova ia te ʼu faʼahi ʼae neʼe ina fai. Neʼe tokoni leva ia Sehova kia Moisese lolotoga taʼu ʼe 40 ke mahino ki te maʼuhiga ʼae ke ina maʼu mole gata pe ki te lototoʼa moʼo takitaki ia te kau Iselaele kae neʼe tonu foki ke agavaivai ia Moisese. Pea ke feala hana liliu ʼo agavaivai, neʼe tonu foki ke agamalū, mo fakalogo. Neʼe ina tali lelei ia te ako ʼaia pea neʼe liliu ai ko he takitaki ʼe lelei ʼaupito.—Eke. 2:11, 12; Gaue 7:21-30, 36.
10 Ia ʼaho nei, ʼe tonu ke faʼifaʼitakiʼi e te ʼu pule famili pea mo te kau tagata ʼafeā ia Moisese. Moka ʼe mole fakaʼapaʼapaʼi koutou, ʼaua naʼa kotou iita vave. Kotou agavaivai pea mo kotou tali ʼe ʼi ai pe la mo ʼakotou lakahala. (Ekl. 7:9, 20) Kotou mulimuli ki te faʼahiga fakatokatoka e Sehova ia te ʼu fihifihia. Pea ka fai hakotou tali ki he tahi, kotou fai tuʼumaʼu ʼaki he agamalū. (Taag. 15:1) Ka fai e te ʼu pule famili pea mo te kau tagata ʼafeā ia te faʼahi ʼaia, ʼe natou kumi ai ia te tokalelei pea ʼe natou tuku he faʼifaʼitaki lelei ʼo ʼuhiga mo takita liliu ʼo agavaivai. Pea ʼe ko he aluʼaga ʼe fiafia ai ia Sehova.
11-13. Kotea te faʼifaʼitaki neʼe tuku mai e te toko tolu Hepeleo?
11 Moka ʼe fakatagaʼi tatou: Lolotoga te hisitolia ʼo te tagata, ʼe fakatagaʼi te hahaʼi ʼa Sehova e he kau takitaki fakatagata. ʼE feala pe ke natou tukugakoviʼi tatou ʼo natou ui neʼe tou fai he ʼu aga ʼe kovi. Kae ʼi tona fakahagatonu, ʼe natou iita he ʼe tou “fakalogo ki te ʼAtua ʼi tona ʼuhiga pule,” kae ʼe mole tou fakalogo kia natou. (Gaue 5:29) ʼE feala pe ke fakalainoaʼi tatou, peʼe pilisoniʼi tatou, peʼe gaohi koviʼi tatou. Kae ʼaki te tokoni ʼa Sehova ʼo mole tou lagavaka, ʼe tou agamalū anai lolotoga te ʼahiʼahi.
12 Tou vakaʼi te faʼifaʼitaki ʼa te toko tolu tupulaga Hepeleo ko Anania, mo Misaele pea mo Asalia ʼae neʼe ʼaunofo ʼi Papiloni. * Neʼe fakatotonu e te hau ʼo Papiloni ke natou tulolo ia muʼa ʼo he toe fakatata aulo. ʼAki he agamalū, neʼe natou fakamahino ki te hau pe koʼe ʼe mole natou atolasio anai ki te fakatata. Logo la tonatou fakamatakuʼi e te hau ke tutu ia natou ʼi he gutuʼumu kakaha, kae neʼe natou fakalogo aipe ki te ʼAtua. Neʼe filifili e Sehova ke ina haofaki atu aipe ia natou logo la neʼe mole natou ʼamanaki ʼe hoko anai te aluʼaga ʼaia. Kae, neʼe natou lotolelei ke natou tali ia aluʼaga fuli pe ʼae ʼe fakagafua e Sehova ke hoko. (Tan. 3:1, 8-28) Neʼe natou fakaha ʼi te aluʼaga ʼaia ko te hahaʼi agavaivai ʼe natou lototoʼa moʼoni. Tatau aipe pe ʼe ko he fakatotonu ʼa he hau ke tou talagataʼa kia Sehova, peʼe fakamatakuʼi tatou e ʼihi, peʼe tauteaʼi tatou, kae ʼe mole feala ki he meʼa ke ina taʼofi ia tatatou tauhi ʼateaina pe ʼae kia Sehova.—Eke. 20:4, 5.
13 ʼE feafeaʼi hatatou faʼifaʼitakiʼi ia te ʼu tupulaga Hepeleo ʼe toko tolu moka ʼahiʼahiʼi tatatou agatonu ki te ʼAtua? Tou agavaivai pea mo tou falala ʼe tokaga anai ia Sehova kia tatou. (Pes. 118:6, 7) Tou tali ʼaki he agamalū pea mo he aga fakaʼapaʼapa kia natou ʼae ʼe natou tukugakoviʼi tatou. (1 Pet. 3:15) Pea ʼe mole tou fai anai he meʼa ʼe fakatupu tuʼutamaki ki tatatou fakakaumeʼa mo tatatou Tamai ʼofa.
Ka fakafeagai mai ʼihi kia tatou, ʼe tou palalau anai kia natou ʼaki he aga fakaʼapaʼapa (Vakaʼi te palakalafe 13)
14-15. (1) Kotea ʼae ʼe feala ke hoko moka ʼe tou lotohoha? (2) ʼO alu tahi mo Esaia 53:7, 10, he koʼe ʼe feala ke tou ui ko Sesu ʼe ko te faʼifaʼitakiʼaga lelei tukupau ʼo te agavaivai logo la te lotohoha?
14 Moka ʼe tou lotohoha: ʼE lahi te ʼu tupuʼaga ʼe feala ke tou lotohoha fuli ai. Neʼe lagi tou lotohoha ʼi muʼa ʼo hatatou fai he sivi ʼi te fale ako peʼe ko te fakahoko ʼo he faʼahiga gaue. Peʼe tou lotohoha ʼuhi ko tatatou manatu ki he faitoʼo peʼe ko te fai ʼo he ʼu sivi ki totatou malolo fakasino. Ka ʼe tou lotohoha, pea ʼe mole faigafua hatatou agavaivai. Ohage la, kua tou iita leva tatou ʼo ʼuhiga mo he ʼu aluʼaga neʼe mole tou tokagaʼi ʼi te agamahani. Pea ʼe feala ke fefeka ʼatatou palalau pea ke mole tou agalelei ki ʼihi. Kapau neʼe kua ke lotohoha, ke ke vakaʼi ia te faʼifaʼitaki ʼa Sesu.
15 Lolotoga te ʼu mahina fakaʼosi ʼo Sesu ʼi te kele, neʼe lotohoha ʼaupito ia. Neʼe ina iloʼi ʼe matehi anai ia ia pea ʼe mamahi ʼaupito anai. (Soa. 3:14, 15; Kal. 3:13) ʼI ni mahina ʼi muʼa ʼo tana mate, neʼe ina ui ʼe lotohoha. (Luka 12:50) Pea ʼi ni ʼaho ʼi muʼa pe ʼo tana mate, neʼe ui fenei e Sesu: “ ʼE au lotohoha.” ʼI te ʼu palalau ʼae neʼe ina fakaʼaogaʼi ʼi tana faikole moʼo fakaha ia te ʼu meʼa ʼae ʼi tona loto, ʼe tou mahino ai ki tana agavaivai pea mo tana fakalogo ki te ʼAtua. Neʼe ina ui fenei: “Tamai, haofaki au mai te hola ʼaeni. Kaʼe ʼe ko te hola ʼaeni ʼae neʼe tupu ai taku haʼu. Tamai, fakakololiaʼi tou huafa.” (Soa. 12:27, 28) ʼI te kua hoko mai leva ia tona temi, neʼe alu tonu pe ia Sesu ki te ʼu fili ʼo te ʼAtua. Pea neʼe natou fakamamahiʼi, mo fakalainoaʼi ia Sesu ʼi te temi ʼae neʼe natou matehi ai ia ia. Logo la tona lotohoha mo tona mamahi ʼaupito, kae neʼe fakahoko pe e Sesu ia te finegalo ʼo te ʼAtua ʼaki he agavaivai. ʼE tou tui papau ai, ko Sesu ʼe ko te faʼifaʼitakiʼaga lelei tukupau ʼaia ʼo te fakaha ʼo te agavaivai logo la te lotohoha.—Lau ia Esaia 53:7, 10.
Ko Sesu ʼe ko te faʼifaʼitakiʼaga lelei tokotahi ʼo te agavaivai (Vakaʼi te palakalafe 16-17) *
16-17. (1) Neʼe ʼahiʼahiʼi feafeaʼi e te ʼu kaumeʼa ʼo Sesu ia tana agavaivai? (2) ʼE feafeaʼi hatatou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu?
16 ʼI te po fakaʼosi ʼo te maʼuli ʼa Sesu ʼi te kele, neʼe fakatupu e ʼona kaumeʼa lelei ia he aluʼaga neʼe feala ke faigataʼa ai ia tana agavaivai. Tou fakakaukauʼi age muʼa ia te lotohoha ʼae neʼe logoʼi e Sesu ʼi te po ʼaia. ʼE mahino ia, neʼe ina feʼekeʼaki pe ʼe nofo agatonu anai ʼo kaku ki tana mate? Kapau neʼe mole nofo agatonu ia Sesu, ʼe mole feala anai ki he tahi ʼi te toko lauʼi miliale hahaʼi ke ina maʼu ia te maʼuli. (Loma 5:18, 19) Kae ʼe ʼi ai te faʼahi ʼe toe maʼuhiga age, ko te matagafua ʼo tana Tamai. (Sopo 2:4) Pea neʼe “fefihiʼaki” ia te kau apositolo, ia te ʼu kaumeʼa lelei ʼa Sesu lolotoga ia tana taumafa fakaʼosi mo natou. Koteʼuhi neʼe natou fia iloʼi “pe ko ai ʼae ʼe lahi age ia natou.” Neʼe kua tuʼa lahi te fakatonutonuʼi e Sesu ʼona kaumeʼa ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, tatau pe la ʼi te kamata ʼo te afiafi ʼaia. Neʼe mole ita ia Sesu, kae neʼe agamalū. ʼAki he agalelei, neʼe fakatotonu ai e Sesu ke ina toe fakamahino age pe ʼe tonu ke feafeaʼi ia tanatou aga ʼo ina fufulu ʼonatou vaʼe. Hili ia, pea neʼe ina fakamalo ki ʼona kaumeʼa ʼo ʼuhiga mo tanatou lagolago agatonu ʼae kia te ia.—Luka 22:24-28; Soa. 13:1-5, 12-15.
17 Kotea anai ka ke fai mo kapau ʼe hoko he aluʼaga feia kia koe? ʼE feala ke tou faʼifaʼitakiʼi ia Sesu, mo tou agamalū tuʼumaʼu tatau aipe moka ʼe tou lotohoha. Ke feala hatatou fai te faʼahi ʼaia, tou fakalogo fakamalotoloto ki te fakatotonu ʼaeni ʼa Sehova: “Kotou haga fekatakiʼaki.” (Kol. 3:13) ʼE tou fakalogo anai ki te fakatotonu ʼaia mo kapau ʼe tou manatuʼi ʼe tou fakatupu ita pe la ki ʼihi ʼaki ʼatatou palalau mo ʼatatou aga. (Taag. 12:18; Sakp. 3:2, 5) Pea tahi, tou fakamalo tuʼumaʼu ki ʼotatou tehina mo tuagaʼane ʼo ʼuhiga mo ʼonatou kalitate.—Efe. 4:29.
HE KOʼE ʼE TOU HAGA FAKATUPUTUPU IA TE AGAVAIVAI?
18. ʼE tokoni feafeaʼi ia Sehova ki te kau agavaivai ke natou toʼo he ʼu tonu ʼe lelei? Kae kotea ʼae ʼe tonu ke natou fai?
18 ʼE lelei age anai te ʼu tonu ʼae ʼe tou toʼo. Moka ʼe ʼi ai he ʼu tonu faigataʼa ʼe maʼua ke tou toʼo, ʼe feala ke tokoni mai ia Sehova mo kapau ʼe tou agavaivai. ʼE ina fakapapauʼi mai ʼe fagono anai ki “te faikole ʼa te hahaʼi agavaivai.” (Pes. 10:17, MN) Pea ʼe mole gata ai, he ʼe fakapapauʼi mai ʼi te Tohi-Tapu: “ ʼE ina takitaki anai te kau agavaivai ʼi te faitotonu, pea ʼe ina akoʼi anai ki te kau agavaivai ia tona ala.” (Pes. 25:9, MN) ʼE takitaki tatou e Sehova ʼaki ia te Tohi-Tapu, mo ʼatatou fono, mo te ʼu tohi * pea mo te ʼu ʼata viteo ʼae ʼe fai e “te tagata faifekau agatonu mo poto.” (Mat. 24:45-47) Kae ke fua lelei te ʼu faʼahi ʼaia kia tatou, ʼe tonu ke tou agavaivai mo tou mahino ʼe ʼaoga kia tatou ia he tokoni. Koia ʼae ʼe tonu ai ke tou ako ia te meʼa kai fakalaumalie ʼae ʼe foaki mai e Sehova pea mo maʼuliʼi fakamalotoloto te ʼu faʼahi ʼae ʼe tou ako.
19-21. Kotea te lakahala ʼae neʼe fai e Moisese ʼi Katesi? Pea kotea te ʼu ako ʼe feala ke tou taʼofi mai ai?
19 ʼE mole tou fai anai he ʼu lakahala. Ke ke manatuʼi ia Moisese. Lolotoga he ʼu taʼu, neʼe nofo agavaivai moʼo fakafiafiaʼi ia Sehova. Kae ʼi te teitei fakaʼosi ʼo te ʼu taʼu faigataʼa ʼe 40 ʼae neʼe faifagona ai ia te kau Iselaele ʼi te toafa, neʼe mole kei agavaivai ia Moisese. Ko tona tokolua ʼae neʼe tokoni ki tona haofaki ʼi Esipito, neʼe hoki mate age pe pea neʼe tanu ʼi Num. 20:1-5, 9-11.
Katesi. Pea neʼe toe fatufatuʼi e te kau Iselaele ia tonatou faʼahiga takitaki. ʼI te temi ʼaia, neʼe “lauga leva te hahai kia Moisese” koteʼuhi neʼe mole kei ʼi ai hanatou moʼi vai. Logo la te ʼu milakulo fuli ʼae neʼe fakahoko e Sehova ʼaki ia Moisese, pea mo tonatou takitaki e Moisese ʼaki ia te ʼofa, kae neʼe lauga ia te kau Iselaele. Neʼe mole gata ʼaki pe tanatou lauga ʼo ʼuhiga mo te mole kei ʼi ai he moʼi vai. Kae neʼe natou toe lauga foki ʼo ʼuhiga mo Moisese ohage ko ia ʼae neʼe tupu ai ia tanatou fia iinu.—20 ʼI te lahi fau ʼo tona ita neʼe mole kei agamalū ia Moisese. Neʼe fakatotonu e Sehova kia Moisese ke palalau ki te utu ʼaki ia te tui. Kae neʼe palalau ia ki te hahaʼi ʼuhi ko tona ita pea neʼe ina loto ke natou manatu ʼe ko ia ʼae ka ina fai anai ia he milakulo. Pea neʼe ina taʼi tuʼa lua ai ia te utu ʼo mapuna mai ai te vai. Neʼe ina fai he lakahala mamafa ʼuhi pe ko tona fialahi mo tona ita. (Pes. 106:32, 33) Pea ʼuhi ko tana mole kei maʼu ia te agamalū, neʼe mole fakagafua ki ai ke hu ki te Kele ʼo Te Fakapapau.—Num. 20:12.
21 ʼE feala hatatou taʼofi he ʼu ako maʼuhiga ʼi te fakamatala ʼaia. ʼUluaki, ʼe tonu ke tou fai tuʼumaʼu ia he ʼu faiga ke tou agavaivai. Kapau ʼe mole tou fai te faʼahi ʼaia, ʼe toe feala pe ke ha ia te fialahi ʼi ʼatatou palalau pea mo tou fai he ʼu palalau ʼe mole tou fakakaukauʼi. Lua, moka ʼe tou lotohoha ʼe feala ai ke tou hoko ita. Koia ʼae ʼe tonu ai ke tou faigaʼi ke tou agavaivai, maʼia moka ʼe fakaneke tatou e ʼihi ke tou fai he aga ʼe kovi.
22-23. (1) He koʼe ʼe tonu ke tou faiga ke tou agavaivai tuʼumaʼu? (2) Kotea ʼae ʼe fakaha mai ʼi te vaega ʼo Sofoni 2:3?
22 ʼE puipui anai tatou. Kua vave pulihi pe e Sehova ia te kau agakovi fuli ʼi te kele, pea ʼe maʼuʼuli pe anai ia te kau agavaivai. Pea ʼe tokalelei moʼoni anai ia te kele. (Pes. 37:10, 11, MN) ʼE ke kau anai koa ʼi te kau agavaivai ʼaia? ʼE feala ke ke kau ai, mo kapau ʼe ke tali ia te fakaafe ʼa Sehova ʼae ʼe tou maʼu ia Sofoni 2:3. (Lau.)
23 He koʼe ʼe ui ia Sofoni 2:3, “Lagi e fakamauli anai koutou”? Ko tona fakaʼuhiga koa ʼe mole feala ke puipui e Sehova ia natou ʼae ʼe ʼofa ai pea mo fia fakafiafiaʼi tona loto? Kailoa ia. Ko tona fakaʼuhiga, ʼe ʼi ai te faʼahi ʼe tonu ke tou fai ke puipui ai tatou. Kapau ʼe tou faigaʼi ʼi te temi nei ke tou agavaivai moʼo fakafiafiaʼi ia Sehova, ʼe feala ai anai ke tou hao ʼi “te aho o te hauhau o [Sehova]” pea mo tou maʼuʼuli ʼo talu ai.
KATIKO 120 Tou Faʼifaʼitakiʼi Ia Te Agamalū ʼa Kilisito
^ pal. 5 ʼE mole he tahi ia tatou neʼe tupu ake mo te agavaivai. ʼE tonu ke tou fakatuputupu te agavaivai ia tatou. ʼE lagi feala ke tou agavaivai moka ʼe tou felogoi mo ni hahaʼi ʼe maʼuʼuli tokalelei, kae ʼe faigataʼa tatatou agavaivai moka ʼe tou felaveʼi mo ni hahaʼi ʼe fialahi. ʼE talanoa te alatike ʼaeni ki he ʼu faigataʼaʼia ʼe lagi tonu anai ke tou tauʼi ke feala hatatou maʼu te kalitate ʼaia ko te agavaivai.
^ pal. 3 HE ʼU FAKAMAHINO: Te agavaivai. Ko te hahaʼi ʼae ʼe agavaivai ʼe agalelei ʼi ʼanatou felogoi mo ʼihi pea ʼe natou agamalū aipe maʼia moka fakatupu ita niʼihi kia natou. Ko te hahaʼi ʼae ʼe agavaivai, ʼe mole natou fiatuʼu peʼe fialahi; ʼe natou fakaʼuhiga te hahaʼi ʼe maʼuhiga age ia natou. Pea ko Sehova ʼe agavaivai, ko tona fakaʼuhiga, ʼe ʼofa pea mo manavaʼofa kia natou ʼae ʼe malalo age ia te ia.
^ pal. 12 Neʼe foaki e te kau Papiloni ki te ʼu tupulaga Hepeleo ʼe toko tolu ʼaia ia te ʼu higoa ko Satalake, mo Mesake pea mo Apeteneko.—Tan. 1:7.
^ pal. 18 Ohage la, vakaʼi ia te alatike “Kotou Fai He ʼu Tonu ʼe Fakakolōliaʼi Ai Ia Te ʼAtua,” ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 1 ʼo Apelili 2011.
^ pal. 59 FAKAMATALA ʼO TE ʼU PĀKI Pasina 12: Neʼe hoki ʼosi age pe te fefihiʼaki ʼa te ʼu tisipulo ke natou iloʼi pe ko ai ʼae ʼe lahi age ia natou. Kae neʼe fakatonutonuʼi e Sesu ia tanatou manatu ʼaki he agamalū.