1. Ngetyi tyipopia 1 Petulu 3:8, omokonda yatyi tuhambukilwa tyina tukala pokati kovanthu vesuka nonkhalelo tulitehelela?

TUHAMBUKWA unene tyina vakuetu vesuka nonkhalelo tulitehelela. Velipaka pomphangu yetu opo vaimbuke oityi tusoka, no ñgeni tulitehelela. Vaimbuka liwa-liwa etyi tuesukisa iya avetukuatesako, pamwe alo umwe vetyilinga tyina nkhele tuheneveite ekuateso. Onthue tupandula unene ovanthu valekesa okuti vesuka ‘nonkhalelo tulitehelela.’ * — Tanga 1 Petulu 3:8.

2. Omokonda yatyi tuesukisila okulinga ononkhono opo tusuke na vakuetu?

² Mokonda tuvaumbili va Siovaa tuhanda okulekesa okuti tusuka na vakuetu. Mahi tutyii okuti okukala notyituwa otyo katyapepukile. Omokonda yatyi? Ehunga limwe omokonda tuvakuankhali. (Loma 3:23) Tuna okulinga ononkhono mbokusuka na vakuetu mokonda tuna eyembelo liokusoka vala kuonthue muene. Tupu pamwe tyitupuiya mokonda yonkhalelo tuatekulwa, novipuka vimwe viaenda momuenyo wetu. Tyiheotyo vala, tupondola okuhongiliyua novituwa viovanthu tukala navo. Mononthiki mbuno mbonthyulilo, ovanthu “velihole ovo muene,” ngotyo ovanyingi kavesukile-ale nonkhalelo vakuavo velitehelela. (2 Tim. 3:1, 2) Oityi tyipondola okutukuatesako okuhayeke ovipuka ovio vitutyilike okusuka na vakuetu?

3. (a) Oñgeni tupondola okulekesa okuti tusuka na vakuetu? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Inkha tuhetekela Siovaa na Sesusi, matyitupepukila okusuka  nonkhalelo vakuetu velitehelela. Siovaa o Huku woluembia iya wetuavela ongeleka ongwa yokusuka na vakuetu. (1 Suau 4:8) Sesusi wahetekelele nawa Tate yae. (Suau 14:9) Etyi ali pano pohi, wetulongesile oñgeni tupondola okulekesa okuti tuesuka na vakuetu. Monthele ei, matulilongesa oñgeni Siovaa na Sesusi valekesa okuti vesuka nonkhalelo vakuavo velitehelela. Konyima atulilongesa oñgeni tupondola okuhetekela ongeleka yavo.

4. Oñgeni Isaías 63:7-9 ilekesa okuti Siovaa wesuka novaumbili vae?

⁴ Ombimbiliya itulongesa okuti Siovaa usuka unene nonkhalelo ovaumbili vae velitehelela. Mongeleka, tala oñgeni ankho elitehelela tyina ova Isilayeli ankho vakala novitateka. Ombimbiliya yati: “Mokueenda kuononkhumbi mbavo, Huku nae tyemukalesile omapita.” (Tanga Isaías 63:7-9.) Konyima, Siovaa apopila omuuli Sakaliya oñgeni elitehelela tyina ovaumbili vae valingwa onya. Wati: “Una uyama kuonwe, ukahi nokutoma meiho liange.” (Zac. 2:8) Onondaka ombo mbulekesa nawa okuti Siovaa wesuka novaumbili vae!

5. Popia onongeleka mbulekesa oñgeni Siovaa akuatesileko ovanthu vae ankho vamoneswa ononkhumbi.

⁵ Siovaa kakala vala nokankhenda novaumbili vae vamona ononkhumbi, mahi tupu uvekuatesako. Mongeleka, etyi ova Isilayeli ankho ovapika ko Egitu, Siovaa elipake pomphangu yavo, iya otyo atyimulundu okuveyovola. Siovaa apopila Moisesi okuti: “Namona ononkhumbi mbovanthu vange . . .  ame ndyii nawa omaluihamo avo. Mandyilauka opo ndyikeveyovole pomaoko ova Egitu.” (Êx. 3:7, 8) Okankhenda ka Siovaa, kemulundile okuyovola ovanthu vae koupika. Etyi ova Isilayeli ankho vekahi Motyilongo Tyalaelwe pamwe ankho valingwa onya nonondyale mbavo. Oñgeni ovipuka ovio viakalesile Siovaa? “Tyina ankho veliyava mokonda yovanthu vevemonesa ononkhumbi, akala nokankhenda navo.” Okankhenda ka Siovaa kemulundile vali okukuatesako ovanthu vae. Ngotyo, atumu ovakoyesi vayovole ova Isilayeli konondyale mbavo. — Juí. 2:16, 18.

6. Popia ongeleka ilekesa oñgeni Siovaa esuka nonkhalelo ovaumbili vae velitehelela alo umwe tyina vasoka monkhalelo yapenga.

 ⁶ Siovaa walekesile okuti usuka novaumbili vae, alo umwe tyina ankho vasoka monkhalelo yapenga. Tala ongeleka ya Sona. Siovaa wemutumine okukapopila ova Ninive okuti ankho mavahanyuako. Mahi etyi velivela, Siovaa ehevehanyeko vali. No ngotyo, Sona anumana netokolo lya Siovaa. “Anumana unene” mokonda onondaka mbae kambafuisiluepo. Mahi Siovaa wapuile-elundo na Sona iya emukuatesako okupilulula onkhalelo yae yokusoka. (Jonas 3:10 – 4:11) Sona anoñgonoka etyi Siovaa ankho ahanda okumulongesa, alo umwe Siovaa emukuatesako okuhoneka etyi tyaendele nae opo nonthue tupoleko ouwa. — Loma 15:4. *

7. Onthumbi patyi tukala nayo tyina tusoka konkhalelo Siovaa atekula ovaumbili vae?

⁷ Onkhalelo Siovaa atekula ovaumbili vae ilekesa okuti wii nawa onkhalelo velitehelela. Umona ononkhumbi noluihamo kese umwe puonthue akala nalo. Siovaa “wii nawa omutima wovanthu.” (2 Crô. 6:30) Wii nawa omalusoke etu, nonkhalelo tulitehelela, novipuka tuhevili okulinga. Tupu ‘kametuyeke tulolwe notyipuka tuhevili okukoleleya.’ (1 Kol. 10:13) Okunoñgonoka ovipuka ovio tyitukalesa nawa!

8-10. Ovipuka patyi viakuatesileko Sesusi okukala nokankhenda na vakuavo?

⁸ Etyi Sesusi ali pano pohi, ankho usuka unene novanthu. Pena ovipuka vitatu viakuatesileko Sesusi okulekesa okuti usuka na vakuavo. Tete, ngetyi tuapopia-le konyima, Sesusi wahetekelele nawa Tate yae. Sesusi ankho uhole ovanthu nga Tate yae. Ankho uhole ovipuka aviho vatunga na Tate yae, mahi “haunene ankho uhole ovanthu.” (Pro. 8:31) Ohole yalundile Sesusi okusuka na vakuavo.

⁹ Vali, nga Siovaa, Sesusi nae ankho wii etyi tyikahi momitima viovanthu. Ankho wii nawa onkhalelo velitehelela. (Mat. 9:4; Suau 13:10, 11) Tyina Sesusi ankho aimbuka okuti ovanthu vasoya, ankho ulipaka pomphangu yavo iya alingi atyiho opo evekuateseko. — Isa. 61:1, 2; Luka 4:17-21.

¹⁰ Tatu, na Sesusi wakalele novitateka vimwe ovanthu ankho vena. Mongeleka, tyafuile Sesusi ankho wekulila mombunga yahepa. Welilongesile ku tate yae Suse, okulinga ovilinga vialema. (Mat. 13:55; Malu. 6:3) Tupu tyafuile Suse wanyima etyi Sesusi ankho ehenemane ovilinga viae viokuivisa. Ngotyo, Sesusi ankho wii oñgeni tyiihama okunkhisa omunthu tuhole. Tupu Sesusi ankho wii oñgeni omunthu elitehelela tyina ombunga yae ina omalusoke elikalaila konthele yovipuka vya Huku. (Suau 7:5) Ovipuka ovio novikuavo viakuatesileko Sesusi okunoñgonoka ovitateka ovanthu valambela nonkhalelo ankho velitehelela.

11. Oityi tyilekesa okuti Sesusi ankho wesuka novanthu? Hangununa. (Tala olutalatu luo kondye.)

¹¹ Sesusi walekesile okuti ankho usuka novanthu, haunene tyina ankho alinga omahuviso. Ankho kalingi vala omahuviso mokonda ankho una epondolo liokutyilinga. Mahi omokonda ankho una “okankhenda” na vana vamona ononkhumbi. (Mat. 20:29-34; Malu. 1:40-42) Mongeleka, soka oityi tyalundile Sesusi okupola omulume umwe ompholo pokati kovanthu ovanyingi opo ekemuhakule. Tupu soka konkhalelo elitehelele etyi atutilisa  omona womuhepe. (Mar. 7:32-35; Luc. 7:12-15) Sesusi welipakele pomphangu yovanthu ovo iya otyo atyimulundu okuvekuatesako.

12. Oñgeni Suau 11:32-35 ilekesa okuti Sesusi ankho usuka nonkhalelo Malata na Maliya velitehelela?

¹² Sesusi walekesile okuti ankho usuka nonkhalelo Malata na Maliya velitehelela. “Ahimbika okulila” etyi amona onkhalelo Malata na Maliya ankho vekahi nokulila Lasalu. (Tanga Suau 11:32-35.) Kalilile vala mokonda pahe ankho kapondola vali okukala nepanga liae Lasalu. Ankho utyiale okuti memututilisa. Mahi walilile mokonda ankho wii nawa oluihamo luokunkhisa omunthu tuhole iya nae ankho weihamenua unene nononkhia mbepanga liae.

13. Omokonda yatyi tyitupameka okunoñgonoka okuti Sesusi wesuka nonthue?

¹³ Tyitupameka unene okunoñgonoka okuti Sesusi wii nawa onkhalelo tulitehelela. Onthue nkhele tuvakuankhali, ngotyo tuelikalela na Sesusi. Mahi no ngotyo tumuhole mokonda una okankhenda novanthu. (1 Pet. 1:8) Tyitukalesa nawa okunoñgonoka okuti Sesusi pahe Ohamba Youhamba wa Huku, iya apa katutu makamanako ononkhumbi ambuho. Sesusi omunthu waviuka pala okumanako ovitateka nononkhumbi mbaetwa noutumini wa Satanasi mokonda nae wakalele pano pohi. Tyotyili, tuapewa Ohamba ikahi nawa, ityivila “okunoñgonoka oukuankhali wetu.” — Heb. 2:17, 18; 4:15, 16.

14. Ngetyi tyipopia Efesu 5:1, 2, onthue tulinga ononkhono mbokulinga-tyi?

¹⁴ Okusoka nawa kongeleka ya Siovaa na Sesusi tyitulunda okulekesa esuko ku vakuetu. (Tanga Ova Efesu 5:1, 2.) Onthue katutyivili okutala etyi tyikahi momutima wovanthu nga Siovaa na Sesusi, mahi no ngotyo tuna okulinga ononkhono mbokunoñgonoka oñgeni vakuetu velitehelela netyi vesukisa. (2 Kol. 11:29) Tyelikalela novanthu vo mouye, onthue tuovola ‘okuhatale vala komasuka-suka etu muene, mahi tupu atutale komasuka-suka a vakuetu.’ — Fili. 2:4.

15. Haunene ovalie vesukisa okulekesa okuti vesuka nonkhalelo vakuavo velitehelela?

¹⁵ Haunene ovakulu vewaneno vesukisa okulekesa okuti vesuka nonkhalelo vakuavo velitehelela. Vetyii okuti Siovaa mevekoyesa mokonda yonkhalelo vatekula onongi mbae. (Heb. 13:17) Opo ovakulu vewaneno vetyivile okukuatesako ovakuatate vavo, vena okulipaka pomphangu yavo. Mahi oñgeni mavalekesa okuti vesuka novakuatate?

16. Oityi omukulu wewaneno ukahi nawa alinga, iya omokonda yatyi tyakolela?

¹⁶ Omukulu wewaneno ukahi nawa wovola okukala novakuatate. Uvelinga omapulo, atehelela noumphua-lundo tyina vapopia. Okulinga ngotyo tyakolela, haunene tyina umwe ponongi ehetyivili okupopia nawa onkhalelo elitehelela, netyi asoka. (Pro. 20:5) Tyina ovakulu vewaneno vakala novakuatate tyiyawisa ohole mewaneno, tyipameka oupanga mewaneno iya ovakuatate veveyumba vali onthumbi. — Ovil. 20:37.

17. Oityi ovakuatate ovanyingi vapanda vali kovakulu vewaneno? Popia ongeleka.

¹⁷ Ovakuatate ovanyingi vapopia okuti okankhenda otyituwa vapanda vali kovakulu vewaneno. Omokonda yatyi? Tala etyi Adelaide apopia, wati: “Tyipepuka vali okupopia navo mokonda utyii okuti mavekunoñgonoka.” Wayawisako okuti: “Moimbuka okuti vena okankhenda nove monkhalelo vakala tyina upopia navo.” Omukuatate umwe wakuatesilueko nomukulu wewaneno wati: “Omukulu umwe alili puetyi ankho  ndyikahi nokuvepopila otyitateka tyange. Nalumwe mandyilimbwa otyipuka otyo.” — Loma 12:15.

18. Oityi matyitukuatesako okukala nokankhenda na vakuetu?

¹⁸ Havakulu vewaneno vala vena okukala nokankhenda na vakuavo. Atuho tupondola okukala notyituwa otyo. Ñgeni matukala natyo? Oputyina tunoñgonoka ovitateka ombunga novakuatate vetu valambela. No putyina tulekesa okuti tuesuka novana vomewaneno lietu, na vana vavela, no vokuakulupa, no vokuankhisa umwe vehole. Vepula oñgeni vekahi, otehelela nawa tyina vekupopila onkhalelo velitehelela. Velekesa okuti wanoñgonoka nawa ovitateka viavo iya ovekuatesako muetyi vesukisa. Inkha tulinga ngotyo, matulekesa okuti tuvehole nomutima auho. — 1 Suau 3:18.

19. Omokonda yatyi tuesukisila okupepuka omutima tyina tukuatesako vakuetu?

¹⁹ Tuesukisa okupepuka omutima tyina tukuatesako vakuetu. Omokonda yatyi? Omokonda ovanthu velikalaila. Vamwe tyina vena ovitateka vapopila vakuavo mahi vamwe kavapopi ovitateka viavo. Ngotyo, namphila tuhanda okuvekuatesako mahi katuhande okuvelinga omapulo evekalesa omapita ine ankhisa ohonyi. (1Tes. 4:11) Alo umwe tyina vakuetu vetupopila onkhalelo velitehelela, no ngotyo pamwe tusoka monkhalelo yelikalela navo. Mahi tuna okuhinangela okuti oyo, oyo onkhalelo velitehelela. Tuna okukanyauka okutehelela, atusete okupopia. — Mat. 7:1; Tia. 1:19.