1-2. (a) Me yẹ ọwan ephian i guọlọre? (b) Imwẹro ọgo yẹ ọwan ephian ina sabu vwo?

ỌWAN ephian i guọlọre ne vwo ẹguọlọ kpahen ọwan. A ji guọlọ nẹ awọrọ i dje omamọ uruemru rẹn ọwan. Awọrọ erhe dje ẹguọlọ ọrhẹ orhienbro ọsoso rẹn ọwa-an, ẹhẹn ọwan ọnọ sabu seriotọre.

² Jehova o rheri taghene ọwan i guọlọre ne dje ẹguọlọ ọrhẹ orhienbro ọsoso rẹn ọwan. (Ps. 33:5) O mwurun ọwan ẹro taghene Osolobrugwẹ o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, ọ ji guọlọ taghene e dje omamọ uruemru rẹn ọwan. Ọnana o fiotọre omamọ, maido arha dabu ni Urhi ri Jehova ọ ye agbamwa Israel nyoma i Moses. Ẹhẹn ọnọ orho seriotọre fọkime awọrọ e dje ẹguọlọ yanghene orhienbro ọsoso wẹ-ẹn, wu na sabu roro kpahen oborẹ Urhi Moses * na o ru djephia taghene i Jehova o vwo ọdamẹ kpahen ihworho yi.

3. (a) Jerẹ oborẹ e dje rhẹ Romans 13:8-10, me ya na mẹrẹnvwrurhe erhe yono Urhi Moses na? (b) Enọ ego ya na kpahenrhọ uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Erhe yono kpahen Urhi Moses na, na dabu rhe iroro ri Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ o vwo kpahen ọwan. (Se Romans 13:8-10.) Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen irhi ezẹko ra yẹ emọ Israel, ana ji kpahenrhọ enọ enana: Mesoriẹ ana sabu ta taghene a bọn Urhi  na kpahen ẹguọlọ? Mesoriẹ ana sabu ta taghene Urhi na o jiri orhienbro ọsoso? Marhẹ ya guọlọre nẹ ihworho ri vwo omẹgbanhon usun i ha urhi na ruiruo lele? Ayọmo yẹ Urhi na ọ vi hẹrote? Ẹkpahenrhọ enọ erana ọnọ sabu yẹ ọwan urhebro, ọrhẹ ẹruefirhọ, jeghwai ti ọwan kẹrẹ Ọsẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ.—Acts 17:27; Rom. 15:4.

4. (a) Mesoriẹ ana sabu ta taghene a bọn Urhi Moses na kpahen ẹguọlọ? (b) Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn Matthew 22:36-40, ekama ego yi Jesu o hunute?

⁴ Ana sabu ta taghene a bọn Urhi Moses na kpahen ẹguọlọ, fọkime ẹguọlọ yo mwu i Jehova ruẹ kemru kemru ro ruẹ. (1 John 4:8) Jehova ọ bọn Urhi Moses kpahen irhi eva kirighwo, nọyẹ ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ ẹguọlọ kpahen ereva ọwan. (Lev. 19:18; Deut. 6:5; se Matthew 22:36-40.) Omarana, ana sabu fiẹrorhọ taghene akama owuowu ri te 600 ra ha ruẹ Urhi Moses na, e yono ọwan kpahen ẹguọlọ i Jehova. Jene yono kpahen idje ezẹko.

5-6. Me yi Jehova ọ guọlọre nẹ eri rọnmọren i ru, me yi Jehova o rhe kpahen? Dje udje yi.

⁵ Fuevwan kpahen esa yanghene anuọ, ne wu jeghwai hẹrote emọ enọ. Jehova ọ guọlọre nẹ eri rọnmọ ne i vwo obọdẹn ẹguọlọ rọ nọ tọ kpahen owuowọnwan. (Gen. 2:24; Matt. 19:3-6) Ọvwiẹghwọ ọ ha usuẹn orusọ ro vwo dje ẹguọlọ phia rẹ ohworho ọnọ sabu ru. Iroro ọnana yọ soriẹ akama ọrẹ irhiruẹ usuẹn Ekama Ikpe na, ọ tiẹn ọvwiẹghwọ. (Deut. 5:18) Ọnana ọdandan “haso Osolobrugwẹ” ọrhẹ ohworho ra ghwọwe rhurhu na. (Gen. 39:7-9) Ohworho ra ghwọwe rhurhu na, ono rhiẹromẹrẹn omiamiamo ẹgbukpe buebun.

⁶ Jehova ọ dabu rhe kpahen uruemru eri rọnmọ ne e dje rẹn owuowọnwan. Ọ guọlọre nẹ esa ri rhiẹ emọ Israel i hẹrote eniẹ aye. Esa ro mwuọghọ rẹn Urhi na ono vwo ẹguọlọ kpahen aniẹ, ọ vwọ ji fonrọnmo na fọkiẹ iroro ri vwe fiemru-u. (Deut. 24:1-4; Matt. 19:3, 8) Ọrẹn, obẹnbẹn ọgbogbanhon ọrhọ homaphia rọ lẹrhẹ esa na fonrọnmo, nọ nọ ha ọbe ra fonrọnmo rẹn aniẹ. Ọbe na yọ nọ sẹrorẹ ọmase na nẹ efian ọvwiẹghwọ ra mọren bariẹn. Habaye, ekpako amwa na yi ne tiobọnu ọbe na rẹn era guọlọ fonrọnmo na, ọrana ọnọ lẹrhẹ ekpako na vwo uphẹn aye ina ha userhumu rẹn aye kwaphiẹrhọ. Ọhworhare onyẹ Israel ọrhọ fonrọnmo rhẹ aniẹ fọkiẹ ọdamẹ omobọ, o rhiẹ ọke ephian yi Jehova o ruẹ emru kpahiẹ-ẹn. Ọrẹn, ọ mẹrẹn oborẹ ọmase na ọ rioja te, ọ ji mẹrẹn omiamiamo rọ dẹrughwaroghwu.—Mal. 2:13-16.   

7-8. (a) Me yi Jehova o jurhi rẹn emiemọ nẹ aye i ru? (Ni ifoto obaro ọbe na.) (b) Iyono ego yẹ ọwan i yono nie rhe?

⁷ Urhi na o ji djephia taghene i Jehova ọ guọlọre taghene oma ọ merhen emọ. Jehova o jurhi rẹn emiemọ taghene aye i tiobọnu ekwakwa ugboma jeghwai ha userhumu rẹn emọ aye vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. O fori nẹ emiemọ i ha kuphẹn kuphẹn ha userhumu rẹn emọ aye vwo ọdaremẹro kpahen Urhi Jehova jeghwai vwo ẹguọlọ kpahiẹn. (Deut. 6:6-9; 7:13) Emru owu rọ lẹrhẹ i Jehova ha oja riẹ agbamwa Israel yẹ fọkiẹ oja aye a ha riẹ emọ aye ezẹko izede ro mwofẹn. (Jer. 7:31, 33) O fo nẹ emiemọ i ni emọ aye jerẹ enyerẹn oghwa rẹ aye ine ni sakamu-u, ọrẹn o fori ne aye i ni aye jerẹ uku ro nẹ obẹ i Jehova rhe.—Ps. 127:3.

⁸ Oborẹ e yonorin: Jehova ọ dabu rhe kpahen uruemru eri rọnmọ ne e dje rẹn owuowọnwan. Ọ guọlọre nẹ emiemọ i vwo ẹguọlọ kpahen emọ aye, ọnọ ji ha aye guẹnzọn lele oborẹ aye i ruẹ emọ na lele.

9-11. Mesoriẹ i Jehova ọ yẹ emọ Israel urhi taghene aye i vwe vwo ufiuvwele-e?

 ⁹ Wu vwe vwo ufiuvwele-e. Akama rọ kẹta usuẹn Ekama Ikpe na ọ tare taghene e vwe vwo ufiuvwele-e, yanghene vwo ojemẹ rọ sọre kpahen emru ọwọrọ-ọ. (Deut. 5:21; Rom. 7:7) Jehova ọ ha urhi ọnana yono ihworho yi uyono ọghoghanren, nọyẹ aye ina vi sẹrorẹ ọmudu, iroro, ọrhẹ ojemẹ aye. O rheri taghene iroro ọkon yo lele fiẹ irueruo ọkon. (Prov. 4:23) Onyẹ Israel ọrhọ ha uphẹn rẹn iroro ọsọsọ nọ do uvuẹn ọmudu ọnẹyen, o rho dje ẹguọlọ rẹn awọrọ-ọ. Jerẹ udje, Orodje David o se rhẹ ufi ọrana. Ọye omamọ ohworho. Ọrẹn, uvuẹn erhirhiẹ owu, no vwo ojemẹ ọsọsọ kpahen ane ọwọrọ. Ojemẹ ọrana no lele fiẹ ọdandan. (Jas. 1:14, 15) David no lele ọmase na ghwọwe, nọ damoma phiẹ esa ọmase na rhọ, ọke oru no kperie hwu.—2 Sam. 11:2-4; 12:7-11.

¹⁰ Jehova o rhe ọke onyẹ Israel ọrhọ haso urhi ro sekpahen ufiuvwele, fọkime o rhe oborẹ ọ ha ọmudu ọwan. (1 Chron. 28:9) Urhi rọ ta kpahen ufiuvwele, ọ lẹrhẹ ihworho yi rhe taghene aye i kẹnoma rẹn iroro ephian ri na sabu lele fiẹ irueruo ibiobiomu. Itiọrurhomẹmro, Jehova Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ ọrhẹ ẹghwanren!

¹¹ Oborẹ e yonorin: Jehova ọ mẹrẹn oborẹ ọ ha ọmudu owuowọnwan. O rhe aruẹ ohworho ra havwọ uvuẹn ọmudu ọwan. (1 Sam. 16:7) O vwo iroro, ojemẹ yanghene irueruo ra na sabu tinu riẹ-ẹn. Jehova ọ guọlọ emru orhorhomu uvuẹn ọmudu ọwan, habaye, ọ guọlọre ne orhorhomu ọrana orho rhomẹrhọ rhomẹrhọ. Ọrẹn, ọ ji guọlọ taghene e rhe iroro esọsọ re vwori jeghwai suẹn aye nẹ aye i je rhe rhiẹ irueruo esọsọ.—2 Chron. 16:9; Matt. 5:27-30.

12. Me yẹ Urhi Moses na ọ karunumwu?

¹² Urhi Moses na o ji yono ọwan taghene i Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen orhienbro ọsoso. (Ps. 37:28; Isa. 61:8) O dje udje rọ gbare kpahen uruemru re ne vwo kpahen awọrọ. Emọ Israel i rha huvwele irhi Jehova, aye na mẹrẹn ebrurhọ. Ọke aye i rha tiẹn irhi enẹyen ri gbare, aye na rioja. Jenẹ a ta kpahen irhi eva erọrọ ri ha uvuẹn Ekama Ikpe na.

13-14. Me yẹ urhi ọrukaro ọrhẹ ọreva uvuẹn Ekama Ikpe na i guọlọ mie emọ Israel, erere ego yẹ aye ina mẹrẹn aye i rha huvwele irhi erana?

¹³ Ha ọsoso ẹhẹn ọnọ ga i Jehova ọvo. Urhi ọrukaro ọrhẹ ọreva uvuẹn Ekama Ikpe na i guọlọre taghene emọ Israel i ha ọsoso ẹhẹn aye ga i Jehova ọvo, no ji ti aye orhọ kpahen emẹgọ. (Ex. 20:3-6) E jurhi erana fọkiẹ erere i Jehova ọnọ mẹrẹ-ẹn. Ukpomaran, fọkiẹ erere ihworho yi. Ihworho yi i rhe vwo atamwu kpahiẹn, aye na mẹrẹn ebrurhọ. Aye i rha ha ẹga rẹn isolobrugwẹ efian, aye na rioja.

¹⁴ Roro kpahen itu i Canaan. Aye a ha ẹga rẹn isolobrugwẹ re vwe nyerẹn ukperẹ ono rhiẹ Osolobrugwẹ urhomẹmro ro nyerẹn na. Fọkiẹ ọnana, a vwa rha họghọ owuorowu rẹn aye-e. (Ps. 115:4-8) Irueruo ọfanrhiẹn ọrhẹ irueruo ra ha emọ ze izobo ọ ha usuẹn irueruo ẹga aye. Omarana, ọke emọ Israel a sẹrerhumuji Jehova jeghwai djẹ odjẹ aye ina ha ẹga rẹn ema, aye erhe vwo ọghọ owuorowu-u, aye ni ji rhua emiamiamo vwe ekrun aye. (2 Chron. 28:1-4) Ihworho ri vwo omẹgbanhon usun i tiẹn orhienbro ọsoso i Jehova. Aye a ha omẹgbanhon aye ruiruo izede ro vwo serhọ, jeghwai sehiẹn eri vwe vwo userhumu. (Ezek. 34:1-4) Jehova no ti emọ Israel orhọ taghene ọnọ ha ihworho ri sehiẹn emẹse  ọrhẹ emọ ri vwe vwo userhumu guẹnzọn. (Deut. 10:17, 18; 27:19) Ọrẹ ovẹnẹ, Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn ihworho yi uvwre ọke aye a fuevwan kpahiẹn, ọrhẹ ọke aye e brorhiẹn ọsoso uvwre omomaye.—1 Ki. 10:4-9.

15. Me ye yonorin kpahen i Jehova?

¹⁵ Oborẹ e yonorin: Orhiẹ i Jehova ye ne kperi ọke ihworho ra gemai ruẹ taghene aye a ha ẹga riẹn a sẹrerhumujẹ irhi enẹyen jeghwai ha ẹkuọn vwe ihworho yi-i. Ọrẹn, Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen ọwan, o ji rhe ọke ọwan a rioja. Omiamiamo rọ ha ẹhẹn i Jehova ọ tobọ gbanhon ghwẹ ọrẹ ọmiọmọ rẹ ọmọyen ọ rioja. (Isa. 49:15) Dedevwo ọ vwọ ha userhumu phia ogege-e, phẹrẹkpẹ ọnọ ha iruedandan ri vwa ghwẹriẹ guẹnzọn fọkiẹ oborẹ aye e ruẹ awọrọ.

16-18. Marhẹ Urhi Moses na o kerabọ te, me yẹ ọnana o yonirin ọwan?

¹⁶ Urhi Moses ọ hobọte eghọn sansan uvuẹn akpenyerẹn emọ Israel, omarana ọ ghanranren nẹ ehworhare ri kpako ne ri Jehova ọ ha mwu i guẹnzọn ihworho yi rhẹ orhienbro ọsoso. Aye i vwe guẹnzọn ri sekpahen ogame i Jehova ọvo-o, ọrẹn eri sekpahen ẹghwọ ọrhẹ irueruo ri kparehaso urhi. Djokarhọ idje enana.

¹⁷ Orhianẹ onyẹ Israel o kpe ohworho hwu, a vwa ghwai kpe yi ogege-e. Ekpako amwa ọnẹyen ina guọlọ otọre ẹmro na fiotọre vwẹre aye i ki brorhiẹn sẹ ene kpe yi hwu. (Deut. 19:2-7, 11-13) Ekpako na e ji guẹnzọn erọrọ ri sekpahen ẹghwọ ri homaphia fọkiẹ uku ra na ghalẹ, ọrhẹ ẹghwọ ra homaphia uvuẹn ekrun. (Ex. 21:35; Deut. 22:13-19) Kohworho kohworho a mẹrẹn erere ọke ekpako amwa na i rhe brorhiẹn ọsoso, ọrhẹ ọke emọ Israel i rha huvwele urhi na, habaye agbamwa na nọ ha ujiri vwe i Jehova.—Lev. 20:7, 8; Isa. 48:17, 18.

¹⁸ Oborẹ e yonorin: Eghọn sansan uvuẹn akpenyerẹn ọwan i ghanren rẹn i Jehova. Ọ guọlọre ne lele awọrọ nyerẹn izede ẹguọlọ ọrhẹ ọghọ. Ọ ji djokarhọ oborẹ a ta jeghwai ruẹ ọrhọ tobọ rhianẹ ekete odjahen ye ruie.—Heb. 4:13.

19-21. (a) Marhẹ ekpako ọrhẹ iguẹnzọn na ine ruẹ ihworho Osolobrugwẹ lele? (b) Irhi ego yi Jehova o ji rhotọre, me yẹ ọnana o yonirin ọwan?

¹⁹ Jehova o vwo omwemẹ ro no simi ihworho yi nẹ erharhere iruemru rẹ egbamwa ri kinhariẹ aye e djephia. Omarana, nọ guọlọre nẹ ekpako ọrhẹ iguẹnzọn na i ha Urhi na ruiruo izede ọsoso. Ọrẹn, iguẹnzọn na i vwe ruẹ ihworho yi gbalogbalo-o. Ukpomaran, o fori nẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen orhienbro ọsoso.—Deut. 1:13-17; 16:18-20.

²⁰ Jehova o dje aruẹdọn rẹn ihworho yi, omarana no jurhi rhotọre ri na lẹrhẹ ihworho je ruẹ owuowọnwan gbalogbalo. Jerẹ udje, fọkiẹ Urhi na, nọ bẹn ra na sabu mọrenfian barẹn ohworho. Ohworho ra mọrenfian baren na o vwo uphẹn  ro no rhe ọrọ mọrenfian bariẹn na. (Deut. 19:16-19; 25:1) Habaye, ne ki brorhiẹn kpe yi, ono vi vwo iseri ri te awanva ri ne se oseri kpahiẹn. (Deut. 17:6; 19:15) Ọrẹn, orhianẹ onyẹ Israel ọ kparehasuẹ urhi rẹ oseri owu ọvo ọ mẹrẹnren vwo? O vwo roro taghene e guẹnzọn orusọ ro ruru na-a. Jehova ọ mẹrẹn oborẹ o ruru. Uvuẹn ekrun na a yẹ esẹ omẹgbanhon aye ine jurhi, ọrẹn omẹgbanhon aye o vwo ughwru. Ẹghwọ ezẹko i rha homaphia uvuẹn ekrun na, ekpako amwa na yi vwo ohwan aye ine brorhiẹn oborẹ ọ phiare na.—Deut. 21:18-21.

²¹ Oborẹ e yonorin: Jehova yo dje udje rọ gbare; o vwo ruẹ oborẹ ọsọre-e. (Ps. 9:7) Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn eri fuevwan nyalele irhi enẹyen, ọrẹn ọ ha oja riẹ eri ha omẹgbanhon aye ruiruo izede rọ sọre. (2 Sam. 22:21-23; Ezek. 9:9, 10) Ọnọ sabu họhọ taghene ezẹko ri ruẹ irueruo ọkon i vabọ ojẹriọ na, ọrẹn Jehova yo rhe ọke ro serhọ ro no brorhiẹn ọsoso. (Prov. 28:13) Aye arha ghwẹriẹ-ẹ, aye ni na mẹrẹnvwrurhẹ taghene “emru ofẹn re ne se rhẹ abọ Osolobrugwẹ ro nyerẹn na.”—Heb. 10:30, 31.

22-24. (a) Ayọmo yẹ urhi na ọ vi hẹrote, me yẹ ọrana o yonirin ọwan kpahen i Jehova? (b) Orhetio ọgo yọ ha uvuẹn Exodus 22:22-24?

²² Urhi na ọ vi hẹrote ihworho ri vwa sabu hẹrote oma aye, jerẹ emọ ri vwe vwo esẹ ọrhẹ izu, emẹse uku, kugbe epha. Na ta rẹn iguẹnzọn na: “Are i vwe wene orhienbro ọsoso ra na harẹn ọpha yanghene  ọmọ ro vwo vwo ọsẹ-ẹ, are i vwa mọrọn owẹn ọmase uku fọkiẹ oborẹ o momori-in.” (Deut. 24:17) Jehova o dje ọdamẹ okokodo rẹn ihworho rẹ awọrọ e sehiẹn uvuẹn amwa na. Nọ ji ha oja riẹ eri sehiẹn aye.—Se Exodus 22:22-24.

²³ Urhi na ọ ji sẹrorẹ ekrun nẹ irueruo ehware ri sọre, nyoma rọ tiẹn uruemru rẹ imizu e lele imizu gbọfanrhiẹn. (Lev. 18:6-30) Ọnana ọ vẹnẹ uruemru agbamwa ri kinhariẹ emọ Israel ri vwo ekwerhọ kpahen irueruo ọnana, o fori nẹ ihworho i Jehova i ha aruẹ ukẹro ri Jehova ọ ha ni orusọ ọrana nie, nọyẹ emru aghwa.

²⁴ Oborẹ e yonorin: Jehova ọ guọlọre taghene ihworho rọ ha mwu i vwo ọdamẹ okokodo kpahen erẹ aye a hẹrote. O vwo utuoma kpahen edandan ri sekpahen ọfanrhiẹn, omarana no ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre neneyo ihworho ephian, maido ihworho re sehiẹn i sabu rhiẹromẹrẹn ẹruete ọrhẹ orhienbro ọsoso.

25-26. (a) Mesoriẹ ana sabu ta taghene ẹguọlọ ọrhẹ orhienbro ọsoso i họhọ ẹhẹn ọrhẹ arhọ. (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro owu rọ ha uvuẹn Oghwa Odẹrẹ ọrẹ May 2019?

²⁵ Ẹguọlọ ọrhẹ orhienbro ọsoso i họhọ ẹhẹn ọrhẹ arhọ; eva na ya nya usun. Orho mwu ọwan ẹro taghene i Jehova o ruẹ ọwan izede ro serhọ, ẹguọlọ re vwo kpahiẹn nọ nọ gbanhonrhọ. Erhe vwo ẹguọlọ kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ irhi enẹyen, no no mwu ọwan vwo ẹguọlọ kpahen awọrọ, jeghwai vwo uruemru ro serhọ kpahen aye.

²⁶ Urhi Moses na ọ ha userhumu rẹn emọ Israel vwo omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova. Ọrẹn, ihworho Osolobrugwẹ i vwa rha nyalele Urhi ọrana-a, fọkime Jesu ọ ha Urhi na te orugba ne, nọ ji ha oborẹ o rhomu ghwẹ ye wenie. (Rom. 10:4) Ọnyikọ Paul o dje urhi na rhẹ “uhoho ekwakwa irhorhomu ra sa.” (Heb. 10:1) Owu usuẹn irhomu-ẹmro ri ha uvuẹn Oghwa Odẹrẹ ọrẹ May 2019, ọnọ ta kpahen ezẹko usuẹn ekwakwa irhorhomu erana, ọrhẹ owian rẹ ẹguọlọ ọrhẹ orhienbro ọsoso a wian uvuẹn ukoko Ilele Kristi.