Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 12

Likida nkenda kwava wopeke

Likida nkenda kwava wopeke

“Kareni namuvenye . . . nonkenda.”—1 PET. 3:8.

RUSUMO 90 Likorangeda-korangedeni

ETWAROMO *

1. Kuliza na1 Peturusa 3:8, morwasinke ayi tu hafesere apa atu kara novantu ava va kara nosinka kwetu?

OSE kuhafera kukara novantu ava va kara nosinka kwetu. Awo kuhetekera ko kulitura moukaro wetu. Awo kudimburura eyi twa hepa nokutuvatera komeho tu pure evatero. Ayo kutuhafesa pokukara novantu ava ava tu fire ‘nkenda.’ *Resa 1 Peturusa 3:8.

2. Morwasinke ayi tu digoperere kulikida nkenda?

2 NgoVakriste, natuvenye tuna hara kulikida nkenda ndi tu kare nosinka kovakwetu. Nye ayo kapisi ureru kulikida sikara oso. Morwasinke? Konda zimwe kuna kara asi, kapi twa sikilira mo. (Rom. 3:23) Yipo nye, twa hepa kunyokera po nkareso zokuligazara tupu nyamwetu nye tu gazadare ko wopeke. Monkedi omu va tu rera ndi eyi ya tu horokera, kuna kara konda zauvali zeyi ayi tu digoperere kulikida nkenda. Nkareso zovantu ava atu kara nawo kuna kara konda zautatu ezi nazi vhura kutuninkisa yi tu karere udigu kulikida nkenda. Momazuva aga gopouhura vantu wovanzi kapi ava gazadara ko kuhamena malizuvho govantu wopeke. Nye awo kwa “lihara tupu vene.” (2 Tim. 3:1, 2) Yisinke nayi tu vatera tu funde po maudigu gangoso nokulikida nkenda kovantu wopeke?

3. (a) Yisinke nayi tu vatera yipo tu likide nkenda kovakwetu? (b) Yisinke natu ka lironga mosirongwa esi?

3 Nsene tu honena Jehova naMunwendi Jesus Kristusa, ngayi tu vatera tu likide nkenda kovakwetetu. Jehova, Karunga geharo ntani age kwa tu tulira po sihonena sosiwa sokukara nosinka kuhamena wopeke. (1 Joh. 4:8) Jesus nage kwa honenene oGuhwe. (Joh. 14:9) Eyi ga rugene apa ga ya kere pevhu kwa likidire omu vantu nava likida nkenda. Mosirongwa esi tatu ka lironga omu Jehova naJesus va yi likidire asi va kara nosinka kuhamena malizuvho gava wopeke. Ntani natu ka lironga hena omu natu va honena.

OMU JEHOVA GA LIKIDIRE ASI GA KARA NOSINKA

4. Ngapi omu Jesaya 63:7-9, azi likida asi Jehova ga kara nosinka kuhamena malizuvho govakareli vendi?

4 Bibeli kulikida asi Jehova ga kara nosinka kuhamena malizuvho govakareli vendi. Pasihonena, koneka omu Jehova ga lizuvhire apa Vaisraeli va kere nomaudigu. Bibeli kutanta asi: “Apa va ligwanekerere nomahepeko, ayo kwa mu guvisire.” (Resa Jesaya 63:7-9, NW) * Ano konyima kupitira momuporofete Sakaliya, Jehova kwa tente asi, apa vantu ngava hepeke vantu vendi ayo kwa fene ngwendi yige vana kuhepeka. Age kwa tanterere vakareli vendi asi: “Nkenye ogu ana kumuguma, ta gumu eyi yondiro po zonene kwange.” (Sak. 2:8) Nonkango odo kulikida asi Jehova ga kara nosinka kovantu vendi.

Jehova kwa mangwilire Vaisraeli moupika waEgipite morwa ga kere nonkenda kwawo (Tara paragarafu 5)

5. Gava sihonena esi sina kulikida omu Jehova ga rugene ko yuma yipo a vatere vakareli vendi.

5 Jehova kapi tupu ga kara nosinka kovakareli vendi ava ava ligwanekere nomaudigu, nye age kurugana ko yuma yipo ava vatere. Pasihonena, apa Vaisraeli va kere moEgipite ngovapika, Jehova ga kwete egano omu va lizuvhire ntani ya mu tumangedere a rugane ko yuma. Jehova kwa tanterere Mosesa asi: “Udigu wombunga zange . . . , na u mono nawa-nawa; nkugo zawo kombinga zovaruganesi vawo, na zi zuvhu . . . ruhepo rwawo na ru diva. Yipo nye na hegumukire asi ni ya va zoworore mo mokuwoko koVaegipite.” (Ex. 3:7, 8) Jehova kwa mangwilire vantu vendi moupika morwa ga kere nonkenda kwawo. Konyima zonomvhura dononzi apa Vaisraeli va ya kere moSirongo sEtumbwidiro, nonkore dawo ngadi va homokere. Yisinke ga rugene ko Jehova? Bibeli kutanta asi: “HOMPA nga va retere nkenda pokulira kwawo kombinga zovasininiki novahepeki vawo.” Nkenda yizo hena za mu tumangedere a vatere vantu vendi. Age kwa tumine vapanguli mokuyoworora Vaisraeli kononkore dawo.—Vap. 2:16, 18.

6. Gava sihonena sina kulikida asi Jehova ga kere nonkenda kwa gumwe ogu ga kere nomagano gepuko.

6 Jehova kwa kara nosinka kuhamena malizuvho govakareli vendi nampili apa ava kara nomagano gepuko. Gazara ko kosihorokwa saJona. Jehova kwa tumine muporofete ogu a ka divise mbudi zompanguro koVaninivhe. Apa va litezwilire, Jehova kwa tokwere kudira kuvazonagura po. Nye eyi kapi ya hafesere Jona. Age “makura ta handuka” morwa mbudi ezi ga divisire asi Ninivhe ngava zi zonagura kapi za sikire mo. Nye Jehova kapi ga handukilire Jona, age kwa mu vaterere a rundurure magazaro gendi. (Jona 3:10–4:11) Konyima zosiruwo Jona ga ya kwete egano eyi ga here kumuronga Jehova ntani age kwa mu ruganesere a tjange kuhamena sihorokwa sendi yipo nose tu gwanene mo uwa.—Rom. 15:4. *

7. Yisinke a yi likida monkedi omu Jehova ga tekwire vakareli vendi?

7 Monkedi omu Jehova nga tekura vantu vendi kulikida asi ga kara nonkenda kovakareli vendi. Age ga diva kukora noruhepo oru atu ligwanekere naro. Jehova ga diva ‘nomutjima dovantu.’ (2 Hist. 6:30) Age kukwata egano malizuvho getu nagenye ntani nomaupirankondo getu. Age ‘kapi nga tarerera asi ga tu gwane maheteko aga ga pitakana nonkondo detu.’ (1 Kol. 10:13) Yosili etumbwidiro olyo kuhengagwida sili.

OMU JESUS GA LIKIDIRE ASI GA KARA NOSINKA

8-10. Yisinke ya vaterere Jesus a fire sinka wopeke?

8 Apa Jesus ga ya kere pevhu age ga kere nosinka sosinene kovantu. Pwa kara yininke yitatu eyi ya vaterere Jesus a fire sinka unene vantu. Sokuhova, ngomu ka tu situmbura nare, Jesus kwa honenene oGuhwe. Jesus kwa here vantu ngwendi moomu ngava yi rugana oGuhwe. Nampili ngomu ga hefe kweyi ga vaterere Jehova mokusita yininke nayinye, age hena kwa hefe unene ‘kumwe norudi rovantu.’ (Yis. 8:31) Eharo kwa tumangedere Jesus a likide nkenda.

9 Sauvali, ngwendi Jehova, Jesus ga diva eyi ya kara momutjima kukwatera mo malizuvho getu. (Mat. 9:4; Joh. 13:10, 11) Yipo nye, apa Jesus nga mono vantu vana guwu ayo kwa mu tumangedere a va hengagwide.—Jes. 61:1, 2; Ruk. 4:17-21.

10 Sautatu, Jesus nage ga ligwanekerere nomaudigu aga ngava ligwanekere nago vantu. Pasihonena, Jesus kwa kulilire membo lyoruhepo. Mokumona asi nga rugana kumwe noguhwe wositumbwena Josefa, age ga lirongere omu ava rugana yirugana yokomawoko. (Mat. 13:55; Mar. 6:3) Ayo kumoneka asi oguhwe kwa ya dogorokere komeho zehagero lyosirugana sendi. Yipo nye, Jesus nampo ya mu guvisire unene apa va dogorokere. Ntani Jesus ga divire omu ya fana nsene muntu a kara mepata omu mwa kara vantu womapuliro gokulisiga-siga. (Joh. 7:5) Yihorokwa oyo ntani nayimwe hena, kwa vaterere Jesus a kwate egano maudigu aga va pitire vantu ntani nomu va lizuvhire.

Jesus kuna kuverura mugara gosipurupuru kompengi (Tara paragarafu 11)

11. Poyiruwo musinke Jesus ga yi likidire nawa-nawa asi ga kara nosinka kovantu? Faturura. (Tara efano lyopontunda.)

11 Apa Jesus nga rugana yitetu, ayo kwa likidire asi ga kara nosinka kovantu. Age kapi tupu ngayi rugana morwa asi ga kere nononkondo dokuyirugana. Nye ‘nkenda’ yizo za mu tumangedere a vatere ava ngava ligwanekere nomaudigu. (Mat. 20:29-34; Mar. 1:40-42) Pasihonena, gazara omu ga li zuvhire Jesus apa ga gusire mugara gosipurupuru pombunga nokukamuverura ndi apa ga pindwire koufe munwagomufisayendi. (Mar. 7:32-35; Ruk. 7:12-15) Jesus kwa fililire vantu owo nkenda ntani ga here kuvavatera.

12. Ngapi Johanesa 11:32-35, za likida omu Jesus ga likidire nkenda kwaMalita naMariya?

12 Jesus kwa likidire nkenda kwaMalita naMariya. Apa ga mwene asi vana guwu kweyi va zumbanesere mpanzawo Rasarusa, “Jesus makura ta lili.” (Resa Johanesa 11:32-35.) Age kapi ga lilire morwa asi kapi nga vhura hena kukara nakaume kendi. Age ga yi divire asi ta ka mu vhumbura. Nye age kwa lilire morwa ruguwo oru va kere naro vakaume vendi kweyi ga fire Rasarusa.

13. Morwasinke ayi tu korangedere pokudiva asi Jesus ga kara nonkenda?

13 Pokudiva asi Jesus kwa kere nonkenda, ayo kutukorangeda sili. Yosili, ose kapi twa sikilira mo ngwendi Jesus, nye nampili ngoso, ose twa mu hara morwa age kwa likidire nkenda kovantu. (1 Pet. 1:8) Ayo kutuhafesa pokudiva asi age ngesi kuna kupangera ngaHompa goUhompa waKarunga. Ntaantani nga ka guse po maudigu nagenye. Mokumona asi Jesus kwa ya kere pevhu, age ga wapera kuvatera vantu komaudigu gawo noruhepo oru ga retesa po Satana. Yosili, ose tuna hafa kweyi twa kara moMupangeli ‘gokupakera mbili maupirankondo getu.’—Heb. 2:17, 18; 4:15, 16.

HONENA JEHOVA NAJESUS

14. Kuliza noVaefeso 5:1, 2, yisinke azi tu tumangeda tu rugane?

14 Nsene tu gazadara ko kosihonena saJehova naJesus, ayo kututumangeda tu likide nkenda kwava wopeke. (Resa Vaefeso 5:1, 2.) Ose kapi atu mono eyi ya kara monomutjima dovantu, nye nampili ngoso, kuvhura tu hetekere ko kukwata egano malizuvho gawo ntani neyi va hepa. (2 Kol. 11:29) Mokulisiga novantu womouzuni ava ava ligazara tupu vene, ose kukondja ‘tu dire kulipakera nyamwetu mbili, nye hena tu pakere vakwetetu mbili.’—Fil. 2:4.

(Tara paragarafu 15-19) *

15. Wolye va hepa unene po kulikida nkenda kwava wopeke?

15 Unene po vakuronambunga va hepa kulikida nkenda kwava wopeke. Awo va yi diva asi Jehova ga va pa situmbukira sokupakera mbili nonzwi dendi. (Heb. 13:17) Mokuvatera vapuli vakwawo, vakuronambunga va hepa kukara nonkenda. Ngapi omu vakuronambunga nava likida nkenda?

16. Yisinke a rugana mukuronambunga ogu ga kara nonkenda, ntani morwasinke ya karera nomulyo?

16 Mukuronambunga ogu ga kara nonkenda, kulitulira po siruwo sokukara kumwe novapuli vakwawo. Age kuvapura mapuro nokuvapurakena nawa nelididimiko. Eyi mulyo sili, unene po nsene gumwe ana hara kupwagesa malizuvho gendi nye kumudigopera kugapwagesa. (Yis. 20:5) Nsene mukuronambunga a kara novapuli vakwawo, navenye ngava lihuguvara ntani ngava tunga po ukaume wounene nokulihara-hara.—Yirug. 20:37.

17. Sikara musinke ava hafere unene vanavazinyetu wovanzi movakuronambunga? Gava sihonena.

17 Sinzi sovanavazinyetu kuuyunga asi nkenda kuna kara sikara simwe somulyo esi ava hafere movakuronambunga. Morwasinke? Adelaide kwa tanta asi: “Ureru kuuyunga nawo morwa ono yi diva asi tava ka ku purakena.” Age kwa tanta hena asi: “Kuvhura o dimburure asi va kara nonkenda monkedi omu ava limburura nsene kuna kuvauyungisa.” Munazinyetu ogu ga gwene evatero komukuronambunga gumwe kwa tanta asi: “Ame kwa mwene mukuronambunga gumwe kuna kuganda mahodi apa na mu tanterere udigu wange. Kapi ngani divara sihorokwa oso.”—Rom. 12:15.

18. Ngapi omu natu likida nkenda kwava wopeke?

18 Vakuronambunga kapisi yiwo velike nava likida nkenda. Natuvenye kuvhura kulikida sikara oso. Ngapi natu yi rugana? Hetekera ko kudiva maudigu aga vana kuligwanekera nago vemepata lyeni ntani novapuli vakwetu. Yi likida asi wa kara nosinka kovadinkantu womombungakriste nava wokuvera novakurupe ntani nava va fisa vekoro lyawo. Va pura omu vana karere. Ntani purakena nawa nsene kuna kukupwagesera malizuvho gawo. Yi likida asi ono kwata egano ukaro wawo. Va vatera paapa no vhulira. Apa atu yi rugana ngoso, ose kuna kulikida eharo.—1 Joh. 3:18.

19. Morwasinke twa hepera kukara nonondunge nsene tuna hara kuvatera wopeke?

19 Twa hepa kukara nonondunge nsene tuna hara kuvatera wopeke. Morwasinke? Morwa vantu va lisiga monkedi omu ava pwagesa malizuvho gawo. Vamwe kwa hara kuuyunga maudigu gawo nye vamwe kapi va hara kugapwagesa. Nampili ngomu tuna hara kuvavatera, twa hepa kunyokera po kuvapura mapuro aga naga va ninkisa va lizuvhe nomuga. (1 Tes. 4:11) Apa vantu ava tu tantere maudigu gawo, poyiruwo yimwe kapi atu kwatesa ko eyi ava uyunga. Nye twa hepa kuyitambura asi yimo ngorooro ava lizuvhu ngoso. Twa hepa ‘kugenderera kuzuvha, nye mokuuyunga tu liwore.’—Mat. 7:1; Jak. 1:19.

20. Yisinke ngatu ka zogera mosirongwa sokukwama ko?

20 Kugusa ko kulikida nkenda mombungakriste, tuna hara hena kulikida sikara esi mokuzuvhisa. Ngapi natu likida nkenda nsene kuna kutulisa po varongwa woBibeli? Ngatu ka yi zogera mosirongwa sokukwama ko.

RUSUMO 130 Tu ligusire po

^ para. 5 Jehova naJesus kwa kara nosinka kuhamena malizuvho gava wopeke. Mosirongwa esi tatu ka konakona eyi natu vhura kulirongera ko kwawo. Natu ka lironga hena eyi nose twa hepera kulikida nkenda ntani nomu natu yi rugana.

^ para. 1 EFATURURO LYONKANGO: Kulikida ‘nkenda’ kutanta asi kukwata egano malizuvho govakwetetu ntani nokulitura moukaro wawo. (Rom. 12:15) Mosirongwa esi, nkango “nkenda” ntani “kukara nosinka” kutanta egano lyokulifana.

^ para. 4 Jesaya 63:9, NW “Apa va ligwanekerere nomahepeko, ayo kwa mu guvisire. Makura muengeli gwendi ta va yoworora. Age kwa yi rugene eyi morwa eharo lyendi noufenkenda wendi. Age kwa va fira sinka nokwanare.

^ para. 6 Jehova kwa likidire hena nkenda kovantu vamwe ava va kere noruguwo ndi ava va kere noutjirwe. Gazadara ko kuhamena Hana. (1 Sam. 1:10-20) Eliya (1 Vah. 19:1-18) ntani Ebedimereki (Jer. 38:7-13; 39:15-18).

^ para. 66 EFANO: Mapongo aga atu kara nago koSinyanga soUhompa kutupa mpito tu kare kumwe novakwetu. Ose kuna kumona (1) mukuronambunga ana kuuyunga namunazinyetukadi kumwe namunwendi, (2) guhya namunwendi gomukadona kuna kuvatera munazinyetu gomukurupe pokumutwara ketuwa, ntani (3) vakuronambunga vavali kuna kupurakena munazinyetu gomukadi ogu ana hepa mavyukiso.