Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 9 Ma Kwong’a

Cik pa Musa ugam unyutho mer man bedopwe pa Yehova nenedi?

Cik pa Musa ugam unyutho mer man bedopwe pa Yehova nenedi?

“Emaru bedopwe ku pokolembe. Ng’om upong’ ku mer mi bero pa Yehova.”​—ZAB. 33:5.

WER 3 Genogen mwa, tegocwiny mwa, man tego mwa

LEMBE MA NWANG’ERE I IE *

1-2. (a) Wan ceke wabed wamito ang’o? (b) Lembang’o m’ukwayu wang’ei?

WAN ceke wabed wamito nia jumarwa man jutim iwa lembe i ayi m’atira. Ka saa ceke jubetimo iwa lembe i ayi m’atira ngo man i kite ma nyutho nia jumaruwa ngo, wacopo nwang’u nia ve kony mwa mbe man cwinywa copo tur.

2 Yehova ung’eyo nia wan zoo wabed wamito jumarwa, man jutim iwa lembe i ayi ma pwe. (Zab. 33:5) Wang’ei m’umbe jiji nia Mungu mwa umaruwa lee dit man ebemito jutim iwa lembe i ayi m’atira. Ka wabeng’io i Cik ma Yehova ugam umio ni nyithindho mir Israel nikadhu kud i bang’ Musa, wabinyang’ kamaleng’ nia andha emaruwa, man ebemito lembe mwa uwoth atira. Kan itie ku can pilembe jugam jutimo iri lembe i ayi m’atira ngo, kenen kite ma Cik pa Musa * ubenyutho ko kamaleng’ nia Yehova bedieng’ pi dhanu pare.

3. (a) Calu ma Jurumi 13:8-10 unyutho, wabinyang’ i lembang’o kinde ma wabeng’io i Cik pa Musa? (b) I thiwiwec maeni wabidwoko wang’ penji ma kani?

3 Kinde ma wabeng’io i Cik pa Musa, wabinyang’ nia Yehova Mungu umaruwa andha. (Som Jurumi 13:8-10.) I thiwiwec maeni, wabing’io i cik moko kende ma Mungu ugam umio ni nyithindho mir Israel, man wabidwoko wang’ penji ma e: Ang’o m’ubenyutho nia Cik pa Musa ugam ucungo iwi mer? Pirang’o wacopo yero nia Cikne ubed ucwalujo nitimo bedopwe? Mungu ugam ukwayu nia dhanu ma gitie ku dito gitii ku Cikne nenedi? Cikne ubed ugwoko asagane kit dhanu ma nenedi? Jibu mi penji maeno bitielo cwinywa, biketho wabibedo ku genogen, man biketho kindwa bidoko ceng’ini mandha ku Wegwa ma jamer.​—Tic. 17:27; Rum. 15:4.

CIK PA MUSA UGAM UCUNGO IWI MER

4. (a) Pirang’o wacopo yero nia Cik pa Musa ugam ucungo iwi mer? (b) I Matayo 22:36-40, Yesu ugam uketho peko iwi cik ma kani?

4 Wacopo yero m’umbe jiji nia Cik pa Musa ugam ucungo iwi mer pilembe mer re ma tie ukungu mi lembe ceke ma Yehova timo. (1 Yoh. 4:8) Cik ma tung’ tung’ ma Yehova umio nikadhu kud i bang’ Musa ugam ucungo iwi cik mir ukungu ario kende: nimaru Mungu man nimaru juwadwa. (Law. 19:18; Poi. 6:5; som Matayo 22:36-40.) Pieno, wacopo wacu nia i kind cik ma kadhu 600 ma julwong’o nia Cik pa Musa, cikneman ubeponjowa ku lembe moko kokoro iwi mer pa Yehova. Wakenen lapor mi cikne moko.

5, 6. Yehova ubemito nia ju m’ugamiri gitim ang’o? Ebed eneno lembang’o? Kemii lapor moko.

5 Gwokiri ni jadhogi mi gamiri man gwok awiya peri cuu. Yehova ubemito nia ju m’ugamiri gimariri lee mandha i kindgi pi kwo migi zoo. (Tha. 2:24; Mat. 19:3-6) Ka ng’atini utimo gier, nwang’u etimo lembe ma rac nisagu zoo ni jadhoge mi gamiri. Pi thelembe maeno re ma cik mir abiro m’i kind Cik apar ukwero dubri swa, niwacu timo gier. (Poi. 5:18) Nitimo gier utie ‘nidubo ni Mungu’ man etie lembe ma rac nisagu racu moko ci ma ng’atini copo timo ni jadhoge mi gamiri. (Tha. 39:7-9) Ng’atu ma jadhoge mi gamiri upodho i gier copo nwang’u can i adundene pi oro ma dupa i ng’eye.

6 Yehova beneno cuu dit kite ma ng’atuman betimo ko lembe ni jadhoge mi gamiri. Con, ebed emito nia nyithindho mir Israel kud gitim mon migi rac. Nico m’ubed uworo Cik maru dhaku pare, man esayu ngo nilalu gamiri kude pi thelembe ma tije mbe. (Poi. 24:1-4; Mat. 19:3, 8) Ento kan anyobanyoba moko ma pek uwok, man ebemito elal gamiri ku dhakune, ecikere nimio ire barua mi lalu gamiri. Baruane ubed ugwoko jumamon i kum adote mi vupo ma jucopo kelo i wigi nia gitimo gier. M’umedo maeno, i wang’ nimio baruane ni dhaku pare, ve nia ubed ukwayere nia ekelar ecidh ewec ku judongo mir adhura. Kan etimo kumeno, judongo gicopo nwang’u kaka mi konyogi kara kud gilal gamiri migi alala. Ento ka Jaisrael moko ung’io nilalu gamiri ku dhaku pare pi thelembe ma tije mbe, Yehova ubed umondo ngo i lembene, niwacu, ebed etio ngo ku judongo kunoke jubila pare pi nicere. Enre ebed eneno piiwang’ dhaku maeno m’ubecwir, man can ubed umondo i ie bende.​—Mal. 2:13-16.

Yehova ugam umito nia junyodo gigwok awiya migi, gitunggi man giponjgi, kara awiyane gikwo ku kwiocwiny (Nen udukuwec mir 7-8) *

7-8. (a) Yehova ugam ung’olo nia junyodo gitim ang’o? (Nen cal mir acaki.) (b) Ponji ma kani ma wanwang’u?

7 Lembe ma Cik uyero ugam unyutho bende nia Yehova ubemito awiya gikwo ku mutoro man jugwokgi ma ber. Yehova ung’olo nia junyodo gipong’ yeny mir awiya migi i thenge mi kum, man gipong’ bende yeny migi mi tipo. Ugam ukwayu nia junyodo giponj awiya migi saa moko ci kara ging’ei Cik pa Yehova man gimar Yehova. (Poi. 6:6-9; 7:13) Thelembe acel m’uketho Yehova ugam umio matira ni Juisrael utie pilembe gibed gitimo awiya migi rac mandha. (Yer. 7:31, 33) Yehova ugam ukwayu nia junyodo kud ginen awiya migi ve piny moko kumeni ma gicopo sendo i kite ma gimaru, ento ginen awiyane ve lonyo, niwacu giramia m’uai i bang’e m’ukwayu gimar.​—Zab. 127:3.

8 Ponji ma kani ma wanwang’u? Yehova beneno nia nico giku dhaku gitie ku kura ma nenedi i kindgi. Ebemito junyodo gimar awiya migi, pilembe ebikelo pokolembe i wigi tek gitimo awiyane rac.

9-11. Pirang’o Yehova ugam umio cik m’ukwero niketho cwiny hai i kum piny?

9 Kud iketh cwinyi i kum piny pa wedu. I kind Cik apar, ma tokcen ne ugam ukwero kethocwiny hai i kum piny, kunoke nipidho awanya ma rac i kum piny pa ng’atini. (Poi. 5:21; Rum. 7:7) Cik maeno ugam umio ponji ma lee mandha ni dhanu pa Yehova, nia gicikiri nigwoko adundegi, paru migi man pidoic migi. Yehova ung’eyo nia paru man awanya ma rac re ma cwalu ng’atini nitimo lembe m’umaku piny ungo. (Rie. 4:23) Ka Jaisrael uweko awanya ma rac uteng’ini i ie, eno copo cwale nitimo dhanu mange rac. Lembuno ugam utimo ubimo Daudi. I andha nwang’u Daudi ubino dhanu ma ber. Re nindo moko, eketho cwinye hai i kum dhaku pa ng’atu mange. Awanya pare ma rac utere i dubo. (Yak. 1:14, 15) E Daudi ugam upodho i gier, i ng’eye emito ewond cwar dhakune man kinde ma lembene urombo ngo, egam enege.​—2 Sam. 11:2-4; 12:7-11.

10 Ka Jaisrael moko ubeketho cwinye hai i kum piny pa wadi, Yehova ubed ung’eyo pilembe etie ku copo mi ng’io i adunde. (1 Kei. 28:9) Cik ma Mungu umio ni dhanu pare iwi kethocwiny hai i kum piny uponjogi nia gicikiri niceriri i kum paru ma copo terogi i timo ma reco. Eno ubenyutho kamaleng’ nia Yehova utie Wego ma jamer mi tuko ngo!

11 Ponji ma kani ma wanwang’u? Yehova neno ngo kende kende kite ma watie ko yo woko, ento eneno bende lembe m’upondo i adundewa. (1 Sam. 16:7) Paru mwa, pidoic mwa, man timo mwa copo pondo ngo ire. Eneno kite ma beco ma watie ko, man emito nia watim kero nicego kitene i kwo mwa. Re tek paru moko ma rac ubeyenyo bino i wiwa, Yehova ubekwayu nia walar wawodhe cen ma fodi eterowa ngo i timo ma reco.​—2 Kei. 16:9; Mat. 5:27-30.

CIK PA MUSA UBED UCWALUJO NITIMO BEDOPWE

12. Cik pa Musa ubeponjowa bende ku lembang’o?

12 Cik pa Musa ubeponjowa bende nia Yehova umaru bedopwe. (Zab. 37:28; Isa. 61:8) Etie iwa lapor ma ber mandha ma wacopo lubo, pilembe etimo lembe ni dhanu i ayi m’atira kwa. Yehova ubed umio mugisa ni nyithindho mir Israel ka gibeworo cik pare ma tie pwe, ento gibed ginwang’iri ku can ka gibeworo ngo cikne. Wakenen cik mange ario ma tie i kind Cik apar.

13-14. Kud i kind Cik apar, ario ma kwong’a ukwayu nia Juisrael gitim ang’o? Man gibed ginwang’u bero ma kani ka gibeworo cikne?

13 Wor Yehova kende. Kud i kind Cik apar, ario mi kwong’o ung’olo nia Juisrael gicikiri niworo Yehova kende, ento gicikiri ngo niworo ayi gin m’acwia. (Ai 20:3-6) Yehova umio ngo cik maeno pi bero pare gire, ento emiogi pi bero mi dhanu pare. Ka jurutic pare gibegwoko bedoleng’ migi ire, lembe migi ubed uwotho miero. Ento ka gibeworo mungu m’araga mi thek mange, gibed ginwang’iri ku peko.

14 Wakewec iwi Jukanani. Gibed giworo mungu m’araga ma kwo de mbe i igi kakare niworo Mungu mandha man ma kwo. Pieno gibed gitimo lembe ma nyutho koso rieko. (Zab. 115:4-8) Ku lapor, i kind thier ma gibed gimio ni mungu migine, gibed gitimo bende lemb sasa mi tarwang’, man gibed githiero awiya migi ni mungu m’araga. Nyithindho mir Israel de tek giweko Yehova man gicaku woro ayi gin m’acwia, gibed gitimo lembe ma reco mi tuko ngo, man eno ubed ukelo peko i udi migi. (2 Kei. 28:1-4) Saa moko ju ma gitie ku dito gibed gitio rac ku cik ma Yehova umio iwi bedopwe. Eno uketho gibed gisendo dhanu ma kero migi mbe man ma jugwok migi mbe. (Eze. 34:1-4) Yehova ugam ucimo nyithindho mir Israel nia ebikelo pokolembe iwi ju m’ubesendo montho ku nyithikic. (Poi. 10:17, 18; 27:19) Ento ka dhanu pa Yehova gibegwoko bedoleng’ migi ire man gibetimo lembe i ayi m’atira i kindgi, Yehova ubed umio igi mugisa.​—1 Ub. 10:4-9.

Yehova umaruwa man eneno ka jubesendowa mananu (Nen udukuwec mir 15)

15. Ponji ma kani ma wanwang’u iwi Yehova?

15 Ponji ma kani ma wanwang’u? Ka jaratic pa Yehova moko ubeworo ngo cik pare man ebesendo dhanu pa Yehova, eca tie kosa pa Yehova ngo. Ento Yehova umaruwa man eneno lembe m’atira ngo ma jubetimo iwa. Enwang’u can i cwinye piwa nisagu ma mego nwang’u pi nyathin pare. (Isa. 49:15) Kadok ecopo daru ngo masendine ndhundhu de, re i saa m’ukwayere ebipoko lembe iwi jutimrac m’ubelokiri ngo ma gibesendo dhanu tin eni.

UGAM UKWAYU JU MA GITIE KU DITO GITII KU CIK NENEDI?

16-18. Cik pa Musa ugam uweco iwi lembe ma tung’ tung’ ma kani? Man eno ubemio iwa ponji ma kani?

16 Cik pa Musa ugam uweco iwi lembe ma tung’ tung’ mi kwo mi Juisrael. Pieno pire ubino tek nia judongo ma jung’io pi nipoko lembe gipok lembe ku bedopwe. Gibed gipoko lembe m’uneno thier ma jubetimo ni Mungu, man gibed gipoko bende lembe m’uneno thubiri man turocik. Wakenen lapor moko.

17 Ka Jaisrael unego ng’atu moko, junege ngo ndhundhu. Judongo mir adhura pare gikegisayu lembe cuu i wang’ ning’olo nia nyo andha eromo ku tho. (Poi. 19:2-7, 11-13) Judongo gibed gipoko lembe ma tung’ tung’ m’ubed uwok i kind dhanu. Ku lapor, gibed giyiko kind dhanu m’uthubiri pi lim, man gibed giyiko thubiri m’uwok i kind ju m’ugamiri. (Ai 21:35; Poi. 22:13-19) Ka judongo gibepoko lembe i ayi m’atira, man nyithindho mir Israel gibeworo Cik, eno ubed umio bero ni ng’atuman i kindgi man bende ubed umio yung ni Yehova.​—Law. 20:7, 8; Isa. 48:17, 18.

18 Ponji ma kani ma wanwang’u? Lembe moko ci ma wabetimo i kwo mwa pire tie tek i wang’ Yehova. Ebemito watim lembe ni jumange ku mer man i ayi m’atira. Eneno lembe ma wabetimo man ma wabeyero, kadok kinde ma wanikendwa i ot mwa.​—Ebr. 4:13.

19-21. (a) Cik ugam ukwayu nia jupoklembe man judongo gipok lembe nenedi? (b) Cik pa Musa ubed ugwoko dhanu pa Mungu akecane i kum lembang’o? Eno ubemio iwa ponji ma kani?

19 Yehova ugam umito egwok dhanu pare kara kud gimond i timo ma reco mi thek m’utwodogi. Pieno ekwayu nia jupoklembe ku judongo gitii ku cik m’umbe akoyakoya, kud gitim dhanu yangayanga man kud gidiigi adiya. Ento gicikiri nimaru bedopwe.​—Poi. 1:13-17; 16:18-20.

20 Yehova ubed uneno kisa i kum dhanu pare, pieno emio cik pi nigwokogi kara kud jutimgi rac. Ku lapor, Cik ubed ucero ng’atini nikelo adote mi ndra iwi wadi. Ng’atu ma judoto ubino ku twero mi ng’eyo nia ng’a m’udote. (Poi. 19:16-19; 25:1) Bende, i wang’ ning’olo lembe i wie nia etie jakosa, jubed jukwayu nia juwinj jumulembe ario. (Poi. 17:6; 19:15) Dong’ ka Jaisrael moko uturo cik man ng’atu acel kende re m’unene ke? Ecopo paru ngo nia jubimio ngo ire matira, kum nwang’u Yehova uneno lembe m’etimo. I kind juruot, Yehova ugam umio dito ni wego, re dito migine ubino ku mupaka. Saa moko ka thubiri uwok i kind juruot, jutero lembene i wang’ judongo, man gin re ma gimaku yub ma tokcen.​—Poi. 21:18-21.

21 Ponji ma kani ma wanwang’u? Wacikara nilubo lapor pa Yehova, kum etimo lembe ceke i ayi ma pwe. (Zab. 9:7) Emio mugisa ni ju m’ubeworo cik pare, ento emio matira ni ju ma gibetio ku dito migi i ayi ma rac. (2 Sam. 22:21-23; Eze. 9:9, 10) Dhanu moko copo turo cik man jucopo neno nia ve gibenwang’u ngo matira, ento Yehova bikelo pokolembe i wigi i saane. (Rie. 28:13) Tek gilokiri ngo ke ceng’ini eni gibinyang’ nia “podho i cing’ Mungu ma kwo en e gin mi lworo.”​—Ebr. 10:30, 31.

CIK UBED UGWOKO AKECANE KIT DHANU MA NENEDI?

Con i Israel, kinde ma judongo gibeyiko kind dhanu ma githubiri, ugam ukwayu nia gipok lembe i kite ma nyutho nia Yehova umarugi man emaru bedopwe (Nen udukuwec mi 22) *

22-24. (a) Cik ubed ugwoko akecane jukani? Eno ubeponjowa ku lembang’o iwi Yehova? (b) Ai 22:22-24 umio cimowang’ ma kani?

22 Cik ubed ugwoko akecane ju ma gicopo gwokiri ngo gigi, calu ve nyithikic, mon ma coggi tho man umondo. Mungu ung’olo ni jupoklembe mir Israel kumae: “Kud iroc pokolembe p’umondo, kadi pa kic, kadi kud igam kendi pa dhaku ma cware tho ni mukwatu.” (Poi. 24:17) Yehova ubed udieng’ lee mandha pi dhanu maeno ma jagwok migi mbe. Bende, ebed emio matira ni ju m’ubesendogi.​—Som Ai 22:22-24.

23 Pi nigwoko juruot, Cik ugam ukwero timo ribiri ku wat. (Law. 18:6-30) Thek mange m’utwodo Israel gibed gineno nia timo ribiri ku wat utie rac ungo; ento ugam ukwayu nia dhanu pa Mungu ginen kit timo maeno ni gin ma judagu calu ma Yehova de ubed unene ko.

24 Ponji ma kani ma wanwang’u? Yehova ubemito nia ju ma gitie ku rwom gidieng’ lee pi dhanu ceke ma gibeneno wigi. Edagu timo ribiri ku wat man ebemito nia jugwok dhanu ceke man juketh lembe migi uwoth atira, asagane ju ma jucer bang’gi mbe.

CIK UBINO “TIPO MI GIN MA BER MA BIBINO”

25-26. (a) Pirang’o jucopo poro mer man bedopwe ku niyuyo man nikwo? (b) I thiwiwec mir ario m’i kind thiwiwec maeni wabiponjo ang’o?

25 Jucopo poro mer man bedopwe ku niyuyo man nikwo; ng’atini copo ngo nikwo kan ebeyuyo ngo, man ecopo ngo niyuyo kan ekwo ngo. Mer ku bedopwe de giwotho karacelo. Tek wayio andhandha nia Yehova betimo iwa kwa lembe m’atira, wabimare dong’ magwei. Ka wamaru Mungu man wamaru cik pare ma pwe, eno bicwaluwa nimaru jumange, man wabituc nitimo igi lembe i ayi m’atira.

26 Cik pa Musa ugam ukonyo nyithindho mir Israel kara gibed ku winjiri ma ceng’ini ku Yehova. Ento Cik ujik nikum Yesu man juwile ku gin ma ber nisagu, pieno dong’ dhanu pa Mungu gimbe i the Cik. (Rum. 10:4) Jakwenda Paulo uwacu nia Cik ubino “tipo mi gin ma ber ma bibino.” (Ebr. 10:1) I thiwiwec mir ario m’i kind thiwiwec ang’wen maeni m’ubenyutho nia andhandha Yehova ubedieng’ piwa, wabineno gin ma ber ne moko, man wabineno bende kite ma Yehova benyutho ko mer man bedopwe i cokiri mi Jukristu.

WER 109 Wamarara lee niai kud i adunde

^ par. 5 Thiwiwec maeni utie ma kwong’a m’i kind thiwiwec ang’wen ma bikonyowa ning’eyo nia Yehova ubedieng’ piwa andhandha. Adek m’udong’ biwok i Otkur ma Wiw mi dwi mir 5, 2019. Thiwigi tie: “Yehova benyutho mer man bedopwe nenedi i cokiri mi Jukristu?” “Ayi ma Yehova gwoko ko dhanu pare i kum lembe ma reco nyutho mer man bedopwe nenedi?” man “Yehova bemio jukojuk nenedi ni ju ma jugam jumaku ku kero?

^ par. 2 KORO I WEC: Dhanu betio ku wec ma nia “Cik,” “Cik pa Musa,” man “lembang’ola” pi nilwong’o Cik ma kadhu 600 ma Yehova ugam umio ni nyithindho mir Israel nikadhu kud i bang’ Musa. Bende, wang’ ma pol jubed jutio ku wec ma nia “Cik” pi nilwong’o buku abic ma kwong’a mi Biblia (Niai i Thangambere nicidho i Poi mi Cik). Saa moko, jutio ku wec ma nia “Cik” pi ninyutho Lembagora ceke mi Juebrania ma Mungu yuyo i wie.

^ par. 60 KORO I CAL: Mego moko mir Israel ubewotho mio ponji ni awiya pare ma nyir kinde ma gibetedo cam. I lela kuca ke wego ubeponjo wode ku kite mi gwoko rombe.

^ par. 64 KORO I CAL: I dhugang’ mir adhura moko, judongo mir adhurane gibejolo dhatho moko giku nyathin pare ma jakuloka moko mir adhurane ubesendo.