Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 12

Ena Konsiderasion pou Santiman Lezot

Ena Konsiderasion pou Santiman Lezot

“Zot tou bizin . . . met zot dan plas zot kamarad.”​—1 PIER 3:8NW.

KANTIK 90 Ankouraz Sakenn Parmi Nou

REZIME *

1. Dapre 1 Pier 3:8, kifer nou kontan kan nou avek bann dimounn ki ena konsiderasion pou nou bann santiman ek interese ar nou bien-net?

NOU kontan kan nou avek bann dimounn ki ena konsiderasion pou nou bann santiman ek ki interese ar nou bien-net. Zot esey met zot dan nou plas, setadir zot esey konpran seki nou pe panse ek seki nou pe resanti. Zot fini kone seki nou bizin ek propoz zot led, parfwa avan mem ki nou dir kitsoz. Nou kontan ek nou ena rekonesans anver bann dimounn ki fer zefor pou “met zot dan plas zot kamarad.” *​—Lir 1 Pier 3:8, NW. *

2. Kifer nou bizin fer zefor pou montre konpasion?

2 Antan ki Kretien, nou tou nou anvi montre konpasion anver lezot, ouswa met nou dan zot plas. Me, li pa touletan fasil pou fer sa. Kifer? Enn rezon, se parski nou inparfe. (Rom. 3:23) Alor, nou bizin fer zefor pou pa pans zis noumem. Anplis, sertin parmi nou kitfwa bizin fer boukou zefor pou manifeste sa kalite-la akoz fason ki zot finn elve ouswa akoz bann sitiasion ki zot finn kone dan lepase. Ek finalman, nou kapav les nou inflianse par latitid bann dimounn ki otour nou. Dan sa bann dernie zour-la, boukou pa pran kont santiman lezot. Okontrer, zot kontan “zis zotmem.” (2 Tim. 3:1, 2) Ki pou ed nou pou sirmont bann difikilte ki anpes nou konpran lezot?

3. (a) Kouma nou kapav arive met nou dan plas lezot pli bien? (b) Ki nou pou examine dan sa lartik-la?

3 Nou pou arive met nou dan plas lezot pli bien si nou imit Zeova ek so Garson, Zezi Kris. Zeova, Li enn Bondie ki ena lamour, ek Li donn nou pli bon lexanp kouma montre konsiderasion anver lezot. (1 Zan 4:8) Zezi ti imit personalite so Papa dan enn fason parfe. (Zan 14:9) Kan Zezi ti lor later, li ti montre kouma enn dimounn kapav montre konpasion. Dan sa lartik-la, nou pou examine kouma Zeova ek Zezi finn montre ki zot ena konsiderasion pou santiman lezot. Ek apre, nou pou examine kouma nou kapav imit zot lexanp.

ZEOVA ENA KONSIDERASION POU SANTIMAN LEZOT

4. Kouma Izai 63:7-9 montre ki Zeova ena konsiderasion pou santiman so bann serviter?

4 Labib montre ki Zeova ena konsiderasion pou santiman so bann serviter. Par exanp, get seki Zeova ti resanti kan bann Izraelit ti andir plizir leprev. Parol Bondie dir: “Pandan tou zot soufrans, Li osi Li’nn soufer.” (Lir Izai 63:7-9. *) Ek atraver profet Zakari, Zeova ti dir ki kan so pep gagn maltrete, se koumadir Limem ki pe gagn maltrete. Zeova ti dir so bann serviter: “Seki tous zot, pe tous mo lagrin lizie.” (Zaka. 2:8) Se enn lexanp bien for pou montre ki Zeova ena konsiderasion pou so pep!

Avek boukou konpasion Zeova ti liber bann Izraelit ar lesklavaz dan Lezip (Get paragraf 5)

5. Montre par enn lexanp kouma Zeova finn fer kitsoz pou ed so bann serviter ki ti pe soufer.

5 Zeova pa zis resanti konpasion pou so bann serviter ki pe soufer. Li osi fer kitsoz pou ed zot. Par exanp, kan bann Izraelit ti bann esklav dan Lezip, Zeova ti konpran zot soufrans ek sa ti pous Li pou soulaz zot. Zeova ti dir Moiz: “Vremem mo’nn trouve kouma mo pep pe pas mizer . . . , ek mo’nn tann zot pe kriye . . . Mo konn bien douler ki zot pe siporte. Mo pou desann pou delivre zot dan lame bann Ezipsien.” (Ex. 3:7, 8) Parski Zeova ti resanti konpasion pou so pep, Li ti liber zot ar lesklavaz. Plizir siek apre, dan Later Promiz, bann lennmi ti atak bann Izraelit. Ki Zeova ti fer? Li “ti gagn pitie pou zot kan Li ti tann zot plengne akoz bann ki ti pe fer dominer ar zot ek ti pe fer zot pas mizer.” Ankor enn fwa, Zeova ti ena konpasion ek sa ti pous Li pou ed so pep. Li ti avoy bann ziz pou sap so pep dan lame zot bann lennmi.​—Ziz 2:16, 18.

6. Montre par enn lexanp kouma Zeova ti pran kont santiman Zonas.

6 Zeova pran kont santiman so bann serviter mem kan zot pena enn bon fason panse. Anou examinn lexanp Zonas. Bondie ti avoy Zonas pou anons enn mesaz zizman kont bann Ninivit. Kan bannla ti repanti, Bondie ti deside pou pa touy zot. Selman, sa desizion-la pa ti fer Zonas plezir. Li “ti koumans bwi ar koler” parski profesi ki li ti anonse konsernan destriksion Niniv pa ti realize. Me Zeova ti ena pasians avek Zonas ek ti ed Li pou sanz so fason panse. (Zonas 3:10–4:11) Avek letan, Zonas ti konpran seki Zeova ti pe rod ansegn li, ek Zeova ti mem servi li pou ekrir liv Zonas pou ki nou tir bann leson.​—Rom. 15:4. *

7. Kouma sa rekonfort nou kan nou get fason ki Zeova ti azir anver so pep?

7 Fason ki Zeova ti azir anver so pep rasir nou ki Li ena konpasion anver nou. Li konn douler ek soufrans ki sakenn parmi nou pe bizin fer fas. Zeova “konn bien leker bann dimounn.” (2 Kro. 6:30) Li konpran nou bann panse pli profon, tou nou bann santiman, ek nou bann limit. Ek “Li pa pou les [nou] gagn enn tantasion ki [nou] pa kapav tini.” (1 Kor. 10:13) Pena dout ki sa promes-la bien rekonfort nou!

ZEZI ENA KONSIDERASION POU SANTIMAN LEZOT

8-10. Ki ti ed Zezi pou konpran lezot?

8 Kan li ti lor later, Zezi ti bien interes li ar lezot. Ti ena omwin trwa kitsoz ki ti pous Zezi pou fer sa. Premierman, kouma nou ti trouve dan koumansman, Zezi ti imit dan enn fason parfe personalite so Papa ki dan lesiel. Parey kouma so Papa, Zezi ti kontan bann dimounn. Mem si Zezi ti kontan tou bann kitsoz ki li ti ed so Papa pou fer, li “ti sirtou bien atase avek bann dimounn.” (Prov. 8:31) Lamour ti pous Zezi pou ena konsiderasion pou santiman lezot.

9 Deziemman, parey kouma Zeova, Zezi ti kapav lir dan leker. Li ti kapav konn mobil ek santiman bann dimounn. (Mat. 9:4; Zan 13:10, 11) Alor, kan Zezi ti remarke ki enn dimounn ti bien tris, li ti gagn so traka ek ti rekonfort sa dimounn-la.​—Iza. 61:1, 2; Lik 4:17-21.

10 Trwaziemman, Zezi ti sirmont bann mem difikilte ki lezot dimounn ti gagne. Par exanp, li kler ki Zezi ti grandi dan enn fami pov. Kan li ti travay avek Zozef, so papa adoptif, Zezi ti aprann pou fer bann travay dir. (Mat. 13:55; Mark 6:3) Li paret osi ki Zozef ti mor inpe letan avan ki Zezi koumans so minister. Alor, pena dout ki Zezi inn konn lapenn ki enn dimounn resanti kan li perdi enn kikenn dan lamor. Ek Zezi ti kone ki savedir viv dan enn fami kot zot tou pena mem krwayans. (Zan 7:5) Sa bann sitiasion-la ek lezot ankor ti ed Zezi pou konpran santiman bann dimounn ek bann difikilte ki zot ti bizin fer fas.

Zezi al lwin ar lafoul ek avek boukou konpasion li geri enn misie ki sourd (Get paragraf 11)

11. Dan ki sitiasion nou trouve ki Zezi ti bien konpran santiman lezot? Explike. (Get zimaz lor kouvertir.)

11 Zezi ti konpran santiman lezot ek nou trouv sa bien kan li ti fer bann mirak. Zezi pa ti fer bann mirak zis parski li ti bizin fer sa, me parski li ti “ranpli ar konpasion” pou bann dimounn ki ti pe soufer. (Mat. 20:29-34; Mark 1:40-42) Par exanp, esey mazine ki Zezi ti resanti kan li ti amenn enn misie sourd lwin ar lafoul ek ti geri li, ouswa kan li ti resisit sel garson ki enn vev ti ena. (Mark 7:32-35; Lik 7:12-15) Zezi ti met li dan plas sa bann dimounn-la ek ti anvi ed zot.

12. Kouma Zan 11:32-35 montre ki Zezi ti met li dan plas Mart ek Mari?

12 Zezi ti met li dan plas Mart ek Mari. Kan li ti trouve kouma zot ti bien tris parski zot frer, Lazar, ti mor, Zezi ti “plore.” (Lir Zan 11:32-35.) Li pa ti plore zis parski so bon kamarad ti pou nepli la. Apre tou, li ti kone ki li ti pou resisit Lazar. An realite, Zezi ti plore parski li ti kone ki kantite so bann bon kamarad ti pe soufer parski Lazar inn mor.

13. Kouma sa ankouraz nou kan nou kone ki Zezi ena konpasion pou bann dimounn?

13 Sa bien ankouraz nou kan nou trouve ki Zezi ti ena konpasion pou lezot. Se vre ki nou pa parfe kouma li. Selman, nou kontan li parski li ti tret lezot avek konpasion. (1 Pier 1:8) Sa ankouraz nou kan nou kone ki azordi Zezi pe regne kouma Lerwa dan Rwayom Bondie. Biento, li pou tir tou soufrans. Zezi osi finn viv kouma enn imin lor later, alor li bien plase pou soulaz limanite ar tou bann ditor ki regn Satan finn amene. Avredir, se enn benediksion ki nou ena enn dirizan ki kapav “sinpatiz ar nou dan nou febles.”​—Ebre 2:17, 18; 4:15, 16.

IMIT LEXANP ZEOVA EK ZEZI

14. Dapre Efezien 5:1, 2, ki lexanp Zeova ek Zezi pous nou pou fer?

14 Kan nou reflesi lor lexanp Zeova ek Zezi, sa pous nou pou fer plis zefor pou met nou dan plas lezot. (Lir Efezien 5:1, 2.) Se vre ki nou pa kapav lir dan leker parey kouma Zeova ek Zezi. Kanmem sa, nou kapav esey konpran santiman lezot ek seki zot bizin. (2 Kor. 11:29, NW) Mem si bann dimounn otour nou zot egois, nou nou fer zefor pou “pa rod [nou] prop lintere, me rod lintere lezot avan.”​—Fil. 2:4.

(Get paragraf 15-19) *

15. Kisannla sirtou bizin montre konpasion?

15 Se sirtou bann ansien ki bizin montre konpasion. Zot kone ki zot bizin rann Zeova bann kont lor fason ki zot pran swin So bann mouton. (Ebre 13:17) Pou ed zot bann frer ek ser, bann ansien bizin ena konpasion. Kouma bann ansien kapav montre sa kalite-la?

16. Ki enn ansien ki ena konpasion pou fer, ek kifer sa li inportan?

16 Enn ansien ki ena konpasion pas letan avek so bann frer ek ser. Li poz zot bann kestion ek apre li ekout zot bien avek pasians. Sa li bien inportan sirtou kan enn sa bann konpagnon-la pe anvi dir seki ena lor so leker me li pa pe trouv bann mo pou exprim li. (Prov. 20:5) Kan enn ansien kontan pas letan avek so bann konpagnon Kretien, sa kree plis lamitie, lamour ek konfians ant li ek so bann frer ek ser.​—Zist. 20:37.

17. Dapre boukou frer ek ser ki kalite pli inportan enn ansien bizin ena? Donn enn lexanp.

17 Dapre boukou frer ek ser, kalite ki zot pli apresie ar bann ansien se kan zot met zot dan plas lezot. Kifer? Adelaide dir: “Lerla li pli fasil pou koz avek zot, parski to kone ki zot pou konpran twa.” Li dir osi: “To kapav kone si zot ena konpasion par fason ki zot reazir kan to koz avek zot.” Enn frer ki’nn bien apresie fason ki enn ansien ti tret li, dir: “Mo ti trouv lizie enn ansien ranpli ar larm letan mo ti pe rakont li mo sitiasion. Touletan mo pou rapel sa.”​—Rom. 12:15.

18. Kouma nou kapav devlop konpasion pou lezot?

18 Li vre ki se pa zis bann ansien ki bizin montre konpasion. Nou tou nou kapav devlop sa kalite-la. Kouma? Esey konpran ki bann difikilte bann manb nou fami ouswa bann frer ek ser dan kongregasion pe bizin fer fas. Interes twa ar bann zenn dan kongregasion, ek osi ar bann ki malad, ki aze, ek ki’nn perdi enn kikenn dan lamor. Pran zot nouvel. Ekout bien kan zot exprim zot. Ed zot pou trouve ki to vremem konpran zot sitiasion. Demann zot si to kapav ed zot dan ninport ki fason. Kan nou fer sa, nou montre ki nou vremem kontan zot.​—1 Zan 3:18.

19. Kifer nou bizin soup kan nou pe esey ed lezot?

19 Nou bizin soup kan nou pe esey ed lezot. Kifer? Parski tou dimounn pa reazir parey kan zot pas par bann difikilte. Li pli fasil pou sertin koz lor zot problem, alor ki lezot plis rezerve. Alor, mem si nou anvi ede, nou bizin evit poz bann kestion ki tro personel. (1 Tes. 4:11) Kan enn kikenn pe exprim li, kitfwa nou kapav trouve ki nou pa pans parey kouma li. Kanmem sa, nou bizin aksepte ki li gagn drwa ena so prop fason panse. Nou bizin rapid pou ekoute ek pa prese pou koze.​—Mat. 7:1; Zak 1:19.

20. Ki nou pou examine dan prosin lartik?

20 Nou pa anvi montre konpasion zis dan kongregasion. Me nou anvi montre sa zoli kalite-la dan nou minister osi. Kouma nou kapav manifeste konpasion kan nou fer bann disip? Nou pou examinn sa dan prosin lartik.

KANTIK 130 Pardonn Lezot

^ par. 5 Zeova ek Zezi ena konsiderasion pou santiman lezot. Dan sa lartik-la nou pou trouve seki nou kapav aprann ar zot lexanp. Nou pou trouve osi kifer nou bizin met nou dan plas lezot ek kouma nou kapav fer sa.

^ par. 1 EXPRESION KI’NN EXPLIKE: “Nou met nou dan plas nou kamarad” kan nou esey konpran seki zot resanti ek esey ena mem santiman ki zot. (Rom. 12:15) Dan sa lartik-la, “met zot dan plas zot kamarad” ek “ena konsiderasion pou santiman lezot” vedir mem zafer.

^ par. 1 1 Pier 3:8: “Anfin, zot tou bizin ena mem panse, met zot dan plas zot kamarad, ena lafeksion pou zot bann frer, ena enn gran konpasion, ek limilite.”

^ par. 4 Izai 63:7-9: Mo pou koz lor bann aksion lamour fidel ki Zeova inn fer, bann aksion Zeova ki merit gagn louanz, akoz tou seki Zeova finn fer pou nou, tou bann bon kitsoz ki Li’nn fer pou lepep Izrael, an-akor avek so mizerikord ek so gran lamour fidel. Parski li ti dir: ‘Pena dout ki zot mo pep, mo bann garson ki pa pou vinn infidel.’ Lerla Li’nn vinn zot Sover. Pandan tou zot soufrans, Li osi Li’nn soufer. Ek so mesaze personel ti sov zot. Dan so lamour ek so konpasion Li ti re-aste zot, ek pandan lepok lontan, Li ti relev zot ek Li ti sarye zot touletan.”

^ par. 6 Zeova ti osi montre konpasion anver lezot serviter fidel ki ti dekouraze ouswa ki ti gagn per. Reflesi lor lexanp Ann (1 Sam. 1:10-20), Eli (1 Ler. 19:1-18), ek Ebed-melek (Zer. 38:7-13; 39:15-18).

^ par. 67 DESKRIPSION ZIMAZ: Nou bann renion donn nou boukou lokazion pou manifeste konpasion. Nou trouv (1) enn ansien zantiman pe koz avek enn zenn proklamater ek so mama, (2) enn papa ek so tifi pe ed enn ser aze pou rant dan so loto, ek (3) de ansien pe ekout bien enn ser ki’nn vinn demann konsey.