Skip to content

Skip to table of contents

STADI ATIKOL 9

Lalokau Bona Hahemaoro Maoromaoro​—Idaunegai Israel Ai

Lalokau Bona Hahemaoro Maoromaoro​—Idaunegai Israel Ai

“Ia ese kara maoromaoro bona hahemaoro e ura henidiamu, tanobada na Iehova ena hebogahisi ai e honu honu daemu.”​SAL. 33:5.

ANE 23 Iehova, Emai Goada

INA STADI ANINA *

1-2. (a) Ita be ta uramu haida ese ede bae kara henida toma? (b) Dahaka ta dibamu?

ITA iboudai na ta uramu haida ese bae lalokau henida, bona bae kara namo henida. Bema lalokau bona hahemaoro maoromaoro na lasi, baita mamiamu eda mauri na asi anina eiava asi eda helaro.

2 Iehova na mai dibana ita na ta ura dikadikamu haida ese bae lalokau henida bona hahemaoro maoromaoro ai bae kara henida. (Sal. 33:5) Ta dibamu eda Dirava ese ita na e lalokau henidamu bona e uramu haida ese bae kara namo henida. Iehova ese Mose amo Israel besena e henia Taravatuna ai una e hahedinaraia ḡoevaḡoeva. Bema oi na o lalohisihisimu badina haida ese se lalokau henimu eiava e hahemaoro henimu kerere, mani Mose ena Taravatu * amo Iehova ese ena taunimanima e lalodia badava dalana ba laloa.

3. (a) Roma 13:8-10 ai, Mose ena Taravatu baita stadilaiamu neganai dahaka baita dibamu? (b) Ina atikol ai ededia henanadai baita haerelaimu?

3 Mose ena Taravatu baita stadilaiamu neganai, eda lalokau Diravana, Iehova, ena hemami baita dibamu. (Roma 13:8-10 ba duahi.) Ina atikol ai, Israel taudia e henidia taravatudia haida baita herevalaimu bona ini henanadai baita haerelaimu: Dahaka dainai baita gwau dibamu Taravatu na lalokau dainai e ato? Dahaka dainai baita gwau dibamu Taravatu ese hahemaoro maoromaoro e hahedinaraia? Mai edia dagi taudia ese Taravatu be ede bae badinaia toma? Bona Taravatu ese daidia e gimadia? Unu henanadai haeredia baita dibamu neganai, be hagoadadamu, helaro be henidamu, bona Tamada lalokauna baita raka henia kahimu.​—Apos. 17:27; Rom. 15:4.

TARAVATU NA LALOKAU DAINAI E ATO

4. (a) Dahaka dainai baita gwaumu Mose ena Taravatu badidia na lalokau? (b) Mataio 22:36-40 ai, Iesu ese e herevalai haheḡanidia be dahaka?

4 Baita gwau dibamu lalokau dainai Iehova ese Mose ena Taravatu e ato, badina Iehova na lalokau ai ḡau iboudiai e karamu. (1 Ioa. 4:8) Iehova ese Taravatu e ato badidia badadia rua na ini: Dirava ba lalokau henia, bona dekemu tauna ba lalokau henia. (Lev. 19:18; Deu. 6:5; Mataio 22:36-40 ba duahi.) Una dainai Taravatu 600 bona haheḡani ma haida ese Iehova ena lalokau ai ḡau haida e hadibadamu. Mani haheitalai haida aita herevalai.

5-6. Iehova be e uramu headava taudia be dahaka bae kara, bona Iehova be dahaka mai dibana? Haheitalai ta ba gwauraia.

5 Adavamu ida ba hebadina heheni, bona natumui ba naridia namonamo. Iehova na e uramu headava taudia na bae helalokau heheni, unu amo edia lalokau na baine mia hanaihanai. (Gen. 2:24; Mat. 19:3-6) Heudahanai na kara dika rohorohona. Una dainai, Taravatu 10 lalonai taravatu namba 7 ese heudahanai karana na e taravatua. (Deu. 5:18) “Dirava vairanai” heudahanai na kara dikana bona ta adavana ihadikana karana. (Gen. 39:7-9) E heudahanai tauna adavana na laḡani momo lalodiai be lalohisihisimu.

6 Iehova ese headava taudia e kara heheniva dalana na e itaiava. Ia na e urava Israel hahinedia na adavadia ese bae kara namo henidia. Taravatu e matauraiava tauna ese adavana baine lalokau henia bona basine hadihoa kava. (Deu. 24:1-4; Mat. 19:3, 8) Bema tau na kara dika badana ta dainai baine ura adavana baine hadihoa, ia ese hekoho o divos pepana baine henia. Una pepa ese hahine baine gimaia, haida ese basie habadelaia koikoi helaoreana. To, tau ese una divos pepana na adavana do se henia neganai hanua tau-badadia baine itadia. Unu amo idia ese una tau bona adavana bae durudia edia headava bae hanamoa totona. Israel tauna ta na asi badinai adavana e hadihoava neganai, Iehova ese una na se kouava. To, Ia ese hahine ena tai eiava hisihisi na e itaiava, bona e mamiava.​—Mal. 2:13-16.

(Paragraf 7-8 itaia) *

7-8. (a) Iehova ese tama sina e haḡanidia dahaka bae kara? (Rau 1 laulauna ba itaia.) (b) Dahaka ta dibamu?

7 Danu, Taravatu ese e hahedinaraia Iehova ese natu edia namo na e lalodia badava. Iehova ese tama sina e haḡanidia natudia na dia tauani dalanai mo bae naridia to lauma dalanai danu bae durudia. Tama sina na dala idauidau ai natudia bae durudia Iehova ena Taravatu bae lalodia bada bona Ia bae lalokau henia. (Deu. 6:6-9; 7:13) Iehova ese Israel taudia e panisidia badina ta na, idia ese natudia na lahi ai e bouboulaidiava. (Ier. 7:31, 33) Tama sina ese natudia na basie dadaraidia eiava basie kara auka henidia. To idia na Iehova ena harihari ḡaudia dainai bae lalodia bada.​—Sal. 127:3.

8 Ta dibamu ḡaudia: Iehova ese headava taudia e kara hehenimu dalana na e itaiamu. Ia na e uramu tama sina ese natudia bae lalokau henidia; danu tama sina ese natudia basie kara namo henidiamu neganai, Ia ese be hahemaoro henidiamu.

9-11. Dahaka dainai Iehova ese ta ena kohu iḡahusina karana e taravatua?

9 Basio heḡahusi. Taravatu 10 ai taravatu ginigabena ese heḡahusi karana eiava ta ena kohu iura henina karana na e taravatua. (Deu. 5:21; Rom. 7:7) Iehova na ina taravatu amo mai anina bada ḡauna ta e hadibadia​—iena taunimanima ese kudoudia eiava edia lalohadai bona hemami bae gimadia. Ia na mai dibana lalohadai o hemami dikadia ese kara dikadia bae havara diba. (Her. 4:23) Bema Israel tauna ta na kudouna ai ura dikadia baine abi, ia ese ma haida basine kara namo henidiamu. King David na unu e kara toma. Ia na tau namona ta. To nega ta ia ese tau ta adavana e ḡahusia. Iena ura dikana dainai kara dikana e karaia. (Iak. 1:14, 15) David na e heudahanai, bena e ura hahine adavana baine koia, bona dala e karaia e alaia.​—2 Sam. 11:2-4; 12:7-11.

10 Israel tauna ta ese ma ta ena kohu iḡahusina taravatuna e utuava neganai, Iehova na mai dibana, badina ia na taunimanima kudoudia e itamu. (1 Sis. 28:9) Una taravatu ese iena taunimanima e hadibadia lalohadai dikadia bae dadarai na namo. Momokani, Iehova na Tama lalokauna bona mai aonegana!

11 Ta dibamu ḡaudia: Iehova na dia taunimanima toadia e itamu. To kudouda ai e miamu ḡaudia e itamu. (1 Sam. 16:7) Eda lalohadai, hemami, bona kara na dia hehehuni ia vairanai. Ia ese e hagoadadamu kara namodia baita kara. To e uramu lalohadai kereredia edia dika baita lalopararalai bona baita dadaraidia.​—2 Sis. 16:9; Mat. 5:27-30.

TARAVATU ESE HAHEMAORO MAOROMAORO E HAHEDINARAIA

12. Mose ena Taravatu ese dahaka e hadibadamu?

12 Danu, Mose ena Taravatu ese e hadibadamu, Iehova ese hahemaoro maoromaoro na e ura heniamu. (Sal. 37:28; Isa. 61:8) Ia ese ma haida baita kara namo henidia karana ai haheitalai namona e hahedinaraia. Israel taudia na Iehova ese e henidia taravatudia e badinava neganai, e hanamodiava. To ena taravatu asie badinava neganai, hekwakwanai e davariva. Taravatu 10 ai taravatu rua ma aita herevalai.

13-14. Taravatu 10 ai taravatu ginigunadia rua be dahaka, bona unu taravatu ibadinadia karana ese Israel taudia be ede e durudia toma?

13 Iehova sibona mo baita tomadiho henia. Taravatu 10 ai taravatu ginigunadia rua ese Israel taudia e hadibadia Iehova sibona mo bae tomadiho henia bona kaivakuku na basie tomadiho henidia. (Eso. 20:3-6) Iehova ese unu taravatu e heni na dia ia sibona ena namo dainai, to iena taunimanima edia namo e laloa. Iena taunimanima ese ia e badinaiava neganai, namo e davariva. To bese idaudia edia dirava e tomadiho henidiava neganai, dika e davariva.

14 Mani Kanaan taudia aita lalodia. Idia na kaivakuku e tomadiho henidiava, to e maurimu Dirava momokanina na asie tomadiho heniava. Una dainai sibodia e hahedika. (Sal. 115:4-8) Edia tomadiho lalodiai danu, idia ese mahuta hebou kara bodaḡadia e karava, bona natudia na lahi ai e bouboulaidiava. Una heḡereḡerena, Israel taudia ese Iehova e dadaraiava bona kaivakuku e tomadiho henidiava neganai, idia na sibodia e hahedikava bona edia ruma bese e hahisidiava. (2 Sis. 28:1-4) Hegunalai taudia ese Iehova ena hahemaoro maoromaoro na asie badinaia. Idia ese edia siahu e ḡaukaralai kerereva bona manoka taudia e hahisidiava. (Esek. 34:1-4) Iehova ese Israel taudia e hadibadia vabu bona ihareha basie kara namo henidia taudia na baine hahemaoro henidia. (Deu. 10:17, 18; 27:19) To, iena taunimanima ese ia e badinaiava bona kara namodia e hahedinaraiva neganai, Iehova ese e hanamodiava.​—1 Han. 10:4-9.

Iehova ese e lalokau henidamu bona eda hisihisi na e itamu (Paragraf 15 ba itaia)

15. Iehova enai dahaka ta dibamu?

15 Ta dibamu ḡaudia: Iehova e hesiai heniamu taudia ese iena taravatu se badinamu bona ena taunimanima e hahisidiamu neganai, basitato una na Iehova ena kerere. To, Iehova ese ita na e lalokau henidamu, bona haida ese e hahisidamu neganai, una na e itaiamu. Ia ese eda hisihisi na e mamiamu; sina ta ese natuna ena hisihisi e mamiamu karana na e hereaia. (Isa. 49:15) Ena be maoromaoro kara ta basine karaiamu, to asie helalo-kerehaimu taudia na haida e hahisidiamu dainai, nega korikori ai baine hahemaoro henidia.

TARAVATU BE EDE BAE BADINAIA TOMA?

16-18. Mose ena Taravatu ese dahaka ḡau ma haida e herevalai, bona dahaka ta dibamu?

16 Mose ena Taravatu ese Israel tauna ena mauri lalonai baine kara ḡaudia momo e herevalai, una dainai e abidia hidi tau-badadia ese Iehova ena taunimanima bae hahemaoro henidia mai maoromaorodia ida na ḡau badana. Idia na Iehova itomadiho henina karadia ai e varava ḡaudia mo basie hamaoromaoro, to heiriheiri bona taravatu iutuna karadia danu bae hamaoromaoro. Mani ini haheitalai haida aita herevalai.

17 Bema Israel tauna ta ese ta baine alaia, ia na dia maoromaoro bae hamasea. To iena hanua ai tau badadia ese una ala-ala badina bae tahua namonamo guna, unu amo bae diba una ala-ala tauna bae hamasea be maoro eiava lasi. (Deu. 19:2-7, 11-13) Danu idia ese dina ta ta e varava ḡaudia daidiai hahemaoro bae karaia​—heḡereḡere kohu daidiai e varava heiriheiridia bona headava lalodiai e varava hekwakwanaidia bae hamaoromaoro. (Eso. 21:35; Deu. 22:13-19) Unu tau badadia ese taunimanima e kara namo henidiava bona Israel taudia ese Taravatu e badinava neganai, iboudiai na namo e davariva, bona Iehova e hanamoava.​—Lev. 20:7, 8; Isa. 48:17, 18.

18 Ta dibamu ḡaudia: Eda mauri lalonai ta karamu ḡaudia na mai anidia bada Iehova enai. Ia na e uramu mai lalokauda ida taunimanima baita kara namo henidia. Ia ese eda hereva bona kara, siboda ta nohomu neganai ta karamu ḡaudia danu, e itamu.​—⁠Heb. 4:13.

19-21. (a) Hanua tau badadia bona hahemaoro taudia ese Dirava ena taunimanima be ede bae kara henidia toma? (b) Iehova ese ededia taravatu haida e ato, bona dahaka ta dibamu?

19 Iehova na e urava iena taunimanima na badidiai e nohova besedia edia kara kereredia amo baine hamauridia. Una dainai tau-badadia bona hahemaoro taudia e haḡanidia Taravatu bae badinaia namonamo. To, hahemaoro ḡaukarana e karaiava taudia ese iena taunimanima na basie kara auka henidia eiava basie hahisidia. A hahemaoro maoromaoro bae ura henia.​—Deu. 1:13-17; 16:18-20.

20 Iehova ese ena taunimanima na e bogadia hisiva, una dainai taravatu haida e ato, unu amo baine gimadia. Heḡereḡere, Taravatu ese ta na e gimaiava unu amo haida ese basie habadea koikoi. E samania tauna na mai ena maoro baine diba daika ese ia e samania. (Deu. 19:16-19; 25:1) Bona hahemaoro do asie karaia lalonai, witnes rarua o tatoi ese e hahebade tauna ena hereva bae hamomokania. (Deu. 17:6; 19:15) To bema Israel tauna ta na kerere ta e karaia bona tau tamona ese mo e itaia, be ede bamona? Basineto ena kerere ahuna na basine abiamu. Iehova ese una kara na e itaia. Ruma bese lalonai, tama na siahu e henidia, to edia siahu na mai hetoana. Ruma bese lalonai hekwakwanai haida e varava neganai, hanua tau badadia edia maduna na una e hetahulaiava bena hahemaoro e karava.​—Deu. 21:18-21.

21 Ta dibamu ḡaudia: Iehova na haheitalai hereadaena e hahedinaraia; ḡau iboudiai na mai maoromaorona ida e karamu. (Sal. 9:7) Iena taravatu e badinamu taudia na e hanamodiamu, to edia siahu e ḡaukaralai kereremu taudia na e panisidiamu. (2 Sam. 22:21-23; Esek. 9:9, 10) Haida na kara dikadia e karamu bona be laloamu ta ese basine panisidiamu, to Iehova ese nega maoronai baine hahemaoro henidia. (Her. 28:13) Bona bema basie helalo-kerehaimu, gabeai be dibamu ‘mauri Diravana imana ese baine butudia tao na mai garina.’​—Heb. 10:30, 31.

TARAVATU ESE DAIDIA E GIMADIA?

Hekwakwanai ihamaoromaorodia ai, elda taudia ese Iehova ena lalokau bona hahemaoro maoromaoro bae tohotohoa (Paragraf 22 ba itaia) *

22-24. (a) Taravatu ese daidia e gimadiamu, bona Iehova enai dahaka ta dibamu? (b) Esodo 22:22-24 ena sisiba be dahaka?

22 Taravatu ese sibodia basie hegima diba taudia, heḡereḡere ihareha, vabu, bona noho hedoa taudia e gimadiava. Israel ai hahemaoro taudia na e hamaorodia, eto: “Hahemaoro basio hagagevaia, idau tauna enai eiava ihareha enai. Vabu ena dabua na basio abia, abitorehai davana.” (Deu. 24:17) Iehova ese idia na e lalodia badava. Bona se kara namo henidiava taudia na ia ese e hahemaoro henidiava.​—Esodo 22:22-24 ba duahi.

23 Danu, Taravatu ese ruma bese taudia e gimadiava, unu amo natudia eiava varaboudia ida mahuta hebou (incest) karadia iboudiai bae dadarai. (Lev. 18:6-30) Israel badinai e nohova besedia na kara dika unuhetomadia e abi daeva bona e karava. Iehova ena taunimanima ese unu kara na bae inai henidia, Iehova ese e inai heniva heḡereḡerena.

24 Ta dibamu ḡaudia: Iehova na e uramu maduna e henidia taudia ese edia heitatao henunai e nohomu taudia na bae lalodia bada. Ia ese kara ini bamodia na e inai henidiamu, reipi, natudia eiava varaboudia ida mahuta hebou karadia, bona natu ihadikadia karadia. Bona e uramu taunimanima iboudiai, sibodia basie henari diba taudia danu, baine gimadia. Kerere baine karaia tauna na Iehova ese baine hahemaoro henia.

“TARAVATU NA ḠAU NAMODIA BAE VARA LAULAUDIA MO”

25-26. (a) Dahaka dainai lalokau bona hahemaoro maoromaoro na laḡa bona mauri heḡereḡeredia? (b) Ina atikol kahana iharuana ese dahaka be herevalaimu?

25 Lalokau bona hahemaoro maoromaoro na laḡa bona mauri heḡereḡeredia; tanobada ai bema unu na lasi basita mauri diba. Ta dibamu Iehova ese ita na mai maoromaorona ida e kara namo henidamu neganai, eda lalokau ia enai na e badamu. Danu Dirava ta lalokau heniamu bona ena kara maoromaoro taravatudia ta ura henimu neganai, una ese e hagoadadamu ma haida baita lalokau henidia bona baita kara namo henidia.

26 Mose ena Taravatu ese Israel taudia na e durudia edia hetura karana Iehova ida bae hagoadaia totona. To, hari Dirava ena taunimanima na dia una Taravatu henunai, badina Iesu ese Taravatu e haḡuḡurua bona una Taravatu na ḡau namo hereana ta ese gabuna e abia. (Rom. 10:4) Aposetolo Paulo na eto: “Taravatu na ḡau namodia bae vara laulaudia mo.” (Heb. 10:1) Ina atikol kahana iharuana ese unu ḡau namodia haida bona Kristen kongrigeisin ai lalokau bona hahemaoro maoromaoro ena namo be herevalaimu.

ANE 25 Hahediba Tauna Korikorina Ena Kara

^ par. 5 Ina atikol kahadia na 4, ina be ginigunana; idia ese be hahedinaraimu dahaka dainai baita abia dae diba Iehova ese ita na e laloda badamu. Atikol toi na May 2019 Gima Kohorona ai be lasimu. Unu atikol ai Iehova ese Kristen kongrigeisin lalonai lalokau bona hahemaoro maoromaoro e hahedinaraia dalana, elda taudia ese kongrigeisin e gimaiamu bona tama sina ese natudia na ihadikadia taudia amo bae gimadia daladia, bona maraḡidiai haida ese e hadikadia taudia baita hagoadadia daladia be herevalaimu.

^ par. 2 HEREVA ANINA: Iehova ese Mose amo Israel taudia e henidia taravatudia 600 bona ma taravatu haida na e gwauraidiamu “Taravatu,” “Mose ena Taravatu,” bona “haheḡani.” Danu, Baibul bukadia ginigunadia 5 (Genese ela Deuteronomi) na nega momo e gwauraidiamu Taravatu. Nega haida Taravatu na Heberu Toretoredia ibounai e herevalaiamu.

^ par. 60 LAULAU Rau 1 ai: Israel ai sina ta na natuna kekenidia ida aniani e heḡaeḡaelaimu lalonai e herevaherevamu. Muri kahanai, tama na natuna merona enai mamoe inarina dalana e hadibaiamu.

^ par. 64 LAULAU Rau 24 ai: Hanua tau-badadia na vabu ta natuna ida e durudiamu badina hoihoi tauna ta ese se kara namo henidia.