Skip to content

Skip to table of contents

Ocipama Celilongiso 9

Ocisola Kuenda Esunga ko Isareli Yosimbu

Ocisola Kuenda Esunga ko Isareli Yosimbu

“O sole esunga locili.Oluali lue yuka ocisola ka ci pui ca Yehova.”OSA. 33:5.

OCISUNGO 3 Yehova Ongusu Yetu, Elavoko Lietu

OVINA TU LILONGISA *

1-2. (a) Onjongole yipi vosi yetu tu kuete? (b) Ekolelo lipi tu kuete?

VOSI yetu tu yongola oku soliwa kuenda oku tatiwa lesunga. Nda olonjanja viosi tu tatiwa lekambo liocisola kuenda esunga, tu liyeva okuti ka tu kuete esilivilo kuenda elavoko.

2 Yehova wa kũlĩha okuti, tu yongola oku tatiwa locisola kuenda esunga. (Osa. 33:5) Tua kolela okuti Yehova o tu sole kuenda o yongola okuti tu tatiwa lesunga. Eci ci limbukiwa poku kũlĩhĩsa Ocihandeleko Yehova a ecele ku va Isareli pocakati ca Mose. Nda wa sumua omo vakuene ka va ku tati locisola kuenda lesunga, kũlĩhĩsa ndomo Ocihandeleko ca eciwile ku Mose *, ci situlula onjila ndomo Yehova a tata afendeli vaye.

3. (a) Ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Va Roma 13:8-10, Nye tu lilongisa Kovihandeleko via eciwile ku Mose? (b) Apulilo api a ka tambuluiwa vocipama cilo?

3 Eci tu lilongisa Ovihandeleko via eciwile ku Mose, tu limbuka ocisola calua ca Suku yetu ukuacisola, Yehova. (Tanga Va Roma 13:8-10.) Vocipama cilo, tu lilongisa vimue pokati Kovihandeleko via eciwile ku va Isareli kuenda tu ka tambulula apulilo a-a: Momo lie tu popela okuti Ovihandeleko via kunamẽla kocisola? Momo lie tu popela okuti Ocihandeleko ci vetiya oku lekisa esunga? Vana va kuata ovikele vioku songola va talavaya ndati Lovihandeleko? Kuenda Ovihandeleko via enda oku teyuila velie? Atambululo apulilo a-a, a tu lembeleka, a tu ĩha elavoko kuenda a pamisa ukamba tu kuetele Isietu ukuacisola.—Ovil. 17:27; Va Rom. 15:4.

OVIHANDELEKO VIA KUNAMẼLA KOCISOLA

4. (a) Momo lie tu popela okuti Ovihandeleko via eciwile ku Mose vi situlula ocisola? (b) Ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Mateo 22:36-40, ocihandeleko cipi Yesu a tukula?

4 Tu pondola oku popia okuti Ovihandeleko via eciwile ku Mose, vi situlula ocisola momo cosi Yehova a linga ca kunamẽla kocisola. (1 Yoa. 4:8) Yehova wa kongela Ovihandeleko viosi, Vovihandeleko vivali via velapo okuti, oku sola Suku kuenda vakuetu. (Ovis. 19:18; Esin. 6:5; tanga Mateo 22:36-40.) Omo liaco, tu limbuka okuti, ovihandeleko viosi vi pitãhala 600 kuenda ovisila, vi situlula ocisola ca Yehova. Tu kũlĩhĩsi olonjila vimue.

5-6. Nye Yehova a yongola okuti oco olohueli vi linga kuenda nye eye a kapeleko? Ci lombolola.

5 Kala ukuacili lohueli yove kuenda tata ciwa omãla vove. Yehova o yongola okuti olohueli vi pamisa ocisola cavo kuenda ci kala otembo ka yi pui. (Efet. 2:24; Mat. 19:3-6) Ukahokolo ekandu limue lĩvi calua. Eli olio esunga Ocihandeleko cepanduvali ci pisila ukahokolo. (Esin. 5:18) Ukahokolo ekandu “ku Suku” kuenda ci kasi ndoku lingila ungangala umue pokati kohueli. (Efet. 39:7-9) Una wa lueyiwa, o pondola oku kala anyamo alua lesumuo liaco.

6 Yehova wa kapako onjila ndomo olohueli vi li tata. Eye wa handelekele okuti akãi olohueli va Isareli va tatiwa ciwa. Ulume ohueli okuti wa sumbilile Ocihandeleko caco, wa ponduile oku sola ukãi waye okuti ka linyãla laye omo liovina ka vi kuete esilivilo. (Esin. 24:1-4; Mat. 19:3, 8) Pole, nda kua kala ocitangi cinene okuti ci koka oku linyãla, eye u wĩha ukanda woku linyãla. Ukanda waco wa ponduile oku teyuila ukãi kalundi oku sima okuti, wa linga ukahokolo. Osimbu ulume ka ecele ukanda woku linyala lukãi waye, eye wa sukilile tete oku sapuilako akulu vo volupale. Lonjila eyi, akulu vaponduile oku kuata epuluvi lioku kuatisa ohueli oku potolola ovitangi viavo. Nda ulume u Isareli wa linyãla lukãi waye omo liepela, halonjanja viosiko Yehova a eca ekuatiso. Pole, Yehova wa kapeleko calua esumuo liukãi wa nyãliwa kuenda wa yevalevo evalo liukãi waco.—Mal. 2:13-16.

(Tala ovinimbu 7-8) *

7-8. (a) Yehova wa handeleka olonjali oku linga nye? (Tala ociluvialuvia koñoño.) (b) Nye tu lilongisilako?

7 Ocihandeleko ci lekisavo okuti Yehova o yongola okuti omãla va kuata esanju kuenda va teyuiwa. Eye o handeleka olonjali oku eca komãla ovina va sukila, konepa yetimba kuenda konepa yespiritu. Olonjali kosimbu via kuata apuluvi alua oku longisa omãla vavo oku sola Yehova loku kapako Ovihandeleko viaye. (Esin. 6:6-9; 7:13) Olonjanja vimue, Yehova wa enda oku yambula va Isareli, omo va enda oku tata vamue pokati komãla vavo lungangala. (Yer. 7:31, 33) Olonjali vi sukila oku yuvula oku tenda omãla vavo ndocikuata ka ci kuete esilivilo, pole, va sukila oku va tenda ndocipiñalo, ale ndombanjaile ya eciwa la Yehova, yi sukila oku tatiwa ciwa.—Osa. 127:3.

8 Ceci tu lilongisilako: Yehova wa kapako calua onjila ndomo olohueli vi li tata. Eye o yongola okuti olonjali vi tata locisola omãla vavo, pole, nda ka va ci lingi Yehova o ka vi sombisa.

9-11. Momo lie Yehova a ecela ocihandeleko coku yuvula oku livela?

9 Ku ka livele ocina cukuene. Ocihandeleko cekũi, ci pisa oku livela ocina cukuene, ale oku kuata ocisimĩlo ka ca sungulukile coku tambula ocina ca vakuetu. (Esin. 5:21; Va Rom. 7:7) Yehova wa eca ocihandeleko eci kafendeli vaye, oco a longise ocina cimue ci kuete esilivilo okuti, ovo va sukila oku lava utima wavo, ekalo kuenda ovisimĩlo. Yehova wa kũlĩha okuti ovilinga vĩvi vi fetika lovisimilo vĩvi. (Olosap. 4:23) Nda umue u Isareli wa ecelela okuti ovisimĩlo vĩvi vi amamako oku livokiya, citava okuti o tata vakuavo lekambo liocisola. Eci oco ca linga Soma Daviti. Pole, eye wa kala ulume umue uwa. Kuenje onjanja yimue wa livela ukãi wamãle. Olonjongole viaye vĩvi vio vetiya oku linga ekandu. (Tia. 1:14, 15) Daviti wa linga ukahokolo, wa seteka oku lundila ulume wa kuelele ukãi waco, noke wa tuma oco a pondiwe.—2 Sam. 11:2-4; 12:7-11.

10 Eci u Isareli umue a sinĩla ocihandeleko coku livela ovina viukuavo, Yehova wa enda oku ci mola, momo eye wa kũlĩha eci ci kasi vutima. (1 Asa. 28:9) Ocihandeleko cina ci pisa oku livela, ci lekisa okuti, afendeli vaye va sukila oku yuvula ovisimĩlo vi tuala koku linga ekandu. Eci ci lekisa okuti Isietu Yehova, wa velelepo kolondunge kuenda kocisola!

11 Ceci tu lilongisilako: Yehova ka vanji lika kueci omunu a tuwa kilu. Pole, eye o lete eci tua tuwa vokati, okuti vutima wetu. (1 Sam. 16:7) Ka kuli ocisimĩlo lacimue, ekalo kuenda ocituwa ca vundisua kokuaye. Eye o sanda ovina viwa tu kuete vutima kuenda o tu kuatisa oku amamako lavio. Yehova o yongola okuti tu limbuka ovisimĩlo ka via sungulukile kuenje tu vi yuvula, oco ka tu ka linge ekandu.—2 Asa. 16:9; Mat. 5:27-30.

OCIHANDELEKO CI VETIYA OKU LEKISA ESUNGA

12. Ocihandeleko ca eciwile ku Mose ci tu longisa nye?

12 Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, ci tu longisavo okuti, Yehova o sole esunga. (Osa. 37:28; Isa. 61:8) Eye wa eca ongangu yiwa ndomo tu pondola oku tata vakuetu lesunga. Eci va Isareli va enda oku pokola kovihandeleko via Yehova, eye wa va sumũlũisa. Eci va enda oku vi sinĩla, ca enda oku va kokela ohali. Tu kũlĩhĩsi ovihandeleko vikuavo vivali pokati Kovihandeleko Ekũi.

13-14. Ovihandeleko vipi vivali via enda oku kisikiwa vali? Kuenda oku pokola kovihandeleko viaco, ca kuatisa ndati va Isareli?

13 Fendela lika Yehova. Ovihandeleko vivali viatete, via kisikile okuti va Isareli va fendela lika Yehova loku yuvula oku fendela oviteka. (Etu. 20:3-6) Yehova ka tumbikile ovihandeleko viaco oco viu kuatise. Pole, via eciwa oco vi kuatise afendeli vaye. Eci afendeli vaye va enda oku pokola kokuaye, va kuata asumũlũho. Eci va enda oku fendela olosuku vikuavo, va enda oku kuata ovitangi vialua.

14 Sokolola eci ca pita la va Kanana. Ovo va enda oku fendela oviteka ka vi kuete omuenyo, okuti Suku yocili haeye o kasi lomuenyo, hayeko. Omo liaco, va laikele oku kala ndoviteka viaco. (Osa. 115:4-8) Vefendelo liaco, mua kongelele ukahonga kuenda oku lumba omãla vavo vondalu. Handi vali, eci va Isareli va enda oku sinĩla Yehova loku fendela oviteka, va likokela ovo muẽle ovitangi kuenda epata liavo. (2 Asa. 28:1-4) Asongui vaco, va likala olonumbi viesunga via Yehova. Ovo va talavaya lãvi lunene wavo poku tata lekambo liesunga vana va hongua haivo va sukila ekuatiso. (Esek. 34:1-4) Yehova wa lungula va Isareli okuti wa laikele oku sombisa vana va enda oku tata lãvi ovimbumba lolosiwe. (Esin. 10:17, 18; 27:19) Pole, Yehova wa enda oku sumũlũisa afendeli vaye eci va lekisa epokolo kokuaye, loku tata vakuavo lesunga.—1 Olos. 10:4-9.

Yehova o tu sole kuenda eci tu tatiwa lekambo liesunga eye wa ci kũlĩha (Tala ocinimbu 15)

15. Nye tu lilongisila catiamẽla ku Yehova?

15 Ceci tu lilongisilako: Yehova ka kapiwa eko eci afendeli vaye va sinĩla olonumbi viaye kuenje ci kokela ovitangi vakuavo. Yehova o tu sole kuenda o lete ciwa eci tu tatiwa lekambo liesunga. Ohenda a tu kuetele yalua enene, okuti ohenda ina umue a kuetele omõlaye o tala ohali yi sule. (Isa. 49:15) Ndaño ka nena esombiso cilo, kovaso yoloneke eye o ka sombisa vosi vana ka va yongola oku pongoloka okuti vamamako oku talisa ohali vakuavo.

KOLONEPA VIPI OVIHANDELEKO VIA ENDA OKU KUAMIWA?

16-18. Kolonepa vipi ku kuamiwa Ovihandeleko via eciwile ku Mose kuenda nye tu lilongisilako?

16 Ovihandeleko via eciwile ku Mose, via kuata esilivilo kolonepa viosi viomuenyo wa va Isareli, omo liaco, ca sukilile okuti olonganji vi sombisa lesunga afendeli va Yehova. Ovo va kuatele ocikele coku tetulula ovitangi viatiamẽla kefendelo lia Yehova kuenda ovitangi vikuavo ndeci, violohuela kuenda viungangala. Kũlĩhĩsa ovitangi evi.

17 Nda umue u Isareli wa ponda ukuavo, eye ka pisiwila olofa vonjanja yaco. Akulu vovolupale va kũlĩhĩsa ocitangi nda omunu waco o sesamẽla muẽle oku pondiwavo. (Esin. 19:2-7, 11-13) Handi vali, akulu va ponduilevo oku tetulula ovitangi vikuavo vieteke leteke ndeci, viatiamẽla kovina omunu a kuete kuenda ovitangi via tiamẽla kolohuela. (Etu. 21:35; Esin. 22:13-19) Eci akulu va lekisa esunga koku sombisa kuenda va Isareli va lekisa epokolo Kocihandeleko, vosi va kuatisiwa kuenje ci nena esivayo ku Yehova.—Ovis. 20:7, 8; Isa. 48:17, 18.

18 Ceci tu lilongisilako: Cosi tu linga komuenyo wetu, Yehova o ci lete. Eye o yongola okuti tu lekisa esunga kuenda ocisola poku tata vakuetu. Yehova o lete ovina viosi tu popia, levi tu linga, ndaño ceci tu kasi pokolika.—Va Hev. 4:13.

19-21. (a) Akulu kuenda olonganji via enda oku tata ndati afendeli va Suku? (b) Aliangiliyo api Yehova a linga oco a teyuile afendeli vaye kuenda nye tu lilongisilako?

19 Yehova wa yonguile oku teyuila afendeli vaye kovituwa vĩvi viomanu vokolofeka vikuavo. Eye wa handeleka akulu lolonganji oco va kuame Ocihandeleko coku yuvula olonepele. Kuenje vana va enda oku sombisa omanu, va sukilile oku yuvula oku ci linga lolonepele. Pole, va sukilile oku sola esunga.—Esin. 1:13-17; 16:18-20.

20 Yehova o kuetele ohenda omanu vaye, omo liaco wa tumbika olonumbi vi teyuila omanu, eci va tatiwa lekambo liesunga. Ndeci, Ocihandeleko ca enda oku teyuila omunu wa lundiliwa kekandu limue. Omunu wa lundiliwa, wa kuatele omoko yoku kũlĩhĩsa una wo lundila. (Esin. 19:16-19; 25:1) Osimbu omunu waco ka sombisiwile, ca sukilile uvangi womanu vavali. (Esin. 17:6; 19:15) Nda u Isareli umue wa linga ekandu, pole, wa muiwa lika lombangi yimosi, nye ca enda oku lingiwa? U Isareli waco, ka ponduile oku sima okuti o puluka kesombiso. Momo Yehova wa mola eko liaye. Olonjali via kuata omoko yoku songola vapata avo, pole, omoko yaco ya kuata ongave. Akulu vo vimbo va kuatelevo ocikele coku tetulula ovitangi vimue vapata aco, loku nõla onjila yi kuamiwa.—Esin. 21:18-21.

21 Ceci tu lilongisilako: Yehova eca ongangu yiwa; ovilinga viaye viosi viesunga. (Osa. 9:7) Eye o sumũlũisa vana va pokola kovihandeleko viaye, pole, o yambula vana va tomba unene waye. (2 Sam. 22:21-23; Esek. 9:9, 10) Vamue va siata oku linga ovina vĩvi loku sima okuti, va pondola oku puluka keyambulo, pole, kotembo ya sokiyiwa Yehova o ka nena esombiso kokuavo. (Olosap. 28:13) Nda ka va likekembelele, va ka limbuka okuti, “Oku kupukila peka lia Suku o kasi lomuenyo ci koka usumba.”—Va Hev. 10:30, 31.

OCIHANDELEKO CA ENDA OKU TEYUILAVO VELIE?

Akulu vo volupale poku tetulula ovitangi, va sukilile oku setukula ocisola kuenda esunga Yehova a kuetele afendeli vaye (Tala ocinimbu 22) *

22-24. (a) Ocihandeleko ca enda oku teyuila velie kuenda ci tu longisa nye catiamẽla ku Yehova? (b) Elungulo lipi lisangiwa kelivulu Lietundilo 22:22-24?

22 Ocihandeleko ca enda oku teyuilavo vana ka va kuatele ndomo va liteyuila, ndeci, olosiwe, ovimbumba kuenda ovingedeleyi. Olonganji ko Isareli via handelekiwile ndoco: “Ku ka pengise esunga lia sesamẽla ocingendeleyi pamue osiwe. Ka ci tava oku tambula onjeke yonanga yocimbumba.” (Esin. 24:17) Yehova wa kapeleko calua vana ka va kuatele ndomo va liteyuila. Pole, wa enda oku yambula vana va talisa ohali omanu vakuavo.—Tanga Etundilo 22:22-24.

23 Handi vali, Ocihandeleko ca enda oku teyuilavo omanu kakandu oku lipekela lomunu ukuepata. (Ovis. 18:6-30) Osimbu vakualofeka va tenda elinga liaco ndocina cimue ciwa, afendeli va Yehova va tenda elinga liaco okuti lia vĩha calua, ndeci Yehova a li tenda.

24 Ceci tu lilongisilako: Yehova o yongola okuti vosi vana eye a ĩha ocikele coku songola, va lekisa ocisola ku vana va kasi oku songuila. Eye o suvuka elinga lioku lipekela lomunu ukuepata kuenda o yongola okuti, vosi vana ka vakuete ndomo va liteyuila va kolela okuti, va pondola oku tambula eteyuilo loku tatiwa lesunga.

OVIHANDELEKO, “ULEMBO WOVINA VIWA VI LAIKA OKU IYA”

25-26. (a) Momo lie tu popela okuti ocisola kuenda esunga vi sokisiwa ndefuimo kuenda omuenyo? (b) Nye tu ka lilongisa vovipama vikuavo vi ka molẽha noke?

25 Ocisola kuenda esunga, vi sokisiwa ndefuimo kuenda omuenyo; ovina evi vivali vi kuete elitokeko. Poku limbuka okuti Yehova o tu tata lesunga, ocisola tu u kuetele ci livokiya. Eci tu lekisa ocisola ku Suku kuenda kolonumbi viaye viesunga, tu vetiyiwa oku sola vakuetu loku va tata lesunga.

26 Ocisila Cocihandeleko ca eciwile ku Mose, ca kuatisa va Isareli oku pamisa ukamba va kuatela Yehova. Ovihandeleko via imũha eci Yesu a vi tẽlisa kuenje afendeli va Suku ka va sukila vali, oku kuama ovihandeleko. (Va Rom. 10:4) Upostolo Paulu wa tukula ovihandeleko ‘ndulembo wovina viwa vi laika oku iya.’ (Va Hev. 10:1) Ovipama vikuavo okuti vi ka molẽha noke, vi ka lombolola vimue pokati kovina evi viwa kuenda esilivilo lioku lekisa ocisola lesunga vekongelo Liakristão.

OCISUNGO 109 Lisoli Lutima Wosi

^ tini. 5 Eci, oco ocipama catete pokati kovipama vikuãla vielilongiso. Ocipama locipama, ci ka lombolola esunga lieci tu sukilila oku kolela okuti, Yehova o tu sole. Ovipama vikuavo vitatu, vi ka molẽha Vutala Wondavululi wa Kupemba wo 2019. Ovipama viaco vi ka lombolola ndomo Yehova a lekisa ocisola kuenda esunga vekongelo liakristão, ndomo olonjali lakulu vekongelo va pondola oku teyuila omãla koku putuiwa kuenda ndomo tu eca elembeleko ku vana va pita locitangi caco vutila.

^ tini. 2 ONDAKA YA LOMBOLUIWA: Ovihandeleko via eciwile ku Mose (vi lombolokavo “Ocihandeleko”, “Ovihandeleko via Mose” kuenda “ovisila”) vi pitãhala 600 Yehova a ecele ku va Isareli pocakati ca Mose. Olonjanja vialua ondaka Ovihandeleko yi tiamisiwila kalivulu atete atãlo Embimbiliya okuti, (Efetikilo toke Esinumuĩlo). Olonjanja vimue, oyo yi tiamisiwilavo kovisonehua viosi vio Heveru.

^ tini. 60 ELITALATU KOÑOÑO: Yehova o yongola okuti omãla va teyuiwa loku kolapo konjila ndomo va tatiwa loku longisiwa lolonjali viavo

ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Ina umue u Isareli osimbu a pongiya okulia, eye lomãla vaye vakãi va sapela lesanju. Kuenje Isia o kasi oku pindisa omõla ulume, ndomo a pondola oku tata olomeme.

^ tini. 64 ELOMBOLUILO YOCILUVIALUVIA: Akulu vo volupale, locisola va kasi oku tetulula ocitangi ca cimbumba kumue lomõlaye pombundi yolupale, omo ulume umue ukualomĩlu wa va tata lekambo liesunga.