Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 8

Guxnáa núma̱aʼ

Guxnáa núma̱aʼ

“Gusngajmá rí nuxna̱a̱ núma̱aʼ” (COL. 3:15).

AJMÚÚ 46 Núma̱aʼ, Jeobá

RÍ MUʼNIGAJMAA *

1. Xú káʼnii nisngájma samaritano rí nixnáa núma̱aʼ Jesús numuu rí niʼni thanuu xá.

MBÁ guwiinʼ xa̱bekha buʼko̱ niguaʼdáá lepra ga̱jma̱a̱ nikuwa gíná. Nidxawíín rí Jesús naʼngo̱o̱ naʼni thanuu asndu xú kaʼnii má nandii ga̱jma̱a̱ ndiyáá gajkhun rí maʼngo̱o̱ maʼni thanún mangiin. Ni̱jkha̱nú mbá mbiʼi rí ndiyáá tsinguánʼ xtáa ranújngoo, nitháán ga̱jma̱a̱ mbá aʼwá gákhii: “¡Jesús, bi̱ narasngáa, agawíinʼ a̱jkia̱a̱nʼ xtayuxu!”. Ikhaa nidxawun rí nithi ga̱jma̱a̱ niʼni thanún mbá guwiinʼ xa̱bu̱ buʼko̱. Mbáa ikhiin ra̱ʼkhá tháán nixnaa núma̱aʼ * rí niguma ga̱jma̱a̱ numún. Mú, mbáwíi nisngajma ga̱jma̱a̱ ajngáa rí nixnáa núma̱aʼ. Xa̱bu̱ buʼko̱ ninindxu̱u̱ samaritano, i̱ndó ikhaa nixnáa núma̱aʼ Dios ga̱jma̱a̱ mbá aʼwá gakhii (Luc. 17:12-19).

2, 3. a) Ndiéjunʼ gaʼni rí nguáná rí xúxnáa núma̱aʼ rá. b) Ndiéjunʼ guʼyáá náa artículo rígi̱ rá.

2 Xóo má xa̱bu̱ buʼko̱, ikháanʼ mangáán nandulú muxnáa núma̱aʼ mbáa bi̱ naʼni rí májánʼ ga̱jma̱a̱ numulúʼ. Mú, mbáa nguáná nambumulúʼ muxnáa núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ ajngáa.

3 Náa artículo rígi̱, mbuʼyáá ndíjkha rí gíʼdoo wéñuʼ numuu rí muxnáa núma̱aʼ. Ma̱ngaa mbuʼyáá tikhu rí nini xa̱bu̱ bi̱ na̱ʼkha̱ raʼthí náa Biblia bi̱ nixnáa núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ bi̱ na̱nguá nini. Nda̱wa̱á muʼthá xú kaʼnii gúʼni mu musngajmá rí nuxnáa núma̱aʼ.

NÁA NUMUU RÍ MUXNÁA NÚMA̱Aʼ

4, 5. Ndíjkha rí ndayóoʼ muxnáa núma̱aʼ rá.

4 Jeobá nagíʼ mbá májánʼ xkri̱da rí muxnáa núma̱aʼ. Mbaʼa rí xóo naʼni, mbá rí ikhaa nindxu̱u̱ dí naʼni tsajkurámiinʼ bi̱ nuni rí nandoo ikhaa (2 Sam. 22:21; Sal. 13:6; Mat. 10:40, 41). Ga̱jma̱a̱ náa Biblia naʼthúlúʼ: “Guyaridáá Dios, xóo e̱ji̱i̱n bi̱ nandoo kaʼyala” (Efes. 5:1). Mbá numuu rí muxnáa núma̱aʼ numuu rí nandulúʼ manindxu̱lúʼ xóo má Jeobá.

5 Rí maʼni a̱jma̱ numuu muʼthá ga̱jma̱a̱ xkri̱da rígi̱. Rí muxnáa núma̱aʼ nindxu̱u̱ xóo mbá ganitsu, naʼni itháán miʼtsí índo̱ naʼphúlú mbaʼánʼ. Rí nakumulú índo̱ eʼwíínʼ nuxnáa núma̱aʼ naʼni rí ikháanʼ makuwáanʼ gagi. Mú rí muxnáa núma̱aʼ naʼni rí eʼwíínʼ makuwá gagi. Náa numuu rá. Numuu rí xúʼko̱ nduyáá rí tsiakii dí nini mu mumbayulúʼ o rí nixnulú mbá rí ndaʼyulú nigiʼdoo numuu. Ga̱jma̱a̱ rígi̱ naʼni dí mambaxúlúʼ itháán májánʼ gajmiúlú.

6. Xú káʼnii embánii rí muxnaa númaa ga̱jma̱a̱ manzana dí oro rí kajti náa xua̱ ndrígóo plata rá.

6 Rí maraxna̱a̱ núma̱aʼ gíʼdoo wéñuʼ numuu. Náa Biblia naʼthí: “Xóo manzanas dí oro rí kajti náa xua̱ ndrígóo plata xúʼko̱ kaʼnii nindxu̱u̱ mbá ajngáa índo̱ phú ndayóoʼ” (Prov. 25:11). Lá ragájkhun rí mitsaanʼ wéñuʼ mbá manzanas dí oro rí kajti náa xua̱ dí plata ráʼ. Ma̱ngaa rígi̱ mani̱ndxu̱u̱ minumuu wéñuʼ. Xú kaʼnii gakumulú á mu nuxnulú mbá rí xúʼko̱ kaʼnii xá. Rí muxnáa núma̱aʼ, ma̱ndoo mambríguíi ga̱jma̱a̱ rígi̱. Xóo má ikháanʼ muyexíngajulú mbayuuʼ tsiguʼ mbá rí nakhánulú rí gíʼdoo wéñuʼ numuu, xúʼko̱ má mbáa ma̱ndoo mayéxi̱i̱ ajngúlú xúgi̱ mbiʼi rí gaxtáa.

XA̱BI̱I̱ DIOS BI̱ NIXNÁA NÚMA̱Aʼ

7. a) Xó má naʼthí Salmo 27:4, xú kaʼnii nixnáa núma̱aʼ David rá. b) Xú kaʼnii nini e̱ji̱i̱n Asaf rá.

7 David ninindxu̱u̱ mbáa bi̱ mbaʼin xa̱bi̱i̱ Dios bi̱ nixnáa núma̱aʼ (atraxnuu Salmo 27:4). * Rí niʼni nisngájma rí ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱u̱n nindoo maʼni ñajunʼ Jeobá. Mbá xkri̱da, nixná mbaʼa wéñuʼ rí maguma ga̱jma̱a̱ templo. Eʼwíínʼ ninindxu̱ún e̱ji̱i̱n Asaf. Ikhiin nisngájmaa rí nixnáa núma̱aʼ índo̱ nini salmos, xóo muʼthá, ajmúú rí naxnúu gamajkhu Dios. Náa mbá rí ikhaa nixna̱a̱ núma̱aʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ numuu xúgíʼ rí ‹mitsaanʼ wéñuʼ rí niʼniwíi› (Sal. 75:1). Nakujma kaʼwu rí David gajmíi̱n e̱ji̱i̱n Asaf nindúún musngajmáá Jeobá rí nanigu̱u̱nʼ xúgíʼ dí ikhaa nixnúún. Xú kaʼnii gándoo guʼyaridúún ikháanʼ xá.

Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ carta ndrígóo Pablo rí ni̱jkha̱ náa inún cristianos bi̱ Romanos ga̱jma̱a̱ numuu rí muxnáa núma̱aʼ rá. (Atayáá kutriga̱ 8 ga̱jma̱a̱ 9). *

8, 9. a) Xú kaʼnii nisngájma apóstol Pablo rí nandoo kaʼñún a̱ngui̱i̱n rá. b) Ndiéjunʼ nirígá rá.

8 Apóstol Pablo nindoo kaʼñúún wéñuʼ a̱ngui̱i̱n ga̱jma̱a̱ nisngájma rí xóo niʼthí ga̱jma̱a̱ numún ikhiin. Mbá xkri̱da, nixnáa má xúʼko̱ núma̱a̱ Dios ga̱jma̱a̱ numún ikhiin índo̱ naʼtájkáan. Ga̱jma̱a̱ náa cartas rí nikuʼma ikhí niʼnirámáʼ dí ra̱ʼkhá tháán eyoo kaʼñún. Guʼyáá mbá rí nirígá. Náa Romanos 16:1-15, niʼthí ga̱jma̱a̱ mbiʼñún mbá 27 cristianos. Niʼthí rí Prisca ga̱jma̱a̱ Áquila ‹nini gínámíjná› ga̱jma̱a̱ numuu ikhaa ma̱ngaa rí Febe ninindxu̱u̱ bi̱ ‹nimbáñun mbaʼin›, xóo má ikhaa ma̱ngaa. Pablo niʼthún ajngáa rí maxnún tsiakii a̱ngiu̱lú buʼko̱ bi̱ nunimíjna̱ muni ñajunʼ Dios.

9 Ikhaa ndiʼyoo rí a̱ngui̱i̱n ni̱ndxu̱ún xa̱bu̱ aʼkhá. Maski ajndu xúʼko̱, ikhaa niʼthún cristianos bi̱ kuwa náa Roma rí ni̱ndxu̱ún míjiinʼ xa̱bu̱. Ikha jngó índo̱ nigixnuu carta náa congregación, mbáa a̱ngiu̱lú buʼko̱ nikuwa gagi índo̱ nidxawíín rí Pablo naʼthí ga̱jma̱a̱ numún. Ga̱jma̱a̱ mbáa rúʼko̱ niʼni rí mambaxúún itháán gajmiún ikhaa. Lá ni̱ndxu̱lú xóo Pablo ga̱jma̱a̱ nuxníin núma̱aʼ a̱ngiu̱lú bi̱ kuwa náa congregación ga̱jma̱a̱ rí nuthi o nuni xáʼ.

10. Ndiéjunʼ gándoo gajmañulú náa xkri̱da ndrígóo Jesús rí naxníin núma̱aʼ xa̱bi̱i̱ rá.

10 Náa ajngáa ndrígóo Jesús rí niʼthún tikhu congregación dí nirígá náa Asia Menor, ikhaa nixníi núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ numuu ñajunʼ rí nuni xa̱bi̱i̱. Mbá xkri̱da, nigíʼdu̱u̱ nijuiʼthá ajngáa rígi̱ náa congregación ndrígóo Tiatira: “Naniʼnúʼ rí natani, ngajua ndrígáʼ ga̱jma̱a̱ fe ga̱jma̱a̱ ñajunʼ rí natani ga̱jma̱a̱ rí naʼngaʼ, ga̱jma̱a̱ rí nitani̱ xíkhoo nindxu̱u̱ itháan ki xóo nákha ginii.” (Rev. 2:19.) Raʼkháa i̱ndó niʼthún rí ñajunʼ ndrígu̱ún niʼni itháán mba̱a̱, ma̱ngaa niʼthún rí májánʼ nini. Gajkhun má rí ndiyóoʼ maxprígún tikhun cristianos bi̱ nikuwa náa congregación rígi̱ mú índo̱ niʼthí, nigíʼdu̱u̱ ga̱jma̱a̱ niguámbóo ga̱jma̱a̱ ajngáa rí naxná tsiakii (Rev. 2:25-28). Jesús nindxu̱u̱ bi̱ kayá edxu̱u̱ náa xúgíʼ congregación ga̱jma̱a̱ ma̱ndoo maʼni asndu ndiéjunʼ rí nandoo ikhaa. Mú ikhaa na̱nguá kitsudaa rí maxnáaʼlú núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ rí nuʼni numuu ikhaa. Maski ajndu xúʼko̱, ikhaa naxnáaʼlú núma̱aʼ. Ikhaa rígi̱ nindxu̱u̱ mbá májánʼ xkri̱da mu mbuyaridáá bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ náa congregación.

XA̱BU̱ BI̱ NA̱ʼKHA̱ RAʼTHÍ NÁA BIBLIA BI̱ TÚXNÁA NÚMA̱Aʼ

11. Xó má naʼthí Hebreos 12:16, xú kaʼnii nisngájma Esaú rí taʼyamajkhuu dí nigiʼdoo rá.

11 Phú gíná rí tikhun xa̱bu̱ bi̱ na̱ʼkha̱ raʼthí náa Biblia na̱nguá nisngajma gamajkhu o túxna̱a̱ núma̱aʼ. Guʼyáá ga̱jma̱a̱ numuu Esaú. Maski ajndu aniu̱u̱ nindúún kuyáá Jeobá ga̱jma̱a̱ ndiyamajkuíí, ikhaa taʼyamajkuu rí mitsúʼkháan (atraxnuu Hebreos 12:16). * Xú kaʼnii nisngájma rí taʼyamajkhuu xá. Nigujua̱ ga̱jma̱a̱ mbá xúbá lenteja rí kaʼyoo xóo aʼdá giʼnii náa giʼtio̱o̱ bi̱ mbiʼyuu Jacob, (Gén. 25:30-34). Nda̱wa̱á nigáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n rí niʼni ga̱jma̱a̱ naxiéʼkhá numuu rí tagrui̱gú rí kaʼyoo xóo aʼdá giʼnii. Mú nándáa rí maʼni numuu rí taʼyamajkhuu rí nigiʼdoo.

12, 13. Xú kaʼnii nisngajma israelitas rí túxna̱a̱ núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ nirígá rá.

12 Bi̱ israelitas niguáʼdáá mbaʼa numuu mu muxnáa núma̱aʼ. Jeobá ni̱ʼkha̱ kagu̱u̱ mbá gu̱wa̱ʼ gamiéjunʼ náa Egipto mu maʼni káwíin náa kuwa rumíniʼ. Nguáthá mbiʼi nda̱wa̱á niʼni gámbíin ejército egipcio náa lamáa Maña̱ʼ. Ikhiin nixnáa wéñuʼ núma̱aʼ rí asndu nini mbá ajmúú náa Dios ga̱jma̱a̱ numuu rí niʼngo̱o̱. Mú, nguáthá mba̱yu̱u̱ʼ ndijyúuʼ rí nixnáa núma̱aʼ xá.

13 Índo̱ niraʼníí i̱ʼwáʼ xkujndu, nimbumún rí Dios niʼni ga̱jma̱a̱ numún ikhiin ga̱jma̱a̱ nisngajmá rí nánguá ndiyamajkuíí (Sal. 106:7). Náa Biblia naʼthí: “Xúgínʼ xa̱bu̱ Israel nigíʼdi̱i̱ nixieʼkhá náa inuu Moisés ga̱jma̱a̱ Aarón”, rígi̱ nandoo gáʼthúu̱n rí nixieʼkhá náa inuu Jeobá (Éx. 16:2, 8). Ikhaa nikiʼnáa wéñuʼ kañún ikhiin rí asndu nda̱wa̱á niʼthí rí xúgínʼ ikhiin makhañún náa ku̱ba̱ʼ mixooʼ, i̱ndó Josué ga̱jma̱a̱ Caleb na̱nguá (Núm. 14:22-24; 26:65). Ikha jngó guʼyáá xú kaʼnii guʼyaridáá xkri̱da dí májánʼ ga̱jma̱a̱ tséyóoʼ dí ra̱májánʼ.

XÓO MUʼNI MU MUXNÁA NÚMA̱Aʼ RÍ MBIʼI XÚGI̱

14, 15. a) Ndiéjunʼ erígá índo̱ nuxnáa núma̱aʼ bi̱ nidamijná rá. b) Xú kaʼnii gándoo gusngún e̱jñún xa̱bu̱ guanuu rí muxnáa núma̱aʼ rá.

14 Bi̱ kúwi̱i̱n náa guʼulúʼ. Xúgínʼ bi̱ kúwi̱i̱n náa mbá guʼwá nambáñun índo̱ xúgínʼ nuxna̱a̱ núma̱aʼ. Náa bi̱ nidamijná nakuwa itháán jnduʼ ga̱jma̱a̱ xáʼniún mingíjyúuʼ muni mba̱a̱ a̱jkiu̱ún kuyamijná á mu naguʼwún nuxnáa núma̱aʼ. Xa̱biya̱ bi̱ ndaʼyamajkuu a̱ʼgiu̱u̱ raʼkháa i̱ndó ndaʼyoo náa rí naʼthí ga̱jma̱a̱ rí naʼni ma̱ngaa “nagixi̱i̱ ga̱jma̱a̱ ndaʼyamajkuu” (Prov. 31:10, 28). Ga̱jma̱a̱ a̱ʼgu̱ bi̱ nakro̱ʼo̱o̱ naʼthúu̱n ajmbio̱o̱ rí májánʼ dí naʼni.

15 Xa̱bu̱ guanii, xú kaʼnii gusngún e̱jña̱la mu muxna̱a̱ núma̱aʼ rá. Garmáʼáan a̱jkia̱la rí ikhiin nduyaridáá rí nuta ga̱jma̱a̱ rí nuni. Ikha jngó guʼgíʼ mbá májánʼ xkri̱da, guxníi̱nla núma̱aʼ índo̱ nuni mbá rí májánʼ ga̱jma̱a̱ numala. Ma̱ngaa gusngún rí muxnáa núma̱aʼ mbáa bi̱ naʼni rí májánʼ ga̱jma̱a̱ numún ikhiin. Gumbáñuun mu makru̱ʼu̱u̱n rí muxnáa núma̱aʼ gíʼmaa magajnúu asndu náa a̱jkiu̱ún ga̱jma̱a̱ rí guthi mambáñún wéñuʼ eʼwíínʼ. Mbá xkri̱da mbá ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Clary naʼthí: “Índo̱ ru̱dúʼ nigiʼdoo 32 tsiguuʼ, mbá nacha̱ kayuʼ ndiyóoʼ maguanúu mbáwíi mañawu̱u̱n mbá ajtsíin e̱ji̱i̱n. Índo̱ nigúʼdoo tsíguʼ rúʼko̱ mangúún, nigíʼdu̱u̱ ndi̱yo̱o̱ dí ra̱ʼkhá tháán mingíjyúuʼ niʼniuu ikhaa. Ikha jngó nixnáa wéñuʼ núma̱a̱ ga̱jma̱a̱ numuu xúgíʼ rí niʼni mu maʼni mbájáanʼxu. Tséʼni má mbayuuʼ rí niʼthúnʼ, dí ajngáa rí ni̱thu̱u̱n niyexi̱i̱ nga̱jo̱o̱ náa a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ nandxa̱ʼwáminaʼ má xúʼko̱ náa ajngáa rúʼko̱ ga̱jma̱a̱ rúʼko̱ nambáyúu rí maxtáa gagi mámbá mbiʼi”.

Gúʼsngúún e̱jñu̱lú mu muxnáa núma̱aʼ. (Atayáá kutriga̱ 15). *

16. Arathá mbá xkri̱da xú kaʼnii naxnún tsiakii a̱ngiu̱lú rí muxníin núma̱aʼ.

16 Náa a̱ngiu̱lú bi̱ kuwa náa congregación. Nuxnún tsiakii a̱ngiu̱lú índo̱ nuxníin núma̱aʼ. Guʼyáá ga̱jma̱a̱ numuu mbá bi̱ nayéjkha̱ edxu̱u̱ bi̱ gíʼdoo 28 tsiguuʼ mbiʼyuu Jorge. Numuu rí nindoo kháñuu wéñuʼ rúʼko̱ niʼni dí táʼngo̱o̱ gáʼga reunión mbá igu̱nʼ. Mu índo̱ nigíʼdu̱u̱ ni̱jkha̱ mbu̱júu̱, mú xóó tséʼngo̱o̱ maxná discursos. Ikhaa niʼthí: “Nikumuʼ rí nándáa dí ejmúún numuu rí nánguá eʼngoʼ mani nimbá rí kaʼyoʼ náa congregación. Mú, mbóʼ mbiʼi mbáa ndxájulú niʼthún nda̱wa̱á rí nawámbá reunión: ‹Nandoʼ maxnáaʼ núma̱aʼ numuu rí ni̱ndxa̱ʼ mbá májánʼ xkri̱da náa bi̱ kuwíin náa goʼwóoʼ. Niniguxu̱ʼ wéñuʼ discursos rí naraxná nákha ginii. Rúʼko̱ nini rí mambaxúxu̱ itháán gajmiúxu̱ Jeobá›. Núkhu má ikhú nindoʼ gámbiyaʼ. Numuu dí rúʼko̱ nindxu̱u̱ rí phú ndayoʼ madxun”.

17. Xú kaʼnii gándoo gúxnáa núma̱aʼ Jeobá ga̱jma̱a̱ numuu xúgíʼ rí naxnúlú xóo má eʼthí náa Colosenses 3:15 rá.

17 Náa Dios ndrígúlú. Jeobá naxnúlú mbaʼa wéñuʼ ganitsu rí na̱ʼkha̱ náa ikhaa. Mbá xkri̱da, nguáná nundrígú rí phú ndayúlú índo̱ na̱jkua̱ náa guʼwá nagimbáanʼ náa mbá revista ga̱jma̱a̱ náa ináa ndrígóo Internet. Lá ragájkhun rí nanigulúʼ mbá discurso, mbá artículo o mbá rí na̱ʼkha̱ náa JW Broadcasting ga̱jma̱a̱ nduʼyáá dí rúʼko̱ phú eyulú ráʼ. ikha jngó, xú káʼnii gándoo gusngajmáá Jeobá rí nuxnáa núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱ rá. (Atraxnuu Colosenses 3:15.) * Mbá rí ma̱ndoo muʼni nindxu̱u̱ rí muxnáa núma̱aʼ náa muʼtájkáan (Sant. 1:17).

Rí muyambáá mu maguma kaʼwii Guʼwá nagimbáanʼ nindxu̱u̱ mbáa rí xóo muxnáa núma̱aʼ. (Atayáá kutriga̱ 18).

18. Xú kaʼnii esngajmá rí nangajulú náa Guʼwá nagimbáánʼ rá.

18 I̱mba̱ xóo ma̱ndoo muxnáa núma̱aʼ Jeobá nindxu̱u̱ rí muʼni kaʼwi̱i̱ náa guʼwá nagimbáanʼ mu mbuʼyamajkuíí. Ikha jngó, gúyambáá má xúʼko̱ mu maguma kaʼwii ga̱jma̱a̱ guʼni májaanʼ á mu ndayóoʼ náa guʼwá nagimbáanʼ. Ma̱ngaa bi̱ najmún ajua̱nʼ rí najmaa mu marigá reunión gíʼmaa muru̱gua̱ tsumáá mu maxtienwa̱a̱. Á mu nuʼni xúʼko̱ kaʼnii nayambáá rí guʼwá nagimbáánʼ mbajyúuʼ mbayuuʼ tsiguʼ ga̱jma̱a̱ xáyóo muʼni májánʼ nángi eʼni. Á mu nuʼni xúʼko̱, marigá itháán mbújkha̱a̱ mu maguma májaanʼ o maguma i̱ʼwáʼ nuxi̱ʼ salón náa xúgíʼ numbaaʼ.

19. Ndiéjunʼ ejmañuluʼ rí nigíʼnuu mbáa circuito ga̱jma̱a̱ a̱ʼgiu̱u̱ rá.

19 Náa bi̱ nuñajunʼ gakhi ga̱jma̱a̱ numulúʼ. Mbá ajngáa májánʼ o rí muxniin núma̱aʼ ma̱ndoo maʼni rí eʼwíínʼ mbuyáá i̱mba̱ nuthu xkujndu rí nuraʼníí. Guʼyáá rí nigíʼnuu mbáa circuito ga̱jma̱a̱ a̱ʼgiu̱u̱. Nda̱wa̱á rí nigún gutaraʼa ikhiin nitangi̱i̱n néʼngu̱u̱n wéñuʼ náa guʼwá naguanún. Mbiʼi rúʼko̱ ra̱ʼkhá tháán migúwán eʼni rí a̱ʼgiu̱u̱ ni̱jkha̱a̱ gígú ga̱jma̱a̱ chamárrio̱o̱ rí midu̱. I̱mba̱ mbiʼi, niʼthúu̱n ajmbio̱o̱ rí nánguá eʼngo̱o̱ itháán maʼni ñajunʼ rúʼko̱. Mú miʼcha̱ má rúʼko̱ ni̱ʼkha̱nú mbá carta náa inuu ikhaa rí nikuʼma sucursal. Náa naʼthí rí nuxnáa wéñuʼ núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí naʼngo̱o̱ náa ñajunʼ ndrígóo numuu rí na̱nguá wabaʼ nindxu̱u̱ rí mámbá xmáná mi̱dxu̱ʼ i̱mba̱ níʼkhá. Ajmbio̱o̱ naʼthí rí: “Ajngáa rúʼko̱ nikawoo asndu náa a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ nditháan tátanga̱a̱ maʼthí rí maniñuuʼ ñajunʼ rígi̱. Nguáná índo̱ ikhúúnʼ nindoʼ maniʼñúunʼ rani̱ ñajunʼ rígi̱, ikhaa ninindxu̱u̱ bi̱ nixnúʼ tsiakii rí mani má xúʼko̱ ñajunʼ xóo circuito”. A̱ngiu̱lú bugi̱ nini ñajunʼ rígi̱ itháán maʼni a̱jma̱ skíñúʼ tsiguʼ.

20. Ndiéjunʼ rí gíʼmaa muʼni mámbá mbiʼi ga̱jma̱a̱ náá numuu rá.

20 Guʼni míjna xúgíʼ mbiʼi rí muxnáa núma̱aʼ. Rí nuʼthá ga̱jma̱a̱ rí nuʼni ma̱ndoo mambáyúu mbáa mu maʼngo̱o̱ náa numbaaʼ xkawiʼ rígi̱. Ma̱ngaa índo̱ nuxnáa núma̱aʼ ma̱ndoo maʼni rí mambaxúlúʼ itháán gajmiúlú eʼwíínʼ ga̱jma̱a̱ rí mbajyúuʼ kámuu mbiʼi. Mú rí itháán gíʼdoo numuu, nindxu̱u̱ rí mbuʼyaridáá Anu̱lú Jeobá.

AJMÚÚ 20 Nitaxúnguanʼ Jesús, A̱ʼdiáaʼ bi̱ nandaʼ xtayáá

^ párr. 5 Ndiéjunʼ eʼsngúlúʼ rí muxnáa núma̱aʼ náa xkri̱da ndrígóo Jeobá, Jesús ga̱jma̱a̱ samaritano bi̱ nigiʼdoo lepra rá. Náa artículo rígi̱ mbuʼyáá ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱ ma̱ngaa i̱ʼwáʼ xkri̱da, ma̱ngaa ndíjkha rí gíʼdoo wéñuʼ numuu muxnáa núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ tikhu rí xóo muʼni.

^ párr. 1 KU̱MA̱ RÍ GÍʼDOO NUMUU: maraxna̱a̱ núma̱aʼ nandoo gáʼthúu̱n rí matayamajkuíí rí eʼwíínʼ nuni ga̱jma̱a̱ numaaʼ ga̱jma̱a̱ marata̱ rí nakuma̱a̱ʼ.

^ párr. 7 Salmo 27:4: “Rígá mbá rí nindo̱ʼo̱o̱ Jeobá... ikhaa rúʼko̱ gáʼyaaʼ, rí ma̱ndoo maxtáá náa goʼwóo Jeobá xúgíʼ mbiʼi rí gáxtáá, mu mba̱yo̱o̱ xú káʼnii májánʼ nindxu̱u̱ Jeobá ga̱jma̱a̱ mu mbayamajkhu templo ndrígóo.”

^ párr. 11 Hebreos 12:16: “Rí xáxtáa nimbáa bi̱ naʼni aʼkhá, nimbáa bi̱ tséʼyamajkhuu rí mitsáʼkháan xó má ninindxu̱u̱ Esaú, rí niʼni gaʼduunʼ rí mani̱ndxu̱u̱ aʼdá giʼnii ga̱jma̱a̱ numuu mbá ganitsu.”

^ párr. 17 Colosenses 3:15: “Ma̱ngaa rí tsímáá rí na̱ʼkha̱ náa Cristo gáʼtañajunʼ náa a̱jkia̱la, numuu rí ikháanʼ nitatsaʼwála xóo mbóó xuwiʼ. Ga̱jma̱a̱ gusngajmá rí nuxna̱a̱ núma̱aʼ.”

^ párr. 58 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: Cristianos bi̱ nikúwi̱i̱n náa congregación ndrígóo Roma nudxawíín rí naʼthí náa carta ndrígóo Pablo rí niʼnirámáʼ náa inuu; Áquila, Priscila, Febe ga̱jma̱a̱ eʼwíínʼ a̱ngiu̱lú nadxún índo̱ nudxawíín mbiʼñún.

^ párr. 60 NAʼTHÍ NUMUU XTIʼKHU: Mbáa ndxájulú nambáyúu wáxioo mu maʼthúu̱n imba̱a̱ ndxájulú nikhi̱i̱ rí májánʼ wéñuʼ xkri̱da ndrígóo.