Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 8

Habwaki Tusemeriire Kuba Bantu Abarukusiima?

Habwaki Tusemeriire Kuba Bantu Abarukusiima?

“Musimege.”​—BAK. 3:15.

EKIZINA 46 Yahwe Nitukusiima

EBITURAYEGA *

1. Omusamaliya Yesu ouyakirize akooleka ata ngu akaba muntu arukusiima?

ABASAIJA ikumi bakaba bali omu nyikara embi muno. Bakaba barwaire ebigenge, kandi bakaba bataine kunihira ngu balikira. Baitu kiro kimu, bakalengera Yesu, Omwegesa Omukuru. Bakaba bahuliire ngu Yesu akaba akirize buli ndwara, kandi bakaba nibakigumya ngu akaba nasobora kubakiza. Nahabweki bakagamba ngu: “Mukama waitu, otuganyire.” Yesu akakiza abasaija banu. Hataloho kugurukyagurukya, boona bakasemererwa habwa Yesu kuboleka embabazi. Baitu omu halubo, atagarukire ha kuhurra asemeriirwe​—akooleka okusiima * kwe hali Yesu. Kinu kikaletera omusaija onu Omusamaliya ow’akaba akiziibwe okukugiza Ruhanga “niraka likoto.”​—Luk. 17:12-19.

2-3. (a) Habwaki obumu nitusobora kulemwa kwoleka okusiima? (b) Kiki ekiturukwija kubazaaho omu kicweka kinu?

2 Kusisanaho n’Omusamaliya onu, naitwe nitugonza kwoleka okusiima kwaitu hali abo abatwoleka embabazi. Baitu obwire obumu nitusobora kwebwa kwoleka okusiima kwaitu omu bigambo rundi omu bikorwa.

3 Omu kicweka kinu, nitwija kurora habwaki kiri kikuru kwoleka okusiima kwaitu omu bigambo n’omu bikorwa. Nitwija kurora ebitusobora kwegera ha byokurorraho ebiri omu Baibuli eby’abantu abayolekere okusiima n’abatarakwolekere. Hanyuma nitwija kubazaaho emiringo tusobora kwolekamu okusiima.

HABWAKI TUSEMERIIRE KWOLEKA OKUSIIMA?

4-5. Habwaki tusemeriire kwoleka okusiima?

4 Yahwe atuteriireho ekyokurorraho ekirungi eky’okwoleka okusiima. Ogumu ha miringo akikoramu nukwo kuha empeera abo boona abamusemeza. (2 Sam. 22:21; Zab. 13:6; Mat. 10:40, 41) Kandi Ebyahandiikirwe nibitugambira ngu “mukuratirege omulingo gwa Ruhanga, nkabana abarukugonzebwa.” (Bef. 5:1) Ensonga enkuru habwaki tusemeriire kwoleka okusiima niyo ngu nitugonza kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe.

5 Wetegereze ensonga endi habwaki nitugonza kwoleka okusiima kwaitu hali abandi. Okusiima nukusisana ekihuro ekirungi​—kyeyongera kunura obw’okibaganaho n’abandi. Kituletera okusemererwa obutumanya ngu abandi nibasiima habw’ebintu ebitukora. Tuletera abandi okusemererwa obutubooleka ngu nitusiima. Omuntu outuba tusiimire akimanya ngu amaani agatairemu kutukonyera, rundi kutuha ekintu tigafiire busa. Kandi kinu kiretera obunywani hagati yaitu n’omuntu outusiimire kweyongera kuguma.

6. Ebigambo eby’okusiima nibisisana bita n’amapeera gakozerwe omu zaabu?

6 Ebigambo ebitukozesa kusiima bikuru muno. Baibuli egamba eti: “Ekigambo ekirukugambwa nambere kisemeriire nikisisana nkamapera gezabu omu bigega byefeza.” (Nfu. 25:11) Teramu akasisani orole oburungi bw’amapeera agakozerwe omu zaabu gatairwe omu kigega ky’efeeza! Kandi tekerezaaho omuhendo gwabyo! Nosobora kwehurra ota kakuba otunga ekisembo kya mulingo ogu? Eki nikimanyisa ngu ebigambo eby’okusiima eby’obaliza abandi nabyo by’omuhendo mwingi. Tekerezaaho na kinu: Amapeera agakozerwe omu zaabu nigasobora kuhangaara kumara obwire bwingi muno. Nikyo kimu n’ebigambo byaitu eby’okusiima, omuntu ow’obigambiire nasobora kubiijuka n’okubitwara kuba by’omuhendo obwomeezi bwe bwona.

BAKOOLEKA OKUSIIMA

7. Nk’oku kyolekerwe omu Zabuli 27:4, Daudi hamu n’abahandiiki ba Zabuli abandi bakooleka bata okusiima kwabo?

7 Abaheereza ba Yahwe baingi aba kara bakooleka okusiima. Omu halubo nuwe Daudi. (Soma Zabuli 27:4.) Akasiima habw’okuramya okw’amananu kandi kinu nitukirorra ha bintu ebiyakozere. Akahayo eby’obuguuda biingi kusagika omulimo gw’okwombeka yekaru. Abaijukuru ba Asafu nabo bakooleka okusiima kwabo kurabira omu kuhandiika Zabuli rundi ebizina eby’okukugiza. Omu kimu ha bizina, bakasiima Ruhanga kandi bahaisa muno “emirimo [ye] eyamahano.” (Zab. 75:1) Nikyeyoleka kurungi ngu, Daudi hamu n’abaijukuru ba Asafu bakagonza muno kwoleka Yahwe ngu nibasiima habw’emigisa baatungire kuruga haluwe. Nosobora kutekerezaaho omulingo osobora kuhondera ekyokurorraho ky’abahandiiki ba Zabuli banu?

Ebbaruha ya Paulo hali Abarumi netwegesa ki ha nsonga y’okusiima? (Rora akacweka 8-9) *

8-9. Omukwenda Paulo akooleka ata okusiima hali ab’oruganda n’abanyaanya itwe, kandi kiki ekisobora kuba kyarugiremu?

8 Omukwenda Paulo akasiima ab’oruganda n’abanyaanya itwe kandi kinu akakyoleka omu mulingo yababalizeeho. Omu kusaba kwe yaikaraga nasiima Ruhanga habwabo. Yayolekaga okusiima kwe kurabira omu kubahandiikira ebbaruha. Omu nkarra 15 ezirukubanza omu Abarumi 16, Paulo akabazaaho Abakristaayo 27 nabeeta amabara gabu. Paulo akaijuka ngu Pirisika na Akura baali bantu “abahaireyo ebikya byabo bonka” habw’obwomeezi bwe, kandi akabazaaho Foibe ngu akaba ali “munkonyezi wabaingi,” otwaliremu na Paulo. Akasiima ab’oruganda n’abanyaanya itwe banu abaali nibakora n’amaani.​—Bar. 16:1-15.

9 Paulo akaba akimanyire ngu ab’oruganda n’abanyaanya itwe baali bantu abatahikiriire, baitu obwakaba namalirra ebbaruha ye hali Abaroma, omutima akaguta ha miringo yabo emirungi. Teramu akasisani orole omulingo ab’oruganda n’abanyaanya itwe bagarwirwemu amaani hanyuma y’okuhurra ebigambo bya Paulo nibisomwa omu kitebe! Kinu kiine kuba kyaletiire obunywani hagati yabo na Paulo kweyongera kuguma. Naiwe okira kwoleka okusiima kwawe habw’ebintu ebirungi ab’omu kitebe kyawe bakugambira rundi bakukorra?

10. Omulingo Yesu yasiimire abahondezi be nigutwegesa ki?

10 Omu butumwa bwe hali ebitebe ebimu eby’omu Asia, Yesu akooleka okusiima habw’omulimo abahondezi be baakozere. Ekyokurorraho, akatandikira ha kitebe ekiri Suatira nagamba ati: “Manyire emirimo yawe, n’okugonza, nokuikiriza, nokuhereza, nokugumisiriza kwawe, nemirimo yawe eyahanyuma okuba nyingi okukira eyokubanza.” (Kus. 2:19) Yesu atabazeeho emirimo yabo yonka baitu akabasiima habw’okuba n’emiringo eyabaletiire kukora ebintu ebirungi. N’obukiraaba ngu akaba aine kuhana abamu abaali omu Suatira, Yesu akatandika obutumwa bwe n’okusiima kandi yabumalirra n’ebigambo ebirukugarramu amaani. (Kus. 2:25-28) Tekerezaaho obusobozi Yesu obwaine nk’omutwe gw’ekitebe. Tikirukumwetagisa kutusiima habw’emirimo eyitumukorra. N’obukiraaba kiri kiti, ayoleka okusiima. Eki kakyokurorraho kirungi hali abagurusi ab’ekitebe!

BATOOLEKE KUSIIMA

11. Nk’oku kyolekerwe omu Abaheburaniya 12:16, Esau akaba narora ata ebintu ebirukwera?

11 Eky’enaku, abantu abamu omu Baibuli batooleka okusiima. Ekyokurorraho, n’obukiraaba ngu Esau akaba akuziibwe abazaire abarukugonza kandi abarukutamu Yahwe ekitiinisa, atasiime ebintu ebirukwera. (Soma Abaheburaniya 12:16NW.) * Omutima ogw’obutasiima gukeyoleka guta? Esau akanguha kuguza Yakobo muto we omugabo gwe ogw’okuba omwana omuzigaijo habw’akaihuro kataito. (Kub. 25:30-34) Esau akamara yayeijukiza kimu habw’encwamu eyiyakozere. Akaba atasiimire ekintu ekyakaba aine, nahabweki akaba atasemeriire kutontorroma habw’okutaheebwa omugisa gwe ogwakaba asemeriire kutunga nk’omwana omuzigaijo.

12-13. Abaisareri bakooleka bata omutima gw’obutasiima, kandi kiki ekyarugiremu?

12 Abaisareri bakaba baine ensonga nying ezakubaletiire kwoleka okusiima. Bakacungurwa kuruga omu bwiru hanyuma ya Yahwe kuletera Abamisiri Emihito Ikumi. Hanyuma Ruhanga akabajuna obuyahwerekeriize ihe lyona erya Misiri omu Nyanja Erukutukura. Ekintu kinu obukyabaireho, Abaisareri bakasiima muno kandi bakugiza Yahwe n’ekizina eky’obusinguzi. Baitu bakaikara nibooleka ngu nibasiima?

13 Abaisareri obubatangaine obulemeezi obundi, ahonaaho bakebwa ebirungi byona Yahwe ebyakaba abakoliire. Kandi bakooleka obutasiima bwabo. (Zab. 106:7) Omu mulingo ki? “Ekitebe kyona kyabana ba Isareri bahyemera Musa na Aroni omu irungu”​—amananu gali ngu, obubakozere kinu bakaba nibahyemera Yahwe. (Kurug. 16:2, 8) Yahwe atasemererwe habw’abantu be kwoleka omutima ogw’obutasiima. Akamara yarangirra ngu abantu ab’obusinge obu bwona obwahyemere bakaba nibagenda kuhwerekerra omu irungu, oihireho Yosuha na Kalebu. (Kubar. 14:22-24; 26:65) Leka turole omulingo tusobora kwetantara kuhondera ebyokurorraho ebibi nukwo tukahondera ebyokurorraho ebirungi.

YOLEKA OKUSIIMA OMU KASUMI KANU

14-15. (a) Abaswerangaine nibasobora bata kwoleka ngu buli omu nasiima mutaahi we? (b) Abazaire nibasobora bata kwegesa abaana babo kusiima?

14 Siima ab’omu ka yaawe. Ab’omu ka boona bagasirwa buli omu obwayoleka omutima ogw’okusiima. Abaswerangaine obubolekangana okusiima, beyongera kwirrangana haihi. Kibanguhira kuganyirangana ensobi zaabo. Nyineka ow’asiima mukazi we amanya ebintu ebirungi mukazi we abaza rundi akora, kandi “amukugiza.” (Nfu. 31:10, 28) Kandi nyinabwenge ow’amagezi agambira iba ekintu eky’arukumusiimaho.

15 Abazaire, nimusobora muta kwegesa abaana banyu kwoleka okusiima? Mwijuke ngu abaana banyu nibaija kwegera ha bikorwa byanyu n’ebigambo byanyu. Nahabweki tekaho ekyokurorraho ekirungi eky’okusiima abaana baawe obubarukuba bakukoliire ekintu. Kwongererezaaho, yegesa abaana baawe kusiima abantu obubarukuba babakoliire ebintu ebirungi. Konyera abaana baawe kwetegereza ngu okusiima kusemeriire kuruga ha mutima kandi ngu ebigambo byabo bikuru muno. Ekyokurorraho, munyaanya itwe arukwetwa Clary nagamba ati: “Nyina nyowe obuyahikize emyaka 32 ey’obukuru, akesanga aine kukuza abaana basatu ali wenka. Kandi nanyowe obunahikize emyaka 32, nkatekerezaaho muno obulemeezi obwasobora kuba yasangire ha myaka egi. Nahabweki nkamugambira ngu nkaba ninsiima habwa byona ebiyayeferiize kurora yatukuza. Ebiro ebyenyuma akangambira ngu ebigambo ebinamugambiire bikyamuli ha mutima, aikara nabitekerezaaho, kandi ngu bimuletera kwehurra kurungi buli kiro.”

Yegesa abaana baawe kusiima (Rora akacweka 15) *

16. Ha ekyokurorraho ekirukwoleka omulingo okusiima kusobora kugarramu abandi amaani.

16 Siima ab’omu kitebe. Obutusiima ab’oruganda n’abanyaanya itwe, kibagarramu amaani. Ekyokurorraho, Jorge, anyakwine emyaka 28, kandi arukuheereza nk’omugurusi omu kitebe akarwara muno. Atasobole kugenda omu nsorrokano habw’okwezi kumu. Nahanyuma y’okutandika kwija omu nsorrokano, akaba atarukusobora kwebembera ekicweka kyona ha puroguramu. Jorge nagamba ngu: “Nkehurra nkataine omugaso habw’obuceke bwange hamu n’okulemwa kuhikiriza obujunanizibwa bw’ekitebe. Baitu hanyuma y’orusorrokano, ow’oruganda omu akangambira ati: ‘Ningonza kukusiima habw’ekyokurorraho ekirungi ekyoteriireho eka yange. Embazo ez’otuhaire emyaka ey’enyuma yoona zitusemiize muno. Zitukonyiire kugumya okwikiriza kwaitu.’ Nkakwatwaho muno nahurra n’amaziga niganyija omu maiso. Ebigambo ebiyangambiire nibyo byonyini ebinkaba ningonza kuhurra.”

17. Kusigikirra ha Abakolosai 3:15, nitusobora kwoleka tuta ngu nitusiima Yahwe habw’amakune ge?

17 Siima Ruhanga waitu omugabi. Yahwe atuhaire eby’okulya eby’omwoyo omu bwingi. Ekyokurorraho, tutunga oburagirizi kurabira omu nsorrokano zaitu, magazini, hamu n’omukura gwaitu. Orahuliireho orubazo, okasoma ekicweka, rundi okarora puroguramu yaitu eya buli kwezi kandi okatekereza ngu, ‘Eki nikyo kyonyini ekimbaire ninyetaaga’? Nitusobora tuta kwoleka okusiima kwaitu hali Yahwe? (Soma Abakolosai 3:15.) Omulingo ogumu nukwo kwikara nitumusiima omu kusaba kwaitu habw’ebisembo binu ebirungi.​—Yak. 1:17.

Kukonyera omu kusemeza Ekyombeko ky’Obukama guli mulingo murungi muno ogw’okwoleka ngu nitusiima (Rora akacweka 18)

18. Miringo ki eyitusobora kwolekamu okusiima habw’Ebyombeko eby’Obukama?

18 Twoleka okusiima hali Yahwe obutwikaza ekiikaro kyaitu eky’okuramizaamu kiri kiyonjo kandi kyecumi. Twetaba omu kusemeza n’okudabiriza Ebyombeko byaitu eby’Obukama, kandi abo abakozesa ebyoma ebyamaraka hamu na vidiyo babikwata kurungi nukwo bitasisikara. Kakuba tulinda Ebyombeko by’Obukama kurungi, nibiija kuhangaara kandi nibiija n’okwetagisa kudabiriza kuke. Omu mulingo ogu, kitukonyera kukozesa sente nke kandi tuba na sente ez’okwombeka n’okudabiriza Ebyombeko eby’Obukama ebindi omu nsi yoona.

19. Ekyokurorraho ky’omuroleerezi omu na mukazi we nikikwegesa ki?

19 Siima abarukukora n’amaani habwaitu. Kusiima omuntu nikisobora kumukonyera kuhindura ha mulingo abaire nayehurra habw’ebizibu ebyarukurabamu. Tekerezaaho ekyokurorraho kinu eky’omuroleerezi w’ekicweka na mukazi we. Hanyuma y’okumara ekiro kyona omu buheereza kandi omu butiti bw’amaani, bakagaruka nambere baraaraga bajwahire. Obutiti bwali bwingi muno kyaletera na mukazi we kuraara ayefubikiire kimu. Obwire obubwakiire, akagambira iba ngu akehurra atakyasobora kweyongerayo omu mulimo gw’okubungira ebitebe. Nyenkyakara egi yonyini, ofiisi y’itaagi ekasindikira munyaanya itwe onu ebbaruha. Ebbaruha enu ekaba nemusiima muno habw’obuheereza bwe na habw’okugumisiriza. Omu bbaruha enu ofiisi y’itaagi ekooleka ngu tikyanguhire buli wiiki kugenda omu kiikaro kihyaka eky’okuraaramu. Iba munyaanya itwe nagamba ngu: “Mukazi we akakwatwaho muno habw’okusimibwa kandi kuruga obu atongere kubazaaho ensonga y’okuruga omu mulimo gw’okubungira ebitebe. Kandi obwire bukahika nuwe yatandika kugarramu nyowe amaani obunabaga ningonza kuleka omulimo gw’okubungira ebitebe.” Ow’oruganda onu na mukazi we bakamara haihi emyaka 40 omu mulimo gunu.

20. Kintu ki ekitusemeriire kulengaho kukora buli kiro, kandi habwaki?

20 Leka buli kiro ebigambo byaitu n’ebikorwa byaitu byoleke ngu nitusiima. Nosobora kusanga ngu ebigambo byaitu byakonyera omuntu kweyongerayo ekiro kindi kimu omu nsi enu enyakwijwiremu obutasiima. Kandi ebigambo byaitu eby’okusiima nibiija kutukonyera kwombeka obunywani obunyakugumire kandi obuliikaraho ebiro n’ebiro. Kandi ekirukukira obukuru, nitwija kuba nituhondera ekyokurorraho kya Isiitwe Yahwe anyakuli muntu arukusiima kandi omugabi.

EKIZINA 20 Okahayo Omwana Waawe Omugonzebwa

^ kac. 5 Kiki ekitusobora kwegera hali Yahwe, Yesu, hamu n’Omusamaliya ow’akaba arwaire ebigenge obukirukuhika ha kwoleka okusiima? Ekicweka kinu nikiija kubazaaho ebyokurorraho binu hamu n’ebindi. Nitwija kubazaaho ensonga habwaki kiri kikuru kwoleka okusiima kandi turole n’emiringo tusobora kwolekamu okusiima.

^ kac. 1 AMAKURU G’EKIGAMBO: Kusiima omuntu rundi ekintu nikimanyisa kwoleka ngu oyetegeriize omugaso gw’omuntu rundi ekintu. Ekigambo kinu nikisobora n’okumanyisa enyehurra erukuruga ha mutima.

^ kac. 11 Abaheburaniya 12:16, NW: Kandi mwerinde nukwo omulinywe hatabamu omuntu wena omusihani rundi atarukusiima ebintu ebirukwera, nka Esau, ayagulize obugwetwa bwe obw’okuba omwana omuzigaijo habw’ekiihuro kimu.

^ kac. 56 KUSOBORRA EBISISANI: Ow’oruganda nasomera ekitebe kya Roma ebbaruha ya Paulo; Akura, Pirisika, Foibe, hamu n’abandi basemeriirwe muno habw’okuhurra amabara gabo nigabazibwaho omu bbaruha.

^ kac. 58 KUSOBORRA EBISISANI: Omukazi nakonyera muhara we kusiima munyaanya itwe anyakukuzire omu myaka habw’okutaho ekyokurorraho ekirungi.