Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 12

Katamandosinná jotjío kon xi ngikʼa

Katamandosinná jotjío kon xi ngikʼa

“Tojngo kjoafaʼaitsjen katasʼeno ngatsʼio, katamajinno jomale xíngio, kʼoasʼin tsjoacha katamao xíngio joni tsa ndsʼao” (1 PED. 3:8TNM).

KJOAJNDA 90 Kʼoainganʼiolee xíngiaa

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Tojo tso 1 Pedro 3:8, ánni nga tsjoa satíoni tokoán kʼianga ya biyokoaa je chjota xi mandosinle jotjío tokoán kʼoa josʼin tiyoaa.

NGATSʼIAA nda satío tokoán kʼianga ya biyokoaa je chjota xi mandosinle jotjío tokoán kʼoa josʼin tiyoaa. Je chjota xi kʼoasʼín síjinle yaole jotjío tokoán kʼoa josʼin nikjaʼaitsjeen. Majinle jmeni xi machjénná kʼoa tsjoánganʼioná, sakʼoaa tikje kʼoaʼmijinnilee nga binyakaoná. ʼYachjíñá je xi bakó kjoatsjoacha tojo tso je Biblia: “Tsjoacha katamao xíngio joni tsa ndsʼao” * (tʼexkiai 1 Pedro 3:8). *

2. Ánni nga ñʼai maniná nga majinná jotjío kon xi ngikʼa.

2 Ngatsʼiaa xi chjotale Cristo maa, kui xi mená nga si̱jinlee yaoná josatío kon xi ngikʼa. Tonga sakʼoaa ñʼai maná. Jngo koya anni nga ñʼai maniná kuinga chjotajée maa kʼoa machjén nga kʼoénelee yaoná nga tsín to yaoná kjuinñá (Rom. 3:23). Tsakui nichxin kuinga ñʼai maniná nga kjaʼaí kjaʼaísʼin koanjchá kʼoa tsa jmeni xi koantʼeen ngasʼa. Kʼoa xi ijngosani, tsakui nichxin kʼoatisʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼin síkjaʼaitsjen je chjota, nga̱ je nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi je chjota alikui mandosinle josatío kon xínkjín, to yaole fini (2 Tim. 3:1, 2). Jméni xi koasenkaoná nga si̱kinjelee kjoa jebi kʼoa nga koa̱nndosinná xi ngikʼa.

3. 1) Jméni xi koasenkaoná nga koa̱nndosinná jotjío kon je xi ngikʼa. 2) Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Je xi koasenkaoná nga si̱jinlee yaoná jotjío kon xi ngikʼa kʼiaa nga chjénngilee je Jeobá kao Jesús. Je Jeobá jéní Niná xi kjoatjaocha, kʼoa nʼio nda choa̱ bʼéjnaná (1 Juan 4:8). Je Jesús nʼio nda tsakakó jokjoan je Nʼaile (Juan 14:9). Kʼianga tsakʼejna i̱ Sonʼnde, tsakakó nga je chjota koaanle koako kjoamatokon. I̱ kjoaʼmiya jebi, kui chótʼayajiaan jósʼin bakó je Jeobá kao Jesús nga mandosinle jotjío kon je chjota, kʼoa kʼoati jchaa jósʼin koa̱n chjénngilee.

JE CHOA̱ XI BʼÉJNANÁ JEOBÁ

4. Jósʼin bakó ya Isaías 63:7-9 nga mandosinle Jeobá josatío kon je choʼndale.

4 Je Biblia kʼoatso nga je Jeobá mandosinle josatío kon je chjota xi je síxále. Kataʼyala jokisʼe kon kʼianga kjoa jaʼatojin je chjota israelita. Je Énle Niná itso: “Jokjitse nga kjoaʼaon tsakatiojin kʼoati aon koanle tsanda je” (tʼexkiai Isaías 63:7-9). * Nga jejaʼato nichxin, jé profeta Zacarías kisichjén je Jeobá nga kʼoakitso nga jékjoánni xonikao kʼianga kjoañʼai nikjaʼá je naxinandále. I kitsole je choʼndale: “Je xi jon síkaono jéni tolʼíxkoan síkao” (Zac. 2:8). Jebi kui xi bakóná nga nʼio mandosinle Jeobá je naxinandále.

Je Jeobá koanmake je chjota israelita kʼoa kisikatíondái nga choʼnda kinikao ya Egipto (Chótsenlai párrafo 5)

5. Jngo choa̱ tʼejnai jósʼin basenkao Jeobá je choʼndale kʼianga kjoañʼai faʼá.

5 Kʼianga kjoañʼai faʼá je choʼndale Niná, ali tsa to mamakejin, ñaki basenkao. Jngola choa̱ kataʼyaa. Kʼianga choʼnda kinikao je chjota israelita ya Egipto, kʼoati aon koanle je Jeobá, kuinga kisikatíondáini. I kitsole je Moisés: “Ñaki tiʼbeña kjoañʼai xi tjíofaʼá je naxinandána [...], kʼoa tinrʼoeña jokji tjíobatéjé [...]; nanda ʼbe je kjoañʼai xi tjíofaʼá. Kjuíje̱nnrʼoeña nga kʼoasjentje tʼatsʼe chjota egipcio” (Éx. 3:7, 8). Nga koanmake Niná je naxinandále, kisikatíondái. Kʼoa nga jenkjín nó jaʼato, kʼianga jeya tjío ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile, sajé naxinandá xi ya tjíondaile tsakʼétʼangánile. Jókisʼin je Niná. Je Biblia kʼoatso nga aon koanle kʼianga kjoañʼai kinikjaʼá je naxinandále. Kʼoa koanjinle jokisatio kon je chjota israelita, kuinga tsakasenkaoni, kʼoa juez kisikasén nga tsakinyakao nga ndái tsakatiole je chjota kontrale (Juec. 2:16, 18).

6. Tʼeyanajmí jósʼin tsakasenkao jngo choʼndale Niná ninga tsín kʼoatjín josʼin kisikjaʼaitsjen.

6 Je Jeobá kuenta sʼín josatío kon je choʼndale ninga sakʼoa tsínni kʼoatjín josʼin síkjaʼaitsjen. Kataʼyala jokoan je Jonás. Je Niná yaa naxinandá Nínive kisikasén nga koajinkon je chjota nga ni̱kjeson. Tonga nga kʼoakoannile jéele je chjota xi ya tsʼe, kisichatʼale Niná. Tonga je Jonás alikui kisasenle kʼoa nʼio kisijtile yaole, nga̱ tsínni kʼoasʼin kitjoson jmeni xi kitso. Tonga je Jeobá tsejta koan xi kao Jonás kʼoa tsakasenkao nga kisikʼantjaiya je kjoafaʼaitsjenle (Jon. 3:10–4:11). Nga jeki nichxin, je Jonás koanjinle jmeni xi koan, kʼoa je Niná koanmele nga kisʼetʼaxo̱n jebi, kʼoa basenkaoná saʼnda ndʼaibi (Rom. 15:4). *

7. Ánni nga bʼéjngoni tokoán jme xi kisʼin je Jeobá tʼatsʼe choʼndale nichxin kjoatse.

7 Jmeni xi kisʼin je Jeobá nichxin kjoatse tʼatsʼe choʼndale, alikui jao sʼená nga majinle josatío tokoán. Kuenta sʼín je kjoaʼaon xi biyojiaan kʼoa kao kjoañʼai xi chjaʼá nga jngó jngoá. Nʼio nda be jotjín je ni̱ma̱ná (2 Crón. 6:30). Majinle jotjío je kjoafaʼaitsjenná kʼoa jokji tjen bichó nganʼioná. Kʼoa kʼoatsoná nga tsín tsjoáʼnde nga ngisa tse kjoañʼai chja̱ʼá jokjitse chókjoaná (1 Cor. 10:13). Nʼio tsjoánganʼioná nga kʼoatsoná je Jeobá.

JE CHOA̱ XI BʼÉJNANÁ JESÚS

8-10. Jméni xi tsakasenkao je Jesús nga koanndosinnile xi kjaʼaí.

8 Kʼianga tsakʼejna je Jesús i̱ Sonʼnde, tsakakó nga koanndosinle xi ngikʼa. Janla koya si̱kʼaxkiaa jmeni xi tsakasenkao. Xi títjon, tojosʼin jekaʼyaa nʼio nda tsakakó jokjoan je Nʼaile. Joni je Jeobá, tsjoake koan je chjota. Ningalani tsjoa kisʼe kon nga tsakasenkao je Nʼaile nga kisinda ngayeje jmeni xi tjín, xi ngisa tsjoake koan jé chjota (Prov. 8:31). Jé kjoatsjoacha xokisikao nga koanndosinnile jotjío kon je chjota.

9 Xi majaoni, joni je Jeobá, je Jesús tsabee jotjío je ni̱ma̱le chjota, xi tsonile, tsabee josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jotjío kon (Mat. 9:4; Juan 13:10, 11). Nga koanjinle jokisatio kon je chjota, kitsjoanganʼiole kʼianga tsabe nga ba tjío kon (Is. 61:1, 2; Luc. 4:17-21).

10 Xi majanni, je Jesús kʼoati kui kjoa jaʼatojin jme kjoa xi kisʼele je chjota. Tobʼelañá, tochajinle ma̱ kisijchá yaole je familiale. Nga ya kisixákao je José, xi nʼaijonle koanni, aijin xá xi kisʼin (Mat. 13:55; Mar. 6:3). Kʼoajin titsabe joma kʼianga jngo xíngiaa nichaa, nga̱ kʼiajin kʼien je José nga kjesa bʼétsʼiakaojin nga kitsoyason je Jesús. Kʼoati tsín tongatsʼi je xínkjín xi kui kjoamakjain kisʼele joni je (Juan 7:5). Kui jebi xi tsakasenkao nga koanjinle jme kjoa xi kisʼele je chjota kʼoa jokisatio kon.

Nga tsakakó kjoamatokon je Jesús, kikaotʼaxin jngo chjota xi jtaya kʼianga kisindaya (Chótsenlai párrafo 11)

11. Kʼiáni nga ngisa tsakakó je Jesús nga koanjinle jokisatio kon je chjota (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

11 Nga koanjinle je Jesús jokisatio kon je chjota yaa ngisa tsakakó nga tsakatío je kjoaxkón. Ali tokuijin nga tjínnele kʼoasʼin nga kisindayani je chjota, kuinga koanmake nga kjoañʼai tjíofaʼá (Mat. 20:29-34; Mar. 1:40-42). Si̱kjaʼaitsjenla jokisʼe kon je Jesús kʼianga kikaotʼaxin jngo chjota xi jtaya nga kisindaya, kʼoa tsa kʼiaje̱ nga kisikjaʼáyale je tile jngo ʼndíchjoónkʼan (Mar. 7:32-35; Luc. 7:12-15). Je Jesús kisijinle yaole jokisatio kon je chjota kʼoa tsakasenkao.

12. Tojo tso Juan 11:32-35, jósʼin tsakakó je Jesús nga koanjinle jokisatio kon je Marta kao María.

12 Kʼianga kʼien je Lázaro, je Jesús koanjinle jokisatio kon je Marta kao María, xi ndichja koanni je Lázaro. “Kiskiʼndá Jesús” kʼianga tsabe jokji kjoaʼaon tjíojin (tʼexkiai Juan 11:32-35). * Ali tokuijin nga kiskiʼndáni nga tsín tiya kʼoéjnakaoni je Lázaro, xi miyole koanni. Nga̱ be nga sikjaʼáyanile. Kuinga kiskiʼndáni nga̱ aon koanle nga kui kjoa tjíojin je Marta kao María, je miyole.

13. Ánni nga tsjoánganʼioniná nga ʼyaa nga koanjinle je Jesús jokisatio kon je chjota.

13 Ñá alikui mangósoán kao Jesús nga̱ chjotajée maa. Tonga basenkaoná nga ʼyaa nga koanjinle jokisatio kon je chjota. Kʼoa kuinga tsjoachañá nga tsakakó kjoamatokon (1 Ped. 1:8). Tsjoánganʼioná nga ʼyaa nga Rey sʼin tíjnale je Chjotaxále Niná kʼoa nga tochoasa chale nga kjoaʼaxin ngayeje kjoañʼai. Nga kʼoati chjota koan nga jaʼai i̱ Sonʼnde, nda majinle je kjoañʼai xi síkjaʼáná je Na̱i nga je tíbatéxoma, kʼoa jé Jesús kjoaʼaxin ngayeje kjoañʼai jebi. Nʼio tsjoa satío tokoán nga Rey sʼin tíjnaná je Jesús, je xi “koa̱nle koa̱nmakená” (Heb. 2:17, 18; 4:15, 16).

CHJÉNNGILEE JE JEOBÁ KAO JESÚS

14. Tojo tso Efesios 5:1, 2, jméni xosíkaoná nga nijinnilee yaoná josatío kon xi ngikʼa.

14 Kʼianga chotʼayajiaan choa̱le Jeobá kao Jesús, kʼoati kui xosíkaoná nga nijinlee yaoná josatío kon xi ngikʼa (tʼexkiai Efesios 5:1, 2). * Ñá alikui koa̱nná jchaa jotjío je ni̱ma̱le chjota, tonga koaanná si̱jinlee yaoná jotjío kon kʼoa jmeni xi machjénle (2 Cor. 11:29). Alikui ya chjenngilee josʼín je chjota nga to yaole fini, tosaa kui mangíntjenngiaa jokitso je Pablo, nga kitso: “Ali kuindajin nʼiao xi totsaon kjoa, tonga kʼoati tʼiaon kuinda tsʼe xi kjaʼaí chjota” (Filip. 2:4).

(Chótsenlai párrafo 15-19) *

15. ʼYáni je xi ngisa machjén nga sijinle yaole jotjío kon xi ngikʼa.

15 Jé xi chjotajchínga sʼin tjío xi ngisa machjén nga sijinle yaole jotjío kon xi ngikʼa. Be nga kuenta tsjoále je Jeobá josʼin sikuinda je choʼndale xi je kjinentsja (Heb. 13:17). Nga koa̱n kuinyakao je ndsʼe̱, machjén nga sijinle yaole jotjío kon. Jósʼin koako jebi.

16. Jmé xi sʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío xi síjinle yaole jotjío kon xi ngikʼa, kʼoa ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin jebi.

16 Je xi chjotajchínga sʼin tjío, xi síjinle yaole jotjío kon xi ngikʼa, bʼasjeʼa nichxin. Kjonangile je ndsʼe̱ jósʼin tjíoni kʼoa ngasin nganda nrʼoéle. Kʼoa ngisaa machjén nga kʼoasʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼiatsa jngo choʼndale Jeobá xi mele nga tjín xi kʼoeyanajmíle tonga tsa ñʼai male nga kʼoatso jotjín kon (Prov. 20:5). Kʼianga tjíonda je xi chjotajchínga sʼin tjío nga síkʼayale nichxin je ndsʼe̱, ngisaa sínʼiotʼa, mamiyo kʼoa tsjoake ma je ndsʼee (Hech. 20:37).

17. Jméni je xi ngisa nʼio bechjí je ndsʼee josʼín je xi chjotajchínga sʼin tjío. Jngo choa̱ tʼejnai.

17 Nkjín mani je ndsʼee xi kʼoatso nga kui xi ngisa bechjí nga mandosinle je xi chjotajchínga sʼin tjío jotjío kon je ndsʼee. Ánni. Je Adelaide itso: “Ngisaa choa ñʼai maná nga nokjoakoaa, nga̱ ʼyañá nga koa̱njinle jotjío tokoán”. Kʼoa itsosa: “Josʼín kʼianga chjakaonajmiá yaa ʼyañá nga síjinle yaole josatío tokoán”. Kʼoa jngo ndsʼee xi i̱ tso: “Kʼianga tsakʼeyanajmíle je kjoa xi tifaʼatojian jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna, ñaki kinroajen ndáxko̱n tsanda je. Alikuikʼia cha̱jinna nga kʼoakisʼin” (Rom. 12:15).

18. Jósʼin koakoá nga majinná jotjío kon xi ngikʼa.

18 Ngatsʼiaa machjén nga si̱jinlee yaoná jotjío kon xi ngikʼa, ali tsa tojejin xi chjotajchínga sʼin tjío. Jméni xi koa̱n sʼiaan. Si̱jinlee yaoná jme kjoa xi tjíofaʼatojin je familianá kʼoa kao je ndsʼee xi tjío ya jinjtín. Katamandosinná je xi sʼa xti, xi chʼin tjíobʼetʼale, xi jetjínle nó, kao je xi xínkjín kisicha. Chjónangilee jósʼin tjíoni kʼoa nda kuinóʼyalee jme xi kuitsoná. Koakolee nga majinná jme kjoa xi tjíofaʼatojin, kʼoa kʼoakʼuínlee nga koa̱n kuinyakoaa. Kʼianga kʼoanʼia, bakoñá nga tsjoacha kjoaixiaa je ndsʼee (1 Juan 3:18).

19. Ánni nga chósonsínilee jokʼuínlee nga kuinyakoaa xi kjaʼaí.

19 Kʼianga kuinyakoaa je xíngiaa, machjén nga chósonnilee jme xi kʼuínlee, nga̱ kjaʼaí kjaʼaí nʼia nga jngó jngoá. Tjínkʼa xi tsín ñʼai male nga bʼéyanajmí jme kjoa xi tjíofaʼatojin, tonga tjínkʼa xi tsín tso kon nga kʼoatso jotjío kon. Ninga mená kuinyakoaa, alikuijin kui chjónangilee jmeni xi tsín tso kon nga kʼoakuitso (1 Tes. 4:11). Kʼianga ʼya xi kʼoeyanajmíná jotjín kon, ninga tsín sa̱sénná ñá josʼin síkjaʼaitsjen, machjén nga si̱jinlee yaoná jotjín kon. Kuinga ngasin nganda kuinóʼyanilee kʼoa tsín toñá kuinókjoaa (Mat. 7:1; Sant. 1:19).

20. Jmé xi chótʼayajiaan ya kjoaʼmiya xi ijngo.

20 Ali tsa toyajin jinjtín jñani koakoá nga majinná jotjío kon je ndsʼee, kʼoati machjén nga si̱jinlee yaoná jotjío kon je chjota xi ʼmiyasonlee. Jósʼin koa̱n koakoá jebi kʼianga ʼmiyasoán kʼoa nga bʼailee estudio je chjota. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo kuitsoyaná xi tʼatsʼe jebi.

KJOAJNDA 130 Si̱chatʼalee xíngiaa

^ párr. 5 Je Jeobá kao Jesús mandosinle jotjío kon je chjota. Je kjoaʼmiya jebi kui kuitsoyaná jósʼin koa̱n chjénngilee, ánni nga nʼio chjínile nga koa̱nndosinná je xi ngikʼa, kʼoa jméni xi tjínnele sʼiaan.

^ párr. 1 JÓSʼIN TSOYANILE: Nga “tsjoacha katamao xíngio joni tsa ndsʼao” tso je Énle Niná, kui nchja̱ni nga nijinlee yaoná josatío kon xi ngikʼa (Rom. 12:15).

^ párr. 1 1 Pedro 3:8 (TNM): “Xi tofetʼani, tojngo kjoafaʼaitsjen katasʼeno ngatsʼio, katamajinno jomale xíngio, kʼoasʼin tsjoacha katamao xíngio joni tsa ndsʼao, nʼio jchamatokon xíngio kʼoa katasʼeno kjoanangitokon”.

^ párr. 4 Isaías 63:7-9: “Kʼoeyanajmíña je kjoatsjoacha xi bakó je Jeobá, kʼoa bakinle nga kuitjojeya tʼatsʼe jmeni xi sʼín, tʼatsʼe ngayeje jmeni xi sʼín xi tʼatsaan, ngayeje kjoanda xi bakóle je ndʼiale Israel, nga tjínle kjoamatokon kʼoa nga bakó xi ñaki kjoatsjoacha. 8 Kʼoa je i kitso: Jébi naxinandána, je xi kixi koaitʼana. Kʼoa jé tsakʼasjentjai. 9 Jokjitse nga kjoaʼaon tsakatiojin kʼoati aon koanle tsanda je. Kʼoa je xi síkasén nga fikao énle kʼoasʼin tsakʼasjentjai naxinandále. Kʼoa nga kʼoasikji kjoatsjoacha kao kjoamatokon tjínle, kʼoasʼin tsakatseyani, tsakʼasjentjai kʼoa kisikuindaa jokji nichxin jaʼato”.

^ párr. 6 Je Jeobá kʼoati tsakakóle kjoamatokon je choʼndale xi kixi kitʼale kʼianga kitsokjon kʼoa tsa kʼiaje̱ nga kinroajen kon. Tobʼelañá, je Ana, Elías kao Ébed-mélec (1 Sam. 1:10-20; 1 Rey. 19:1-18; Jer. 38:7-13; 39:15-18).

^ párr. 12 Juan 11:32-35: “María jicho ya jña nga tíjna Jesús, tsabe tsakasenxkónyʼintʼale, kʼuikitsole: Señor, tsa i̱lasa tijnai tsakai, je ndsʼe likui kʼen. 33 Kʼia nga Jesús tsabe nga tíkjiʼndá María kʼoati tjíokjiʼndá je chjota judíos xi tjenkao, kʼia aon koanle Jesús, koanfáole. 34 Kʼuikitso: Jñá tsakʼeñao. Kitsole: Señor, nroai chótsain. 35 Kiskiʼndá Jesús”.

^ párr. 14 Efesios 5:1, 2: “Chjénngilao Niná, joni tsa ʼndí xi kjaínga tjaocha. 2 Kao kjoatjaocha timakao xíngio, josʼin Cristo koantsjoakená, kitsjoantjainá yaole, joni jngo kjoatjao, kʼoa joni xi kitsʼaintjainá xi naská nje̱ ngixko̱n Niná”.

^ párr. 69 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Nga satíoná je kjoajtín ya Ndʼia jña chotʼayá koaan koakolee je xíngiaa nga mandosinná kʼoa nga tsjoachaa. Ibi matseen 1) jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna nga ngasin nganda tífákaonajmí jngo tiʼndí xi jetsoyason kao na̱le, 2) jngo nʼai kao je tsotiʼndíle nga tjíobinyakao jngo tichjaa xi jejchínga nga tífisíkʼéjna jñani tíjna je carro, kʼoa 3) jao xi chjotajchínga sʼin tjío nga nda tjíonrʼoéle jngo tichjaa xi kjoafaʼaitsjen tísíjéle.