Twende kovidio oini

Twende komurya

ORUPA RWOMAKONḒONONENO 9

Orusuvero nousemba moIsrael otjikuru

Orusuvero nousemba moIsrael otjikuru

“Muhona wa suvera ousemba nombanguriro osemba; orusuvero rwe orukarerere ru urisa ehi.”​—EPS. 33:5.

EIMBURIRO 3 Omasa wetu, omaundjiro wetu, ongamburiro yetu

OMAPU KU MATU KATARA *

1-2. (a) Atuhe tu vanga okutjindwa vi? (b) Matu yenene okukambura mu ye?

ATUHE tu vanga okusuverwa, nu wina katu vanga okutjindwa navi. Povikando ovingi tji tu ha tjindirwe norusuvero nousemba, mape ya atu rihahiza nokurimuna kutja katu nombatero.

2 Jehova u tjiwa kutja tu vanga okuraisirwa orusuvero nu tu zera ousemba. (Eps. 33:5) Eṱe matu yenene okukambura kutja Mukuru we tu suvera tjinene, nu kavanga kutja tu tjindwe nouhasemba. Otjiṋa hi matu yenene okutjimuna tji twa tara nawa komatwako Jehova nga yandja kotjiwaṋa tjOvaisrael okupitira mu Moses. Indu tji u muna kutja ovandu varwe kave ku tjindi norusuvero poo ve ku tjinda navi, arikana tara komuano Omatwako wa Moses * mu ye raisa onḓero ya Jehova kovakarere ve.

3. (a) Otja tji pa kahururwa mOvaroma 13:8-10, ovikwaye mbi tu muna indu tji matu konḓonona Omatwako wa Moses? (b) Omapuriro yeṋe ngu maye kazirwa morupa ndwi?

3 Indu tji matu konḓonona Omatwako wa Moses, tu muna orusuvero rwa Mukuru wetu, Jehova. (Lesa Ovaroma 13:8-10.) Morupa ndwi, matu kahungirira komatwako tjiva nga yandjerwe kOvaisrael nu matu kazira omapuriro nga: Ongwaye tji matu tja Omatwako ya zikamenene korusuvero? Omena ratjike tji matu tja Omatwako aaye tunduuza ovandu okutjita ousemba? Imba mbaari mouvara aave sokuṱakamisa vi Omatwako ngo? Tjinene Omatwako aa ye tjevere ovandu veṋe? Omaziriro komapuriro nga, maye yenene okutuetera omahuhumiṋino nomaundjiro, nu maye tu eta popezu na Mukuru.​—Oviung. 17:27; Rom. 15:4.

OMATWAKO WA MOSES YA ZIKAMENENE KORUSUVERO

4. (a) Ongwaye tji matu yenene okutja Omatwako wa Moses ya zikamenene korusuvero? (b) Jesus wa hungirira komatwako yeṋe mu Mateus 22:36-40?

4 Matu yenene okutja Omatwako wa Moses ya zikamenene korusuvero, mena rokutja oviṋa avihe Jehova mbye tjita u hingwa i orusuvero. (1 Joh. 4:8) Jehova wa zikamisa Omatwako wa Moses aehe kehi yomatwako 2 nga, okusuvera Mukuru nokusuvera omukweṋu. (Lev. 19:18; Deut. 6:5; lesa Mateus 22:36-40.) Kunao, matu yenene okuundjira ko kutja omatwako 600 nomengi yarwe ye tu honga otjiṋa ohunga norusuvero rwa Jehova. Ngatu tare kovihorera tjiva.

5-6. Jehova u vanga kutja ovakupasane ve tjindasane vi, nu ovikeṋa mbye muna? Yandja otjihorera.

5 Rira omuṱakame komukweṋu ngu mwa kupasana, nu tjevera ovanatje voye. Jehova u vanga kutja ovakupasane ve suverasane nomasa kutja orusuvero rwawo rukarerere. (Gen. 2:24; Mat. 19:3-6) Oruvakiro i tjimwe tjondjito ombi ndji ha raisa orusuvero. Etwako oritja-7 rOmatwako Omurongo ri nepu esemba ndi tjaerera oruvakiro. (Deut. 5:18) Okutjita nao “okukatuka komurungu wa Ndjambi,” ihi tji rira otjiṋa otjihihamise okutjita komundu ngu mwa kupasana. (Gen. 39:7-9) Omundu ngwa vakirwa mape ya a kara nomuhihamwatima oure wozombura ozengi.

6 Jehova tjiri u tjiwa nawa omuano ovakupasane mu ve tjindasana. Eye tjinene aa vanga kutja ovakazendu Ovaisrael ve tjindwe nawa. Omurumendu ngwa tengere Omatwako aa raisa orusuvero komukazendu we, nu wina kaa teya orukupo mena roviṋa mbi heri ohepero. (Deut. 24:1-4; Mat. 19:3, 8) Nungwari tji pa kara ouzeu ounene nu omurumendu a haṋika pu nomukazendu we, eye aa sokuyandja orutuu rwomahaṋikiro. Orutuu ndwi aa ru tjevere omukazendu komakuminino woposyo ohunga noruvakiro. Nu wina ngunda omurumendu aha yandja orutuu romahaṋikiro komukazendu we, eye aa sokukahungira ku novanane votjihuro. Kunao, ovanane votjihuro aave yenene okuvatera ovakupasane kutja ave ha teya orukupo rwawo. Indu omurumendu Omuisrael tja isa omukazendu we mena roviṋa mbi heri ohepero, kaaruhe Jehova tja hiti pokati. Posi yokutja, Jehova aa munu omahoze nomuhihamo womukazendu, nu ihi wina aa tji mu hihamisa.​—Mal. 2:13-16.

(Lesa oparagrafa 7-8) *

7-8. (a) Jehova wa rakiza ovanene okutjita vi? (Tara kotjiperendero kombanda yokambo nga.) (b) Matu rihongo tjike?

7 Omatwako wina ye raisa kutja Jehova u vanga kutja ovanatje ve kare nouṋingandu nondjeverero. Jehova karaerere ovanene okuṱakamisa ovihepwa vyovanatje vawo uriri, posi yokutja we ve rakiza kutja mave sokuvevatera kutja ve kare noupanga ouwa kuna Ye. Ovanene aave sokuungurisa oruveze ndu va munu okuvatera ovanatje vawo okuzuva nokuraisa ondangi kOmatwako wa Jehova nokurihonga okumusuvera. (Deut. 6:6-9; 7:13) Epu rimwe Jehova nda verera Ovaisrael ya ri mena rokutja owo aave tjindi ovanatje vawo momuano omuyaukise. (Jer. 7:31, 33) Ovanene kaave sokuvara ovanatje vawo otjoviṋa vya kauriri mbi mave yenene okunakaura poo okutjinda navi, posi yokutja aave sokuvara ovanatje vawo otjoviyandjewa okuza ku Jehova mbi mave sokutjindwa nawa.​—Eps. 127:3.

8 Matu rihongo tjike: Jehova u muna omuano ovakupasane mu ve tjindasana. Eye u vanga kutja ovanene ve suvere ovanatje vawo, nu tji mave tjindi ovanatje vawo momuano omuvi Eye me ve pangura.

9-11. Omena ratjike Jehova tja yandja etwako nda ri tjaere okunanukirwa i otjiṋa tjomukweṋu?

9 O nanukirwa ko otjiṋa tjomukweṋu. Etwako esenina mOmatwako Omurongo ri tjaera omundu okunanukirwa i oviṋa vyomundu warwe poo okukara nonḓero yokuvanga otjiṋa tji tji heri o tje. (Deut. 5:21; Rom. 7:7) Jehova wa yandja etwako ndi okuhonga ovakarere ve otjiṋa otjinanḓengu tjokutja mave sokutjevera omitima, omeripura noumune wawo. Jehova u tjiwa kutja omeripura omavi noumune ouvi vi tjita kutja tu katjite oviṋa ovivi. (Omiano 4:23) Indu Omuisrael tja yandjere ozonḓuma ze zouvi okukura momutima we, eye mape ya a utu okutjinda varwe momuano mbu hina okuraisa orusuvero. Otjotjohorera Ombara David, wa wira mongwehe ndjo. Eye wa ri omundu wongaro ombwa. Posi yokutja otjikando tjimwe, eye wa nanukirwa i omukazendu womurumendu warwe. Ozonḓuma ze za tjita kutja ma katjite ouvi. (Jak. 1:14, 15) David wa tjita oruvakiro, nu wa kondja okutjita otjineya komurumendu womukazendu ngo, nu okuzambo eke mu zepaisisa.​—2 Sam. 11:2-4; 12:7-11.

10 Mena rokutja Jehova u tjiwa omeripura nozonḓero zetu. Eye aa tjiwa indu Omuisrael tja teya etwako rokunanukirwa i otjiṋa tjomundu warwe. (1 Ekuruh. 28:9) Etwako rokuhina okunanukirwa i otjiṋa tjomundu warwe, aa ri raere ovakarere va Mukuru kutja ve sokunakaura omeripura ngamwa aehe omavi ngu maye tjiti kutja ve tjite oviṋa ovivi. Tjiri Tate wetu Jehova onongo nu u norusuvero!

11 Matu rihongo tjike: Jehova katara kombunikiro yomundu nungwari u muna kombanda yanao. Eye tjiri u muna imbi mbi ri momitima vyetu. (1 Sam. 16:7) Kape nomeripura, oumune poo ovitjitwa mbi ri oviundikwa ku Ye. Jehova u paha ouwa mweṱe nu u tu tunduuza okuraisa ouwa mbwi. Posi yokutja eye u vanga kutja tu mune nokuritjaera komeripura omavi, ngunda aye he tu hinga okutjita oviṋa ovivi.​—2 Ekuruh. 16:9; Mat. 5:27-30.

OMATWAKO AAYE TUNDUUZA OVANDU OKUTJITA OUSEMBA

12.Omatwako wa Moses ye tu honga tjike?

12 Omatwako wa Moses wina ye tu honga kutja Jehova wa suvera ousemba. (Eps. 37:28; Jes. 61:8) Eye we tu raisira otjihorera otjiwa tjomuano wokutjinda varwe nawa. Jehova aa sere Ovaisrael ondaya indu tji va ṱakamisa omatwako we. Indu tji ve ha raisire onḓuviro komirari vye omisemba owo aave munu ouzeu. Ngatu tare komatwako 2 yarwe mOmatwako Omurongo wa Moses.

13-14. Omatwako 2 mOmatwako Omurongo wa Moses ya ri ohunga na tjike, nu Ovaisrael tji va ṱakamisa Omatwako ngo aaye ve etere ouwa wa tjike?

13 Rikotamena ku Jehova nomutima auhe. Ovaisrael aave sokurikotamena ku Jehova erike nu kaave sorikotamenena koomukuru wovisenginina otja kOmatwako 2 omatenga mOmatwako Omurongo. (Eks. 20:3-6) Jehova ka zikamisire Omatwako ngo kouwa we omuini. Nungwari we ye zikamisa kutja ye vatere ovakarere ve. Indu ovakarere ve tjaave raisa ouṱakame ku ye owo aave munu ouṋingandu. Indu tji mave rikotamene koomukuru wovisenginina woviwaṋa vyarwe, owo aave munu ouzeu.

14 Tara kotjihorera tjOvakanaan. Owo aave rikotamene koomukuru ovehinamuinyo, pendje nokurikotamena ku Mukuru wouatjiri nomunamuinyo. Kunao, owo ve riyetera oumba. (Eps. 115:4-8) Otjorupa rwomerikotameneno wawo koomukuru wovisenginina, owo aave tjiti oviṋa oviyaukise vyotukatuko nokupunguha ovanatje vawo. Momuano otjingewo mbo, indu Ovaisrael tji va isa okurikotamena ku Jehova nave rikotamene kovisenginina, owo aave ri etere oveni oumba nokuhihamisa omaṱunḓu wawo. (2 Ekuruh. 28:1-4) Imba mba ri mouvara kaave ṱakamisa omirari vya Jehova vyousemba. Owo aave ungurisa omasa wawo momuano omuvi mokuṋiṋikiza imba ovingundi. (Esek. 34:1-4) Jehova wa rakiza Ovaisrael kutja ma eta ombanguriro ku imba mbe tjinda navi ovakazendu novanatje mbe ha yenene okurivatera oveni. (Deut. 10:17, 18; 27:19) Posi yokutja, Jehova aa sere ovakarere ve ondaya indu tji mave raisa ouṱakame ku ye natji mave tjindi varwe nousemba.​—1 Ozomb. 10:4-9.

Nungwari, Jehova we tu suvera nu u tjiwa tji matu munu omauhasemba (Lesa oparagrafa 15)

15. Matu rihongo tjike ohunga na Jehova?

15 Matu rihongo tjike: Kandjo ya Jehova indu imba mbe tja ve mu karera tji ve ha ṱakamisa omirari vye nokuhihamisa ovakarere ve. Nungwari, Jehova we tu suvera nu u tjiwa tji matu munu omauhasemba. Eye u muna omihihamo vyetu okukapita omukazendu omukwate ngu muna omuhihamo vyokanatje ke. (Jes. 49:15) Nandarire kutja Eye ka tjiti otjiṋa nai kovandu mbe tjinda ovandu varwe navi, Eye noruveze ma kapangura ovandu mbe he ri tanaura komauvi wawo.

OMATWAKO AAYE UNGURISIWA VI?

16-18. Omatwako wa Moses aaye ṱakamisiwa vi mehupo reyuva arihe, nu matu rihongere kotjike?

16 Omatwako wa Moses aaye ungurisiwa moviṋa ovingi mehupo rOmuisrael, mena ranao ovarumendu ovanane mba toororwa aave sokupangura ovakarere va Jehova osemba. Owo kava ri nomerizirira wokupangura ovandu ohunga nomerikotameneno wawo ku Mukuru uriri, nungwari wina aave sokupangura ozondjakaha pokati kovandu nozondjito ozombi. Tara kovihorera mbi.

17 Indu Omuisrael tja zepa omundu, eye kaazeperwa po. Rutenga ovanane vyotjihuro aave sokukonḓonona otjiposa tje okutara kutja wa pwire omberero yokuṱa poo indee. (Deut. 19:2-7, 11-13) Ovanane wina aave pangura oviṋa pekepeke mehupo, tjimuna okuzengurura ozondjakaha poo oviposa morukupo. (Eks. 21:35; Deut. 22:13-19) Indu ovanane tjaave pangura nousemba nu Ovaisrael tjaave ṱakamisa Omatwako, omundu auhe aa munu ouwa, nu otjiwaṋa a tji yandja ondjozikiro ku Jehova.​—Lev. 20:7, 8; Jes. 48:17, 18.

18 Matu rihongo tjike: Orupa oruhe mehupo retu orunanḓengu ku Jehova. Eye u vanga kutja tu raise ousemba norusuvero ku varwe. Nu u yandja ombango koviṋa mbi matu hungire nokutjita, nandarire tji tu ri kweṱe oveni ponganda.​—Hebr. 4:13.

19-21. (a) Ovanane novapangure aave sokutjinda vi ovakarere va Mukuru? (b) Omomuano uṋe Omatwako wa Moses maa ye tjevere ovandu, nu matu rihongere kotjike?

19 Jehova aa vanga okuyama otjiwaṋa tje, kutja oviwaṋa mbya ri popezu natjo avi he tji zunḓa. Kunao Eye aa undjire kokutja ovanane novapangure ve ṱakamise etwako rousemba. Nungwari, imba mbave pangura otjiwaṋa kaave sokutjinda ovakarere ve mongaro ombi. Posi yokutja, owo aave sokusuvera okutjita ousemba.​—Deut. 1:13-17; 16:18-20.

20 Jehova u notjari novakarere ve, kunao Eye wa twapo omatwako okuvetjevera kutja ave ha tjindwa nouhasemba. Otjotjihorera, Omatwako aaye tjevere kutja omundu aha kumininwa kutja wa tjiti ondjito youtwe. Omuhakerwamo wa ri nousemba wokutjiwa kutja ouṋe ngu me mu kuminine. (Deut. 19:16-19; 25:1) Ngunda e hiya pewa ondjo ape hepwa ovahongonone 2 okuraisa ouhatoi wawo. (Deut. 17:6; 19:15) Hapo aa pe tjitwa tjike kOmuisrael ngwa tjiti outwe nu mbwa munikwa i omundu umwe? Omuisrael ngo aa tjiwa nawa kutja ma pewa omberero kouvi mbwa tjiti. Jehova wa muna oviṋa mbya tjita. Meṱunḓu, ovarumendu va perwe ouyara, nu ouyara wawo mbo wa ri nopoṋa pauyandere. Indu omaṱunḓu tjiva tji maye munu omauzeu, ovanane votjihuro va ri nomerizirira wokukara norupa nokupangura kutja mape tjiwa vi.​—Deut. 21:18-21.

21 Matu rihongo tjike: Jehova we tu raisira otjihorera otjisembasemba, eye katjiti ouhasemba. (Eps. 9:7) Eye u yandja ondjambi ku imba mbe ṱakamisa omirari vye, posi yokutja u yandja omberero ku imba mbe ungurisa ouyara wawo momuano omuvi. (2 Sam. 22:21-23; Esek. 9:9, 10) Tjiva mape ya aave tjiti ouvi nu ave ha munu omberero, posi yokutja moruveze rwa Jehova orusemba Eye me ve pangura. (Omiano 28:13) Indu tji ve he ri tanaurire komauvi wawo, moruyaveze rwopopezu owo mave rihongo kutja “okuwira momake wa Ndjambi omunamuinyo okwo otjiṋa otjitirise.”​—Hebr. 10:30, 31.

TJINENE OMATWAKO AAYE TJEVERE OOUṊE?

Ovanane aave hepa okuhorera korusuvero rwa Jehova nousemba we tji mave zengurura ozondjakaha (Lesa oparagrafa 22) *

22-24. (a) Tjinene Omatwako aa ye tjivere oouṋe, nu matu rihongere kotjike ohunga na Jehova? (b) Erakiza riṋe ndi ri mu Eksodus 22:22-24?

22 Tjinene omatwako aa ye tjevere ovandu mba ve ha yenene okuritjevera oveni tjimuna ozosewa, ovahepundu, novandu vozonganda. Ovapangure moIsrael va raerwa kutja, “o rundurura ousemba wovozonganda nowozosewa; o kambura ko ombanda yomuhepundu otja otjiṋa tjomoruveze.” (Deut. 24:17) Jehova aa raisa onḓero tjinene movandu mba ri ovingundi motjiwaṋa, nu aa yandja omberero ku imba mba ve ve tjindi navi.​—Lesa Eksodus 22:22-24.

23 Omatwako wina aa ye tjaere ouṋepo weṱunḓu okukara nomahakaeneno womonyama ku novazamumwe vawo. (Lev. 18:6-30) Owo kave sokukara tjimuna oviwaṋa mbya ri ongondoroka na Israel, mbya vi yakura ovitjitwa otja imbyo. Posi yokutja ovakarere va Jehova aave vara omeritjindiro otja ingo otjoviṋa oviyaukise tjimuna Jehova tje vi vara.

24 Matu rihongo tjike: Jehova u vanga kutja ovandu mbe hongorera po ovakarere ve, ve raise orusuvero nonḓero ku avehe mbe ri kehi yawo. Eye wa tonda ovazamumwe okuhakaena monyama, nu u vanga kutja imba ovingundi ve kare mondjeverero nokutjindwa nousemba.

OMATWAKO “OTJIZIRE TJOVIṊA OVIWA, MBI MAVI YA KOMBUNDA”

25-26. (a) Ongwaye tji matu yenene okutja orusuvero nousemba vi ri tjimuna omasuvaneno nomuinyo? (b) Morupa ndu maru kongorere ko rongongorasaneno matu kahungirira ku ye?

25 Orusuvero nousemba vi ri tjimuna omasuvaneno nomuinyo kombanda yehi, nu omundu kahupu nokuhina omasuvaneno nomuinyo. Indu tji twa kambura kutja tjiri Jehova u tu tjinda nousemba, orusuvero rwetu ku ye ma rukurire ko. Tji twa suvere Mukuru nomirari vye, mavi tu hingi kutja tu suvere varwe nokuvetjinda momuano omuwa.

26 Omerikutirowapamwe wOmatwako wa Moses ya vatera Ovaisrael okukara noupanga wopopezu kuna Jehova. Posi yokutja, Jesus tja za nokuyenenisa Omatwako, ovakarere va Mukuru kaave hepa okuṱakamisa Omatwako ngo rukwao, nu ya pingenisiwa notjiṋa tjarwe otjisemba. (Rom. 10:4) Omuapostele Paulus wa kahurura Omatwako otja “otjizire tjoviṋa oviwa, mbi mavi ya kombunda.” (Hebr. 10:1) Orupa ndu maru kongorere ko rongongorasaneno maru kahungira ohunga noviṋa oviwa mbyo, nounanḓengu worusuvero nousemba mombongo yOvakriste.

EIMBURIRO 109 Suverasaneye nomutima auhe

^ par. 5 Indwi orupa orutenga rongongorasaneno yotupa 4 tu matu kahungirira kokutja ongwaye tji tu nongamburiro yokutja Jehova u rikendera ku eṱe. Otupa tu twa sewa ko matu kara mokambo kOruhungu ka Mei 2019. Otupa two matu kara nomapu nga: “Orusuvero nousemba mombongo yOvakriste,” “Orusuvero nousemba mouye ourunde mbwi,” na indwi “Yandja omahuhumiṋino ku imba mba tatumisiwa.”

^ par. 2 OMAMBO NGA KAHURURWA: Omatwako 600 nomengi yarwe Jehova nga yandja kOvaisrael okupitira mu Moses ye isanewa kutja “Omatwako” poo “Omatwako wa Moses.” Kunao, omambo omatenga 5 wOmbeibela (Genesis nga ku Deuteronomium) potuingi ye tjiukwa otja Omatwako. Povikando tjiva embo ndo rikamburira mo Omatjangwa aehe wOtjiheberi.

^ par. 60 OTJIPERENDERO TJOKOMBANDA: Jehova aa vanga kutja ovanatje ve kare mondjeverero, otja tji mave kurisiwa morusuvero nokuhongwa i ovanene vawo

OMAKAHURURIRO WOVIPERENDERO: Omukazendu Omuisrael ma tjaterwa okuhungira ku novanatje ve ovakazona ngunda ama rongerisa eriro. Mehi rokongotwe, ihe ma hongo omuatje we omuzandu okutjevera ozonḓu.

^ par. 64 OMAKAHURURIRO WOVIPERENDERO: Ovanane votjihuro mave vatere norusuvero omuhepundu nokazandona ke, mba tjindwa navi i omurandise.