1. Ni kaineti ma 1 Betero 3:​8, e aera bwa ti kani memena i buakoia aomata aika tabeakin ara namakin ao mweraoira?

TI KANI memena i buakoia aomata aika tabeakin ara namakin ao mweraoira. A kataia n iangoia bwa tera aroia ngke arona bwa a rinanon ara kangaanga, bwa a aonga n atai ara iango ao ara namakin. A nori baika ti kainnanoi ao a tauraoi n ibuobuoki n tabetai imwain ae ti bubutii buokara. Ti kakaitau nakoia aomata ake a kaotiota “te atataiaomata” * nakoira.​—Wareka 1 Betero 3:8.

2. E aera bwa e aki bebete kaotiotan te nanoanga?

² Ngkai Kristian ngaira, ti bane ni kani kaotiota te nanoanga ke te atataiaomata. Ma ni koauana, e aki bebete n taai nako karaoana. Bukin tera? Bukina teuana bwa ti aki kororaoi. (IRom 3:23) Ngaia are ti riai ni buakana rikiara, ae tii iaiangoara i bon iroura. Ibukin naba aroni kaikawaakira ke baika riki ni maiura, iai i buakora aika kakorakoraia ni kaotiota te nanoanga. Ao ti kona naba n iraraang n aroaroia aomata aika i rarikira. Ni kabaneani boong aikai, a bati aika a aki tabeakin aia namakin tabemwaang. Ma a bon “tangiriia i bon irouia.” (2Tim. 3:​1, 2) Tera ae e na buokira n tokanikai i aoni kangaanga aikai ake a kona n tukira mani kaotiotan tabeakinan aia namakin tabemwaang?

3. (a) Ti na kangaa ni kanakoraoa riki arora ni kaotiota te atataiaomata? (b) Tera ae ti na rinanona n te kaongora aei?

³ Ti kona ni kanakoraoa riki arora ni kaotiota te atataiaomata  ngkana ti kakairi iroun Iehova ae te Atua, ao Natina ae Iesu Kristo. Bon te Atua n tangira Iehova, ao e katea te katoto ae moan te tamaroa ibukini kaotiotan tabeakinaia tabemwaang. (1Ioa. 4:8) E kororaoi Iesu ni katotonga aroaron Tamana. (Ioa. 14:9) Ni menana i aon te aba, e katea te katoto ae a kona ni kakairi iai aomata ibukini kaotiotan te nanoanga. N te kaongora aei, ti na rinanoi moa aron Iehova ao Iesu ni kaotiota tabeakinan aia namakin tabemwaang. Imwina, ti na noria bwa ti na kangaa ni kakairi n aia katoto.

4. E kangaa Itaia 63:​7-9 ni kaotia bwa Iehova e tabeakin aia namakin ana toro?

⁴ E taekinaki n te Baibara bwa Iehova e tabeakin aia namakin ana toro. N te katoto, iangoa ana namakin Iehova ngke a rinanoni kangaanga tibun Iteraera rimoa. E taku te Baibara: “E rawawata n aia tai n rawawata ni kabane.” (Wareka Itaia 63:​7-9.) Imwina riki rinanon te burabeti ae Tekaria, e taekinna Iehova bwa ngke a bwainikirinaki ana aomata, ai aron ae e karaoaki nakoina. E taku nakoia ana toro: “Ane e ringingkami ao e ringa ataeini matau.” (Tek. 2:8) Ai kaungananora te kaikonaki anne ibukin aron Iehova n tabeakinia ana aomata!

5. Aanga te katoto ni kaineti ma aron Iehova ni buokiia ana toro aika karawawataaki.

⁵ E bati riki ae e karaoia Iehova nakon are e tii nanoangaiia ana toro aika rawawata. E karaoa te mwakuri n ibuobuoki. N te katoto, ngke a karawawataaki tibun Iteraera bwa tooro i Aikubita, e ataa marakia ao e kairaki iai bwa e na kabebeteia. E taku nakoni Mote: “I bon nora rawawataia au aomata . . . , ao I ongo tangia . . . I atai raoi marakia ake a taonaki iai. N na ruo bwa N nang kamaiuia mai nanoni baia I-Aikubita.” (TeOti. 3:​7, 8) Ibukina bwa Iehova e nanoangaiia ana aomata, e a kainaomataia man tautoronakia. N tienture ake imwina, a niniaki tibun Iteraera irouia aiaia n te Aba ni Berita.  Tera aron Iehova iai? E “korakora nanoangaaia . . . ibukini ngirangiraia irouia te koraki ake a karawawataia ao te koraki ake a bwainikirinia.” E a manga kairaki riki Iehova n te nanoanga bwa e na buokiia ana aomata. E kanakoia taani motikitaeka bwa a na kamaiuia mairouia aiaia.​—MotiTae. 2:​16, 18.

6. Taekina ana katoto Iehova n arona n tabeakina ana namakin te aomata ae kairua ana iango.

⁶ E kaota Iehova tabeakinan aia namakin ana aomata, e ngae naba ngke e kairua aia iango. Iangoa rongorongon Iona. E kanakoa te burabeti aei te Atua bwa e na taekina motikan taekaia kaain Ninewe. Ngke a rairi nanoia, e a baireia Iehova bwa e na kamaiuia. Ma e aki kukurei iai Iona. E “urarake unna” ibukina bwa e aki koro nanon ana taetae ni burabeti ibukini kamaunaan Ninewe. Ma e taotaona nanona Iehova iroun Iona ao e buokia ni kaeta ana iango. (Iona 3:10–4:11) Imwina riki, e a mataata Iona ao e a manga kabonganaaki iroun Iehova bwa e na korea te rongorongo aei ibukin reireiara.​—IRom 15:4. *

7. Tera ae karaui nanora man aron Iehova n tabeakinia ana toro?

⁷ A karauaki nanora n aron Iehova n tabeakinia ana aomata bwa e bon nanoangaiia ana toro. E bon atai marakira ao rawawatara n tatabemanira nako. E bon “ataa raoi nanon te aomata.” (2Rong. 6:30) E atai ara iango ni kabane, ara namakin, ao ara konabwai. Ao “e na aki kariaia bwa [ti] na kaririaki n ae riaon [ara] konaa.” (1Kor. 10:13) Ai karaunanora taeka aikai!

8-10. Tera are e buoka Iesu bwa e na tabeakinia aomata?

⁸ Ni menan Iesu i aon te aba, e rangi n tabeakinia aomata. Iai bwaai aika tenua ake a buoka Iesu ni karaoa aei. Te moan, n aron ae taekinaki mai mwaina, e kororaoi Iesu ni kaotiotii aroaron Tamana are i karawa. E tangiriia naba aomata n aron Tamana. E ngae ngke e kimwareirei Iesu ni bwaai nako ake e buoka iai Iehova ni karikii, ma e “rangi n tatangiriia natiia aomata.” (TaeRab. 8:31) E kairaki Iesu n te tangira bwa e na tabeakin aia namakin aomata.

⁹ Te kauoua, n aron Iehova, e kona naba Iesu n nori naano. E kona n atai aia iango ao aia namakin aomata. (Mat. 9:4; Ioa. 13:​10, 11) Ngaia are ngke e nori Iesu rawawataia aomata, e a kairaki iai bwa e na kabebeteia.​—Ita. 61:​1, 2; Ruka 4:​17-21.

¹⁰ Te katenua, e rinanoi naba kangaanga tabeua Iesu ake a rinanoi aomata. N te katoto, e kaikawaaki n te utu ae aki kaubwai. E reireinaki aron te mwakuri korakora iroun tamana are kaikawaia ae Ioteba, ngke e mwamwakuri ma ngaia. (Mat. 13:55; Mareko 6:3) E taraa n ae e mate Ioteba imwain tokin ana mwakuri ni minita Iesu i aon te aba. Ngaia are e bae n namakina naba te maraki Iesu ni maten ae tangiraki irouna. E ataia naba bwa tera aron te utu ae a kaokoro aia koaua kaaina. (Ioa. 7:5) E buokaki Iesu ni kangaanga akanne ao tabeua riki bwa e na ota n aia kangaanga ao aia namakin aomata aika mangori.

11. N ningai ae kaotaki raoi iai aron Iesu n tabeakinia aomata? Kabwarabwaraa. (Nora te taamnei ni moan te maekatin aei.)

¹¹ E kaotaki raoi aron Iesu n tabeakinia  aomata ngke e karaoi kakai. E aki karaoi kakai tii ibukina bwa e riai ni karaoia. Ma e “korakora nanoangaaia” naake a karawawataaki. (Mat. 20:​29-34; Mareko 1:​40-42) N te katoto, iangoa ana namakin Iesu ngke e kairaanako teuare bonotaninga mai buakoia te koraki ni kamarurungnga, ao ngke e kauta te teinimwaane ae ana rikitemanna te aine ae e a tia ni mate buuna. (Mareko 7:​32-35; Ruka 7:​12-15) E nanoangaiia aomata akanne ao e kani buokiia.

12. E kangaa Ioane 11:​32-35 ni kaota ana atataiaomata Iesu nakoni Mareta ao Maria?

¹² E kaota naba te atataiaomata Iesu nakoni Mareta ao Maria. Ngke e nora rawawataia ni mateni mwaaneia ae Rataro ao “a tiinako rannimatan Iesu.” (Wareka Ioane 11:​32-35.) E aki tang ibukina bwa ai akea raoraona ae e tatangiria. Ma ni koauana, e ataia ae e nang nako ni kauta Rataro. Ma e bon tang Iesu ibukina bwa e ota raoi n rawawataia raoraona ao e rotaki naba iai.

13. Ti kangaa ni kaungaaki n ataakin ae e atataiaomata Iesu?

¹³ Ti rangi ni kaungaaki n ataakin ae e atataiaomata Iesu. Ti aki kororaoi n ai arona. Ma ti tangiria ibukin arona nakoia aomata. (1Bet. 1:8) Ti kaungaaki n ataakin ae e a kairiri ngkai bwa te Uea n Ana Tautaeka n Uea te Atua. E na waekoa ni kamaunai rawawata ni kabane. Ngkai e a tia Iesu n rinanon te maiu n aomata, e boni kona ni buokiia raoi aomata bwa a na aki manga rinanon te maraki ae korakora ao te rawawata i aan ana kairiri Tatan. Ti boni kakabwaiaaki iroun ara tia Kairiri aei bwa e kona n “nanoangaira ni mamaarara” nako.​—Ebera 2:​17, 18; 4:​15, 16.

14. Tera ae ti kairaki bwa ti na karaoia ni kaineti ma I-Ebeto 5:​1, 2?

¹⁴ Ngkana ti iaiangoa aia katoto Iehova ao Iesu, ti a kairaki iai bwa ti na kaotiota riki te atataiaomata. (Wareka I-Ebeto 5:​1, 2.) Ti aki kona n nori naano n ai aroia. Ma e ngae n anne, ti kona ni kataia n ota n aia namakin aomata ao baike a kainnanoi. (2Kor. 11:29) Ti kaokoro ma aomata aika bangaomata n te aonnaba aei, bwa ti kakorakoraira n “aki tii tabeakin oin [arora], ma [ti] na tabeakin naba aroia tabemwaang.”​—IBir. 2:4.

15. Antai aika a riai ni kaotiota riki te atataiaomata?

¹⁵ A riai unimwaane n te ekaretia ni kaotiota riki te atataiaomata. A ataia ae a na anga taekan aroia nakon Iehova ibukin aroia nakoia ana tiibu. (Ebera 13:17) A riai ni kaotiota te nanoanga unimwaane ngkana a buokiia taari. A na kangaa unimwaane ni kaotiota te atataiaomata?

16. Tera ae e na karaoia te unimwaane ae atataiaomata, ao e aera bwa e kakawaki aei?

¹⁶ E kabatiaa riki ana tai ma taari n te onimaki te unimwaane ae atataiaomata. E tititiraki ao imwina e kakauongo raoi ma te taotaonakinnano. E kakawaki riki aei ngkana iai i buakoia tiibu akana tangiraki akanne ae e kani bunra nanona ma e a kangaanga taekinana. (TaeRab. 20:5) Ngkana e kukurei te unimwaane n anga ana tai ibukia taari, e na korakora onimakinaia i marenaia, aia iraorao, ao aia tangira.​—Mwa. 20:37.

17. Tera aia taeka taari aika bati ni kaineti ma te aroaro ae a tangiria bwa e na reke irouia unimwaane? Aanga te katoto.

¹⁷ A taekinna taari aika bati bwa te aroaro ae a tangiria bwa e na reke irouia unimwaane bon tabeakinan aia namakin  tabemwaang. Bukin tera? E taku Adelaide: “E bebete riki iai te maroro ma ngaiia ibukina bwa ko ataia ae a na ota n am kangaanga.” E taku riki neiei: “Ko kona n ataia bwa a tabeakiniko n tein aia kaeka ngkana ko maroro ma ngaiia.” E kakoauaa anne te tari te mwaane temanna ao e taku: “I noria bwa a tiinako rannimatan te unimwaane temanna ngke e ongora n au kangaanga. I teimatoa n ururinga arona anne.”​—IRom 12:15.

18. Ti na kangaa ni karikirakea te atataiaomata?

¹⁸ Ni koauana, tiaki tii unimwaane aika riai ni kaotiota te atataiaomata. Ti bane ni kona ni karikirakea te aroaro aei. N te aro raa? Kataia n ota n aia kangaanga kaain am utu ao taari tabeman. Tabeakinia ataei aika tebwi tabun aia ririki n am ekaretia n ikotaki naba ma aika aoraki, kaara, ao naake a mate aia koraki. Titirakinia bwa a uara. Kakauongo raoi ngkana a bunrii nanoia. Buokiia bwa a na ataia ae ko ota raoi n aia kangaanga. Aanga am ibuobuoki n aron am kabanea ni konaa. Ngkana ti karaoa aei, ti a kaota iai te tangira ni koaua n ara mwakuri.​—1Ioa. 3:18.

19. E aera bwa ti riai ni kai bibitaki ngkana ti kataia ni buokiia aomata?

¹⁹ Ti riai ni kai bibitaki ngkana ti na kataia ni buokiia aomata. Bukin tera? Ibukina bwa a kakaokoro aroia aomata ni kaaitarai kangaanga. Tabeman a kani mamaroro, ao tabeman a aki. Ngaia are ngkai ti kan ibuobuoki, ti riai n rawa n tabeki titiraki ake a na maamaa iai. (1Tet. 4:11) E ngae naba ngkana iai tabeman aika a taekin aia namakin nakoira, ma n tabetai ti kona n aki inanoi ma baike a taekin. Ma ti riai n ataia bwa anne te bae a namakinna. Ti riai ni waekoa n ongora ao n iremwe n taetae.​—Mat. 7:1; Iak. 1:19.

20. Tera ae ti na rinanona n te kaongora are imwina?

²⁰ Irarikini kaotiotan te atataiaomata n te ekaretia, ti kani kaotiotia naba n ara mwakuri ni minita. Ti na kangaa ni kaotiota te atataiaomata ni karekeaia taan rimwini Kristo? Ti na rinanon aei n te kaongora are imwina.