Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 9

Je Kjoatéxomale Moisés tsakakó je kjoatsjoacha kao kjoatéxomakixile Jeobá

Je Kjoatéxomale Moisés tsakakó je kjoatsjoacha kao kjoatéxomakixile Jeobá

“Je Niná kui tsjoake xi kixi tíjna kao xi kjoakixi. Je sonʼnde ñaki kui kijnakitse je kjoatsjoacha xi ñaki kjoakixi xi tsʼe Jeobá” (SAL. 33:5).

KJOAJNDA 3 Ji bʼainganʼionái kʼoa ninʼiojinnái

XI TÍNCHJA̱NI *

1, 2. 1) Jméni xi mená nga sa̱kóná ngatsʼiaa. 2) Jmé tʼatsʼeni xi tsín jao kʼoé tokoán.

NGATSʼIÑÁ nga mená sa̱kóná je kjoatsjoacha kao kjoatéxomakixi. Kʼianga tsín ʼya xi bakóná je kjoatsjoacha kʼoa nga tsín kixi tjín xi matʼeen, tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín jme chjíná.

2 Je Jeobá majinle nga kʼoasatío je tokoán (Sal. 33:5). Alikui jao tjínná nga tsjoakená je Jeobá kʼoa tsín mele nga totaon jchaná. Yaa bakóniná jebi jotso je kjoatéxoma xi kitsjoale je naxinandá Israel nichxin kjoatse. Tsa tsín ndatjín tokuin nga tsín ʼya xi bakóli kjoatsjoacha kʼoa tsa tsín kixi tíjna jmeni xi koantʼain, tsjoánganʼioli nga chótʼayajin jotso je Kjoatéxomale Moisés * tʼatsʼe nga mandosinle Niná je choʼndale.

3. 1) Tojo tso Romanos 13:8-10, jméni xi majinná nga chotʼayajiaan je Kjoatéxomale Moisés. 2) Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Kʼianga chotʼayajiaan je Kjoatéxomale Moisés, majinná nga nʼio tsjoakená je Niná (tʼexkiai Romanos 13:8-10). * I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajin kʼaa je kjoatéxoma xi kitsjoale Jeobá je chjota israelita, kʼoa jchañá xi tʼatsʼe kjoachjonangi jebi: Ánni kʼoabixónsíñá nga kjoatsjoacha yʼangini je Kjoatéxoma xi tsakʼaile je chjota israelita. Ánni kʼoabixónsíñá nga kjoatéxomakixi nchja̱ni. Jósʼin tjínnele kisʼin je xi xá kisʼele jinnaxinandále Niná. Kʼoa ʼyáni xi ngisa tsakinyakao je kjoatéxoma. Jmeni xi koa̱njinná tsjoánganʼioná, tsjoáná kjoachoya kʼoa ngisaa koa̱nchriantʼalee Jeobá, je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi (Hech. 17:27; Rom. 15:4).

JE KJOATÉXOMALE MOISÉS KJOATSJOACHA YʼANGINI

4. 1) Ánni kʼoabixónsíñá nga kjoatsjoacha yʼangini je Kjoatéxomale Moisés. 2) Tojo tso Mateo 22:36-40, jmé kjoatéxoma xi nʼio kinchja̱ni je Jesús.

4 Ánni kʼoabixónsíñá nga kjoatsjoacha yʼangini je Kjoatéxomale Moisés. Kuinga kjoatsjoacha bakó je Jeobá ngayeje jmeni xi sʼín (1 Juan 4:8). Je kjoatéxoma xi tsʼato 600 mani xi tsakʼaile je chjota israelita, kui yʼangini nga tsjoacha koaan je Niná kʼoa nga tsjoacha koaan xíngiaa (Lev. 19:18; Deut. 6:5; tʼexkiai Mateo 22:36-40 *). Kuinga kʼoabixónsíñá nga kjoatsjoacha tsakakó je Jeobá nga kitsjoa nga jngó jngó kjoatéxoma. Kataʼyala kʼaa choa̱.

5, 6. 1) Jméni xi tsole je Jeobá xi jechixan. 2) Jméni je xi nʼio kuenta sʼín je Jeobá. Jngo choa̱ tʼejnai.

5 Je kjoatéxoma xi kui nchja̱ni tʼatsʼe nga kixi koa̱nle xínkjín xi jechixan kʼoa josʼin sikuinda je ʼndíxtile. Je Jeobá kui xi mele nga tsjoake koa̱n xínkjín xi jechixan jokjitse koatio (Gén. 2:24; Mat. 19:3-6). Kʼianga síchajngitʼale xínkjín xi jechixan kui xi ngisasa nʼio chʼaotjín xi sʼín je chjoón kʼoa tsa je xʼin. Kuinga tsín kitsjoaʼndeni je xi mañatoni kjoatéxoma nga kʼoasʼin je chjota (Deut. 5:18). Kʼianga síchajngitʼale xínkjín xi jechixan bajngijée “ngixko̱n Niná”, kʼoa tsee kjoaʼaon bʼejnajin je chjoón kʼoa tsa je xʼin xi tsín jme jée sʼele (Gén. 39:7-9). Tsakui nichxin nʼio nkjín nó nga kjoaʼaon kʼoéjnajin xi totʼatsʼe nga kʼoama.

6 Je Jeobá nʼio kuenta sʼín josʼin tjíokao xínkjín xi jechixan. Kʼianga nichxinle chjota israelita, nʼio kuenta kisʼin kʼianga tsín totaon tsaʼya je xi yánchjín. Je xʼin xi tsabexkón je Kjoatéxoma tsjoake koan je chjoónle, kʼoa alikui totjín totjen kjoa kitsjionni (Deut. 24:1-4; Mat. 19:3, 8). Tonga tsa kjoa kisʼele kʼoa tsa kitsjion je chjoónle, tjínnele kitsjoale je xo̱n jñani kʼoatso nga jekitsjion. Kui xo̱n jebi tsakasenkao je chjoón nga tsín kjoachajngi kisʼene. Kʼoa xi ijngosani, nga kjesa bʼéndajin xo̱n jebi, je xi xʼin títjonkjoanla je kisijéle kjoafaʼaitsjen xi chjotajchínga sʼin tjío, ánni nga koan tsakinyakaoni nga tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼele nga tsín katatsjion xínkjín. Je Jeobá alikui tongantsjai nga je kisichjén xi chjotajchínga sʼin tjío kao je profeta nga tsakʼéndajinle kjoa je chjota israelita kʼianga totjín totjen kjoa kitsjionni xínkjín, tonga kʼoati aon koanle tsanda je nga tsabe jokji kjoaʼaon tsakatiojin je yánchjín (Mal. 2:13-16).

Je Jeobá kui xi koanmele nga tsín katatsokjón je ʼndíxti kʼoa nga je xi xijchá ma kjinele nda sikuinda (Chótsenlai párrafo 7, 8) *

7, 8. 1) Jméni xi tsakʼénele Jeobá je xi xijchá ma (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada). 2) Jméni xi bakóyaná.

7 Je Kjoatéxoma kʼoati bakó nga nʼio mandosinle je Jeobá tʼatsʼe ʼndíxti. Ali tokuijin xi tsakʼénele je xi xijchá ma nga koa̱njngíʼa je ʼndíxtile, kʼoati kitsole nga tjínnele kuitsoyale xi tʼatsʼe Niná. Tojñani tjío, tjínnele nga kitsoyale je ʼndíxtile nga chjí katabe je kjoatéxomale Niná kʼoa nga tsjoake katama (Deut. 6:6-9; 7:13). Je Jeobá kjoañʼai kitsjoale je chjota israelita kʼianga totaon tsabe je ʼndíxtile (Jer. 7:31, 33). Je xi xijchá ma alikui koan nga tojo tsojmi sʼin tsabekon je ʼndíxtile, tsa tsín kisikuinda kʼoa tsa totaon tsabe. Tjínnele kʼoasʼin tsabekon nga jngo kjoatjao xi tʼatsʼe Jeobá nroani, kʼoa tjínnele nda kisikuinda kʼoa tsakakóle kjoatsjoacha (Sal. 127:3).

8 Xi bakóyaná: Je Jeobá nʼio kuenta sʼín josʼin batiokao xínkjín xi jechixan. Kui xi mele nga je xi xijchá ma tsjoake katama je ʼndíxtile kʼoa kuenta síjéle josʼin tjíosíjchá.

9-11. Ánni nga kui kjoatéxoma xi tʼatsʼe kjoaxkaiʼa kitsjoani je Jeobá.

9 Je kjoatéxoma xi kui nchja̱ni tʼatsʼe kjoaxkaiʼa. Je kjoatéxoma xi mani te kʼoatso nga tsín koa̱n kui nʼio si̱metokoán jmeni xi tsín tsaan (Deut. 5:21; Rom. 7:7). Je Jeobá kui xá kitsjoani je kjoatéxoma jebi nga kitsoyale je choʼndale nga sikuinda je kjoafaʼaitsjenle kao ni̱ma̱le. Je Jeobá be nga ya jinkjoafaʼaitsjenná kao jinni̱ma̱ná nroani je xi chʼaotjín (Prov. 4:23). Tsa jngo chjota israelita xi kitsjoaʼndele yaole nga kui kisikjaʼaitsjen je xi chʼaotjín, alikui tsakakó kjoatsjoacha. Kʼoakoan je rey David. Nda chjota koan, tonga ñandia nga jngo chjoón xi jechixan kisimekon kʼoa kui xokisikao nga kisokojéenile (Sant. 1:14, 15). Kisichajngi, koanmele nga tsakʼanachale je xʼinle chjoón jebi, kʼoa xijekoan, jé xokisʼin nga kjoajchán kʼienjin (2 Sam. 11:2-4; 12:7-11).

10 Je Jeobá be jotjío je ni̱ma̱ná, kuinga tsabeni kʼianga jngo chjota israelita jaʼatone je kjoatéxoma xi tʼatsʼe kjoaxkaiʼa (1 Crón. 28:9). Je kjoatéxoma jebi kui tsakakóyale je choʼndale nga tsínkui sikjaʼaitsjen jmeni xi jée ska̱nijin. Jebi kui bakóná nga je Nʼainá Jeobá nʼio chjine kʼoa nʼio tsjoakená.

11 Xi bakóyaná: Je Jeobá ali tokuijin kotsenle josʼin matseen xi tosonngʼa. Be jotjío je ni̱ma̱ná (1 Sam. 16:7). Alikui koa̱n kʼoéʼmalee jmeni xi nikjaʼaitsjeen, josatío tokoán kʼoa jmeni xi nʼia. Kui xi ndatjín kotsenle kʼoa basenkaoná nga tosi tonda kui xi ndatjín kʼoasʼiaan. Tonga kʼoati kui xi mele nga chja̱ʼaxinlee yaoná tsakui tinikjaʼaitsjeen xi chʼaotjín nga kjesa kui kʼoanʼiajian xi tsín kixi tíjna (2 Crón. 16:9; Mat. 5:27-30TNM).

JE KJOATÉXOMA XI KJOATÉXOMAKIXI TÍNCHJA̱NI

12. Jméni xi kʼoati nʼio kinchja̱ni je Kjoatéxomale Moisés.

12 Je Kjoatéxomale Moisés kʼoati kui nchja̱ni nga tsjoake Jeobá je kjoatéxomakixi (Sal. 37:28; Is. 61:8). Nʼio nda tsakakó jósʼin tsoyanile nga bakolee kjoatéxomakixi je xi kjaʼaí. Kisichikontʼain je chjota israelita kʼianga kisitjoson je kjoatéxomale, tonga kʼoati kitsjoaʼnde nga kjoañʼai tsakjaʼá kʼianga jaʼatone je kjoatéxomale. Ngi jaola koya xi ya tjíojin je Kjoatéxoma xi te mani chótʼayajiaan.

13, 14. 1) Jméni xi tso je xi títjon jao kjoatéxoma. 2) Jósʼin tsakinyakao je chjota israelita kʼianga kisitjoson je kjoatéxoma.

13 Je kjoatéxoma xi kʼoatso nga tojekjoán Jeobá sʼe̱tsʼoale. Je xi títjon jao kjoatéxoma kʼoatso nga je chjota israelita tjínnele tojekjoán Niná tsabexkón kʼoa kʼoatso nga tsín koa̱n nga xkóson sʼe̱tsʼoale (Éx. 20:3-6). Je kjoatéxoma jebi tsakinyakao je chjota israelita. Nda tsakatio kʼianga kixi kitʼale je Niná, tonga kjoañʼai tsakatiojin kʼianga kjaʼaí niná tsakʼétsʼoale.

14  Si̱kjaʼaitsjenla jmeni xi koanle je chjota xi tsakatio ya Canaán. Tosaa niná ndiso tsakʼétsʼoale ʼndele nga je kʼoetsʼoale je Niná xi kixi kʼoa xi tíjnakon (Sal. 115:4-8). Kʼianga tsakʼétsʼoale je ninále kisichajngi kʼoa ʼndíxtile kisikʼien nga kitsjoatʼale. Tikʼoasʼinni, kʼianga tsín tije Jeobá kisitjosonnile je chjota israelita kʼoa nga xkóson tsakʼétsʼoale tsín tinda tsakationi ya yaniʼyale (2 Crón. 28:1-4). Je xi xá kisʼele alikui tikisitjosonni je kjoatéxomale Jeobá, totaon tsabe je xi tsín kisʼele nganʼio (Ezeq. 34:1-4). Je Jeobá kʼoakitsole je naxinandále nga kjoañʼai tsjoále je xi totaon skoe̱ je yánchjín kao ʼndíxti xi tsínle ʼya xi binyakao (Deut. 10:17, 18; 27:19). Tonga kisichikontʼain je chjota israelita kʼianga kixi kitʼale kʼoa nga kui xi kixi tíjna kʼoakisʼin (1 Rey. 10:4-9).

Je Jeobá tsjoakená kʼoa be kʼianga kjoañʼai chjaʼá (Chótsenlai párrafo 15)

15. Jméni xi bakóyaná tʼatsʼe Jeobá.

15 Xi bakóyaná: Alikui je Jeobá tjínle jée kʼianga je chjota xi je síxále tso faʼatone je kjoatéxomale kʼoa síkiʼaon xi ngikʼa. Je Jeobá tsjoakená kʼoa be kʼianga tsín kixi tíjna jmeni xi matʼeen. Kʼianga kjoañʼai chjaʼá ngisaa aon male tikʼoajinni jomale jngo na̱ kʼianga kjoañʼai faʼá je ʼndíleele (Is. 49:15). Tsakui nichxin alikui tokjoan tsjoále kjoañʼai Niná je chjota xi tsín kixi tíjna jmeni xi sʼín kʼoa xi tsín kʼoamanile, tonga kuenta sijéle kʼianga kuichoka choa̱le.

JÓSʼIN TJÍNNELE KOANCHJÉN JE KJOATÉXOMA

16-18. 1) Jósʼin koanchjénle je chjota israelita je Kjoatéxomale Moisés. 2) Jméni xi bakóyaná.

16 Je Kjoatéxomale Moisés nʼio koanchjénle je chjota israelita josʼin kisijchá yaole. Je xi chjotajchínga sʼin tsakatio ali tokuijin tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼe nga jaʼatone kjoatéxomale Niná je chjota, kʼoati je tsakʼéndajinle tsa ʼyani xi kjaʼaísa kjoa tsakajngi. Kuinga nʼio koanchjénsíni nga ndasʼin kisichjén je kjoatéxoma. Kataʼyala kʼaa je choa̱.

17 Tsa tjín xi kisikʼien jngo chjota israelita, alikui tokjoan kinikʼien ngajaoni. Je xi chjotajchínga sʼin tsakatio títjonkjoanla nʼio nda tsakatiotsʼinya tsa bakinle nga ni̱kʼien je xi kʼien kisikʼien (Deut. 19:2-7, 11-13). Xi ijngosani, kʼoati je tsakʼéndajin je kjoa xi kjaʼaísanile, jolani nga kui kiskanyani je chjota israelita jmeni xi kisʼele, kʼoa nga kjoa kisʼele xi jechixan (Éx. 21:35; Deut. 22:13-19). Kʼianga kixi tíjna josʼin tsakʼéndajin je kjoa je xi chjotajchínga sʼin tsakatio kʼoa nga kisitjoson je chjota israelita je Kjoatéxoma, nda tsakatio ngatsʼi kʼoa jé Jeobá tsakʼasjengʼa (Lev. 20:7, 8; Is. 48:17, 18).

18 Xi bakóyaná: Je Jeobá mandosinle josʼin tinijchá yaoná. Kui xi mele nga koakolee je xíngiaa kjoatsjoacha kao kjoatéxomakixi. Kʼoa be jmeni xi bixoán kʼoa jmeni xi nʼia ninga toñá tiyoaa ya niʼyaná (Heb. 4:13).

19-21. 1) Je xi chjotajchínga sʼin tsakatio kʼoa kao xi juez koan, jósʼin tjínnele tsabekon je naxinandále Niná. 2) Jñánile je kjoatéxoma xi tsakinyakao je chjota israelita kʼianga tsín kixi tíjna jmeni xi koantʼain. 3) Jméni xi bakóyaná.

19 Je naxinandá xi ya tsakatio chrianle je naxinandá Israel alikui kixi tíjna jmeni xi kisʼin. Je Jeobá alikui koanmele nga kʼoati katasʼín je naxinandále, kuinga kʼoakitsonile je xi chjotajchínga sʼin tsakatio kao xi juez koan nga tsín jngo xi koaitʼale kʼianga kʼoendajin je kjoa. Kʼoati kitsole nga tsín tsʼen katama, nga tosa katabakó kjoatéxomakixi (Deut. 1:13-17; 16:18-20).

20 Nga tjínle kjoamatokon je Jeobá, kʼoakitso nga tjínnele sʼe̱ kjoatéxomakixi. Tobʼelañá, kʼiatsa ʼyani xi tokjoatjao nga jée kisʼene, kʼoatso je Kjoatéxoma nga tjínle ʼnde nga skoe̱ ʼyáni xi kui jée tsakáne (Deut. 19:16-19; 25:1). Xi ijngosani, kʼianga koan kisʼene jée jngo chjota tjínnele nga jao testigo koanchjén xi tsabe jotjínni je kjoa (Deut. 17:6; 19:15). Tonga jókoan tsa tojngo koanni je testigo xi tsabe nga jée tsakajngi jngo chjota. Je chjota xi jée tsakajngi alikui tokichatʼale, nga̱ je Jeobá tsabee jmeni xi koan. Kʼoa je xi xijchá ma, kʼoati kisʼele kjoatéxoma ya yaniʼya, tonga kʼoati tsín koan jaʼatone choa̱le jmeni xi kisʼin. Tjín kjoa xi je tsakʼéndajin je xi chjotajchínga sʼin tsakatio kʼianga kjoa kisʼele je chjota israelita ya yaniʼyale kʼoa jé xokitso jmeni xi koantʼain (Deut. 21:18-21).

21 Xi bakóyaná: Nʼio nda choa̱ bʼéjnaná je Jeobá, nga̱ ñaki kui xi kixi tíjna kʼoasʼín ngantsjai (Sal. 9:7). Síchikontʼain je xi kixi fitʼale kʼoa xi sítjoson je kjoatéxomale, tonga kjoañʼai tsjoále je xi tsín kixi tíjna jmeni xi sʼín (2 Sam. 22:21-23; Ezeq. 9:9, 10). Tsakui nichxin kʼoasʼin matsen sakʼoa nga tsín jme kjoañʼai bʼaile je xi chʼaosʼin, tonga je Jeobá be kʼiani sijéle kuenta (Prov. 28:13). Kʼoa tsa tsín kʼoamanile, kʼiaani be joma kʼianga ya kaya “ntsja Niná xi tíjnakon” (Heb. 10:30, 31).

ʼYÁNI XI NGISA TSAKINYAKAO JE KJOATÉXOMA

Kʼianga kjoa tsakʼéndajin je xi chjotajchínga sʼin tsakatio, tjínnele tsakakóle kjoatsjoacha je chjota josʼín je Jeobá kʼoa tjínnele tsakakó kjoatéxomakixi (Chótsenlai párrafo 22) *

22-24. 1) ʼYáni xi ngisa tsakinyakao je Kjoatéxoma. 2) Jméni xi bakóyaná tʼatsʼe Jeobá. 3) Jmé én xi bájinkonná Éxodo 22:22-24.

22 Je Kjoatéxoma jé tsakinyakao xi tsín ʼya xi kisʼele xi kisitoánntjai, jolani je ʼndíxtijchʼa̱n, je ʼndíyánchjínkʼan kʼoa kao xi xin naxinandále. Ngatsʼi je xi juez koan tjínnele kisitjoson je kjoatéxoma xi tso: “Tjínnele kao kjoatéxomakixi kʼoéndajinlai kjoa je xi xin naxinandále kao je ʼndíxtijchʼa̱n, alikui koa̱n nga kui si̱kʼéjnangi najñole jngo ʼndíchjoónkʼan kʼiatsa tjín xi si̱kinyalai” (Deut. 24:17). Je Jeobá nʼio koanndosinle je xi tsín ʼya xi kisitoánntjai kʼoa kuenta kisijéle je xi totaon tsabe (tʼexkiai Éxodo 22:22-24). *

23 Je Kjoatéxoma kʼoati kisikuinda josʼin tsakatio je chjota israelita ya yaniʼyale, kʼoatso nga tsín koa̱n nga tije kjoáyokaoni xi xínkjín mani, nga̱ nʼio chʼaotjín jebi (Lev. 18:6-30). Je naxinandá xi tiya chrian tsakationi kitsjoaʼnde nga kʼoakoan kʼoa alikui chʼaosʼin tsabe nga kʼoakisʼin je chjota. Tonga je Jeobá nʼio chʼaosʼin bekon kjoa jebi, kʼoa je naxinandále kʼoati tjínnele kʼoasʼin tsabekon.

24 Xi bakóyaná: Je Jeobá kui xi mele nga je xi xá tsjoále jinnaxinandále katasíkuinda xi je kjinentsja. Nʼio jtike je xi xínkjín síkaojée kʼoa xi xtiʼndí betaon. Je xi kui jée bajngi kuenta tsjoále je Jeobá, nga̱ kui xi mele nga katamakuinda ngatsʼi je choʼndale, ngisaa je xi tsínle xi sítoánntjai.

JE KJOATÉXOMA “TONGʼIÁNLE JE KJOANDA XI KJOAʼAÍ”

25, 26. 1) Ánni kʼoabixónsíñá nga ya mangóson nga tiyochoán kʼoa nga chjenjtá je kjoatsjoacha kao kjoatéxomakixi. 2) Jméni xi chótʼayajiaan ya kjoaʼmiya xi ijngo.

25 Je kjoatsjoacha kʼoa kao kjoatéxomakixi yaa mangóson nga tiyochoán kʼoa nga chjenjtá. Kʼianga sʼejngo tokoán nga bakóná kjoatéxomakixi je Niná, ngisaa matsjoachasaa. Kʼoa nga tsjoacha maa je Niná kʼoa kao kjoatéxomale, bakolee xíngiaa je kjoatsjoacha kao kjoatéxomakixi.

26 Xi totʼatsʼe je Kjoatéxomale Moisés, ndasʼin tsakatio je chjota israelita kao Jeobá. Tonga ali tikui kjoatéxoma jebi koanchjénni kʼianga jejaʼai je Jesús kʼoa kitsjoa kjoabijnachonle xi totʼatsaan, ngisaa nda binyakaoná je kjoatéxoma xi kisʼejnangajaole (Rom. 10:4). Je pastro Pablo kʼoakitso nga je Kjoatéxomale Moisés “tongʼiánle je kjoanda xi kjoaʼaí” (Heb. 10:1). Je xi ijngo kjoaʼmiya kui kuinchja̱ni tʼatsʼe je kjoanda jebi kʼoa nga nʼio chjíle nga bakoá kjoatsjoacha kao kjoatéxomakixi ya jinjtín.

KJOAJNDA 109 Kao ni̱ma̱ná katamatsjoachaa xíngiaa

^ párr. 5 Kui jebi xi títjon je xi ño koya tjínni je kjoaʼmiya xi chótʼayajiaan tʼatsʼe jósʼin bakóná je Jeobá nga mandosinle xi tʼatsaan. Je xi ngi jan kjoaʼmiya kʼiaa kjoaʼaítʼa je Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe sá mayo nó 2019. Kui kuinchja̱ni jósʼin bakó Jeobá je kjoatsjoacha kao kjoatéxomakixi ya jinjtín, jósʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío nga sikuinda je jtín nga tsín xtiʼndí kataʼyataon kʼoa jósʼin sikuinda je xi xijchá ma je ʼndíxtile, kʼoa jósʼin kʼoainganʼiolee je xi tsaʼyataon nga sʼa ʼndí kjoan.

^ párr. 2 JÓSʼIN TSOYANILE: Jé Moisés kisichjén Jeobá kʼianga kitsjoale je chjota israelita je kjoatéxoma xi tsʼato 600 mani. Kjoatéxoma jebi kʼoati sakʼoaa Kjoatéxomale Moisés sʼin ʼyale. Xi ijngosani, kʼoati Kjoatéxoma ʼmile je xi títjon aon libro xi tsʼe Biblia (Génesis saʼnda Deuteronomio). Kʼoati sakʼoa Kjoatéxoma ʼmile ngayeje je Escrituras Hebreas.

^ párr. 3 Romanos 13:8-10: “Nitojmejin xi kitjenno kao ʼyanibe, tojejin kjoatjaocha nga matsjoachao xíngio. Je xi tsjoake xínkjín, jé xi síkitjoson kjoatéxoma. 9 Je kjoatéxoma xi tso: Ali chajngitʼajin mai, ali nikʼenjin, ali nichéjin, ali énndisojin nokjoai, ali maxintakonchajin. Kʼia tsa tjínsa ngijngo xi kjaʼaí kjoatéxoma, i̱ tínchja̱yije kjoatéxoma jebi: Tsjoacha katamai xíngi joni tsa tijini. 10 Je kjoatjaocha ali chʼaojin síkao xínkjín. Kʼoasʼin, je xi síjngo kjoatéxoma, jé xi kjoatjaocha”.

^ párr. 4 Mateo 22:36-40: “Maestro, jñále kjoatéxoma xi ngisa ngʼa kao ngayije kjoatéxoma. 37 Jesús kʼoakitsole: Katamatsjoachai Naili Nináli. Katamatsjoachani ngayije ni̱ma̱li, kao ngayije kjoatsjoali, kʼoa kao ngayije kjoafaʼaitsjenli. 38 Jébi xi títjon, xi ngisa ngʼa kjoatéxoma. 39 Kʼoa je xi majaoni kʼoatisʼinni jebi: Katamatsjoachai xikʼa joni nga tijini. 40 Xi kui je jao kjoatéxomabi tiya nroani ngayije kjoatéxoma kao énle chjota xi kinchja̱ya tʼatsʼe Niná”.

^ párr. 22 Éxodo 22:22-24: “Alikui koa̱n nga totaon jchai jngo ʼndíchjoónkʼan kʼoa nijejinla jngo ʼndítijchʼa̱n. 23 Tsa totaon jchai, kʼoa tsa an sijéna nganʼio, kjuinrʼoele. 24 Nʼio koa̱njtina, kʼoa espada sikʼiennino, kʼoa je yánchjínno yánchjínkʼan koa̱n, kʼoa je xtino xtijchʼa̱n koa̱n”.

^ párr. 63 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo na̱ xi tífákaonajmí je ʼndíxtiyánchjínle kʼianga tjíobʼénda je xi koakjenni. Kʼoa je xi nʼai ma títsoyale je ʼndítile josʼin makuinda je barré.

^ párr. 67 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je chjotajchínga xi ya tjíojchxo xo̱ntjoale naxinandá binyakao jngo ʼndíchjoónkʼan kao tile, je xi totaon tsabe jngo chjota.