1. Oñgeni omu Samaliya apandulile Sesusi?

OVALUME ekwi ankho vasoya mokonda ankho vena otyilundu. Ankho vetupu ekevelo liokuti mavakala nawa. Mahi onthiki imwe avamonena Sesusi kokule. Ankho veiva okuti Sesusi uhakula omauvela aeho iya ankho vena onthumbi yokuti upondola okuvehakula. Ngotyo, avalaveleya Sesusi okuti: “Kala-vo nokankhenda no onthue!” Sesusi evehakula aveho. Tuna onthumbi yokuti aveho vapandulile unene Sesusi momutima. Mahi wike vala puvo walekesile okuti wapandula. * Omulume oo welitehelele okuti una okuhilivika Huku “nondaka yakaluluka.” — Luka 17:12-19.

2-3. (a) Omokonda yatyi pamwe tuhapandulila? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

² Ngo mu Samaliya, nonthue tuhanda okupandula vana vetulingila-ko ovipuka oviwa. Mahi pamwe tupondola okulimbuako okupopia okuti tuapandula nokulekesa onkhalelo tuelitehelela.

³ Monthele ei matulilongesa omokonda yatyi tyakolela okupandula muetyi tupopia no muetyi tulinga. Tupu matulilongesa onongeleka mbumwe mbovanthu vapandulile na vana vahapandulile. Konyima atulilongesa ononkhalelo mbumwe mbokupandula.

4-5. Tuna okupandula mokonda yatyi?

⁴ Siovaa ongeleka ongwa yokupandula. Onkhalelo imwe etyilinga oputyina ayamba vana valinga ehando liae. (2 Sam. 22:21; Sal. 13:6; Mat. 10:40, 41) Iya Ombimbiliya itulunda opo tukale “ovahetekeli va Huku, ngovana ononthyolwe.” (Efe. 5:1) Ngotyo ehunga liakolela litulunda okupandula omokonda tuhanda okuhetekela ongeleka ya Siovaa.

⁵ Tala ehunga ekuavo litulunda okupandula vakuetu. Okupandula tyelifwa nokulia kuapepa nawa. Okulia kupepa vali tyina tukulia na vakuetu. Tyina vakuetu vetupandula onthue tuhambukwa. Tupu tyina tupandula vakuetu, navo vahambukwa. Tyina tupandula omunthu wetukuatesako ine wetuavela otyipuka tyimwe ankho tuesukisa, ngotyo tukahi nokumunoñgonokesa okuti ononkhono alinga kambapesekele. Iya otyo tyipameka oupanga pokati ketu.

6. Oñgeni okupandula tyelifwa nomapelu alingwa no olu?

⁶ Okupandula tyakolela unene. Ombimbiliya yati: “Ondaka ipopiwa momuvo waviuka, ikahi ngomapelu oolu pelonga lyo palata.” (Pro. 25:11) Omapelu alingwa no olu iya aapakwa pelonga lyo palata ehiwa unene iya alanda onombongo ononyingi! Inkha omunthu umwe ekuavela otyiawa ngotyo, ñgeno welitehelela ñgeni? Tyina upandula vakuenyi ongotyo velitehelela. Tyiheotyo vala, epelu lialingwa no olu likala omuvo omunyingi. Tupu, onondaka upopia opo upandule mukuenyi mbupondola okumupameka mokueenda kuomuenyo wae auho.

7. Ngetyi tyipopia Salmo 27:4, oñgeni Davidi no vomuhoko wa Asafe valekesile okuti ankho vena otyituwa tyokupandula?

⁷ Ovaumbili ovanyingi va Huku vokohale ankho vena otyituwa tyokupandula. Umwe puvo o Davidi. (Tanga Salmo 27:4.) Davidi ankho uhole unene efendelo liotyotyili iya otyo tyitalelwa kovipuka alingile. Waavele ovipuka ovinyingi opo akuateseko okutunga ondyuo ya Huku. Vomuhoko wa Asafe navo valekesile okuti vena otyituwa tyokupandula etyi vahoneka oviimbo viokuhilivika Huku. Tyimwe poviimbo ovio ankho tyihilivika “ovilinga oviwa” vya Siovaa. (Sal. 75:1) Tyayandyuluka nawa okuti Davidi, no vomuhoko wa Asafe valekesile okuti vapandula unene ovipuka Siovaa evelingila. Okuti upondola okusoka kononkhalelo mbokuhetekela ovanthu ovo?

8-9. Oñgeni Paulu apandulile ovakuatate iya otyo atyieta-tyi?

⁸ Apositolu Paulu ankho uhole unene ovakuatate vae iya wetyilekesile ku etyi apopile konthele yavo. Momalikuambelo ae apeho ankho upandula Huku etyi emuavela ovakuatate ovo. Tupu wevepandulile momikanda ahonekelele omawaneno. Mo kapitulu 16:1-15 komukanda Paulu ahonekelele ovakuatate mo Loma, watumbulile omanyina ovakuatate vena 27. Wapopia okuti Pilisika na Akila “vapakele omienyo viavo motyiponga” mokonda yae. Tupu wapopia okuti Febe “wakuatesako ovanyingi” okukutikinyamo Paulu. Wapandulile ononkhono ovakuatate ovo ankho valinga. — Loma 16:1-15.

⁹ Paulu ankho utyii nawa okuti ovakuatate vae ovakuankhali, mahi momukanda ahonekela ovakuatate mo Loma, wapopia vala ovituwa viavo oviwa. Soka vala oñgeni ovakuatate velitehelele etyi veiva omanyina avo ekahi nokutangelwa ewaneno aliho! Tyotyili, otyo tyapamekele unene oupanga wavo na Paulu. Okuti nove upandula ovipuka oviwa ovakuatate vo mewaneno liove valinga?

10. Oityi tulilongesila konkhalelo Sesusi apandululile ovalongwa vae?

¹⁰ Monondaka Sesusi apopilile omawaneno oko Asia wapandulile ovilinga ovalanduli vae ankho vekahi nokulinga. Mongeleka, wapopila ewaneno lyo Tiatila okuti: “Ame ndyii evi ulinga, ohole yove nekolelo novilinga ulingila Huku, nekoleleyo liove, iya evi ulinga pahetyino ovinyingi vali tyipona evi walinga potete.” (Ehol. 2:19) Sesusi kapopile vala okuti ovilinga viavo vieliyawisa, mahi tupu wapopia ovituwa vievelunda okuyawisa kovilinga viavo. Namphila Sesusi esukisile okuviyula vamwe mo Tiatila, no ngotyo ahimbika nokuvepandula iya pokumanuhula evepandula vali. (Ehol. 2:25-28) Sesusi onkhalamutwe yewaneno, ankho kesukisile okutupandula mokonda yovilinga tulinga, mahi no ngotyo utupandula. Tyotyili, Sesusi ongeleka ongwa ovakulu vewaneno vesukisa okuhetekela!

11. Ngetyi tyipopia Hebeleu 12:16, oñgeni Esau ankho atala ovipuka vikola?

¹¹ Ovanthu vamwe vapopiwa mo Mbimbiliya ankho vetupu otyituwa tyokupandula. Mongeleka, namphila ovo tate ya Esau ankho vaumbila Siovaa, mahi no ngotyo Esau ankho utupu onthilo novipuka vikola. (Tanga Hebeleu 12:16.) Oñgeni etyilekesile? Esau wakumanene ovipuka viakolela ankho vipewa otyiveli nelonga liokulia. (Gên. 25:30-34) Konyima Esau elivele mokonda yetokolo olio liapenga. Mahi ankho kapondola okuliyava etyi  ahapelwe ovipuka ankho vipewa otyiveli mokonda oe muene walekesile okuti kapandula.

12-13. Oñgeni ova Isilayeli valekesile okuti kavapandula, iya oityi tyatundililako?

¹² Ova Isilayeli ankho vena omahunga omanyingi okupandula. Vayovolelwe koupika konyima yetyi Siovaa aetela ova Egitu Omahingano Ekwi. Konyima, Siovaa aipaa omafualali aeho o Egitu Melunga Enkhuhu iya ova Isilayeli avayovoka. Ova Isilayeli avapandula unene iya alo umwe avaimbi otyiimbo opo vahilivike Siovaa. Mahi okuti vatuaileko notyituwa otyo?

¹³ Etyi ova Isilayeli vamonekelwa novitateka, avalimbwa liwa ovipuka oviwa Siovaa evelingilile. Avalekesa okuti ankho kavapandula. (Sal. 106:7) Oñgeni vetyilekesile? “Elongo aliho lyo Isilayeli alihimbika okutañgunisa Moisesi na Arau.” Mahi tyotyili ankho vekahi nokutañgunisa Siovaa. (Êx. 16:2, 8) Otyo tyanumanesile unene Siovaa. Moluotyo, apopi okuti elongo aliho lyo Isilayeli mavankhila moluhandya, apahupu vala Kalebe na Josue. (Núm. 14:22-24; 26:65) Matulilongesa oñgeni tupondola okulityilika okulandula onongeleka ombo onombi iya atuhetekela onongeleka onongwa.

14-15. (a) Oñgeni ovalinepi vapondola okulekesa okuti vena otyituwa tyokupandula? (b) Oñgeni ovohe vapondola okulongesa ovana vavo okupandula?

¹⁴ Mombunga. Ombunga aiho ihambukwa tyina kese umwe ena otyituwa tyokupandula. Tyina ovalinepi velipandula, oupanga wavo upama iya tyivepepukila vali okulievela oviponyo. Omulume upandula omukai wae, ha putyina vala atala ovipuka oviwa apopia nevi emulingila, mahi tupu oputyina “emuhilivika.” (Pro. 31:10, 28) Iya omukai omunandunge, upopila omulume wae ovituwa oviwa apanda kwe.

¹⁵ Vohe, oñgeni mupondola okulongesa ovana venyi okupandula? Hinangelei okuti ovana venyi vahetekela evi mulinga nevi mupopia. Avei ongeleka ongwa mokuvepandula tyina vemulingila-ko ovipuka oviwa. Tupu, longesei ovana venyi okupandula ovanthu vevelingila-ko ovipuka oviwa. Kuateseiko ovana venyi okunoñgonoka okuti vena okupandula nomutima auho iya onondaka onongwa vapopila vakuavo mbupondola okuvepameka. Mongeleka, omuhikuena umwe utiwa Clary wati: “Etyi me atuukisa omanima 32 aveliyapuka na tate iya ngwe  esala nokututekula atuho vetatu. Etyi naame natuukisa omanima 32 andyisoko oñgeni me tyemupuiyile okututekula aike. Ngotyo, andyimupandula mokonda yononkhono alinga mbokututekula. Ononthiki ombu, wamphopila okuti onondaka mbuna nemupopilile mbemuhikile unene komutima iya apeho umbuhinangela. Tupu wapopia okuti mbumupameka tyina asoya.”

16. Popia ongeleka ilekesa oñgeni okupandula vakuetu tyivekalesa.

¹⁶ Mewaneno. Tyina tupandula ovakuatate vetu, ngotyo tukahi nokuvepameka. Mongeleka, omukuatate umwe omukulu wewaneno utiwa o Jorge una omanima 28, wavelele unene akala ohanyi tyihetyivili okuenda komaliongiyo. Alo umwe etyi ahimbika okuenda komaliongiyo, ankho ketyivili okulinga ononthele. Wati: “Ankho ndyilitehelela okuti hisilivila mokonda yokuhetyivili okulinga ovipuka vimwe, nokuhetyivili okufuisapo ovilinga viange mewaneno. Mahi onthiki imwe etyi eliongiyo liapwa, omukuatate umwe amphopila okuti: ‘Napandula unene ongeleka ongwa waavela ombunga yange. Mokueenda kuomanima, omalongomona ove etupameka unene. Etukuatesako okupameka ekolelo lietu.’ Onondaka ombo ambunthyiki unene komutima iya andyihimbika okulila. Pomuvo opo, onondaka ombo ankho ombo umwe nesukisa okuiva.”

17. Ngetyi tyipopia Kolosu 3:15, oñgeni tupondola okupandula oviawa Siovaa etuavela?

¹⁷ Okupandula Huku yetu. Siovaa wetuavela ovipuka ovinyingi vipameka oupanga wetu nae. Mongeleka, tulongeswa ovipuka ovinyingi momaliongiyo, no Momutala Womulavi no Despertai!, no mono site mbetu. Pamwe tutehelela elongomona, nokutanga onthele imwe, nokutala o Broadcating iya atulipopila okuti: ‘Etyi tyalingililwa umwe ame.’ Oñgeni tupondola okupandula Siovaa mokonda yoviawa ovio? (Tanga Kolosu 3:15.) Onkhalelo imwe yokutyilinga okumupandula momalikuambelo. — Tia. 1:17.

18. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuapandula Ondyuo yetu Yomaliongiyo?

¹⁸ Tupu tulekesa okuti tupandula Siovaa tyina tusukula iya atuonganeka nawa omphangu yetu yefendelo. Tulinga ononkhono mbokukomba apeho Mondyuo yo Maliongiyo nokupangiya ovipuka viateka. Tupu ovakuatate vokuhikisa vena okuundapesa nawa onomakina opo mbahateke. Tyina tuviukisa nawa Onondyuo  mbo Maliongiyo mambukala-ko ehimbwe iya atyihesukisa vali okupangiya ovipuka ovinene. Otyo tyikuatesako eongano okutunga, nokuviukisa Onondyuo mbo Maliongiyo ouye auho.

19. Oityi welilongesila kongeleka yomutalelipo womawaneno nomukai wae?

¹⁹ Okupandula vana vetuundapela unene. Onondaka tupopia opo tupandule omunthu umwe mbupondola okumukuatesako okupilulula onkhalelo atala ovitateka ekahi nokulambela. Tala ongeleka yomutalelipo umwe womawaneno nomukai wae. Konyima yokuaundapa unene movilinga viokuivisa avakondoka keumbo tyaponwa unene. Omukai wae avale ekapote mokonda ankho kuatenda unene. Komuhuka, apopila omulume wae okuti kametyivili vali okutualako movilinga viokutalelapo omawaneno. Mahi monthiki yatyo oyo, avatambula omukanda watunda ko Mbetele. Omukanda oo ankho ukahi nokuvepandula ovilinga viavo, nonkhalelo ankho vekahi nokukoleleya. Tupu muahonekwa okuti ankho katyapepukile okuilauka onosimanu ambuho. Omulume wapopia konthele yomuhikuena wae okuti: “Welitehelela nawa nonondaka ombo iya alo umwe nalumwe apopile vali konthele yokuyekapo ovilinga viokutalelapo omawaneno. Iya ovikando ovinyingi nasoka okuyekapo ovilinga viomuvo auho, oe wankhuatesako okupilulula onkhalelo yange yokusoka.” Ovalinepi ovo avatualako okutalelapo omawaneno momanima ehungi po 40.

20. Ononkhono patyi tuna okulinga ononthiki ambuho iya omokonda yatyi?

²⁰ Tulingei ononkhono mbokupandula muetyi tupopia no muetyi tulinga. Onondaka tupopila vakuetu netyi tuvelingila, pamwe otyo vala vesukisa opo vatualeko okukoleleya movitateka viouye uno weyula ovanthu vahapandula. Tupu, tyina tupandula vakuetu oupanga wetu navo upama vali. Iya tyakolela vali, matuhetekela Siovaa, Tate yetu wotyali iya upandula.