1. Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Peter 3:8, mesoriẹ oma ọ merhen ọwan ọke ra ha uvwre ihworho re dje ọdamẹ phia kpahen iroro ọrhẹ erhirhiẹ ọwan?

Ọ MERHEN ọwan oma arha ha uvwre ihworho re dje ọdamẹ phia rẹn ọwan ọrhẹ erhirhiẹ ọwan. Aye a damoma fioma aye rhẹ erhirhiẹ ọwan, nẹ aye i sabu rhe oborẹ ọwan e roro ọrhẹ oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ọwan. Aye i rhe ọdamẹ ọwan, ọkezẹko aye na tobọ ha userhumu rẹn ọwan bọmọke ana ki tobọ nekpẹn yen mie aye. Ọwan e dje ọdaremẹro phia rẹn ihworho re “roro” * harẹn ọwan.—Se 1 Peter 3:8.

2. Mesoriẹ o fo na wian na sabu dje ọdamẹ phia rẹn awọrọ?

² Re rhiẹ Ilele Kristi na, ọwan i guọlọ rhe dje ọdamẹ phia rẹn awọrọ. Itiọrurhomẹmro, o fori na wian kpahiẹn. Mesoriẹ? Fọkime ọwan ihworho ri vwa gba. (Rom. 3:23) Omarana, ọwan ina vi wọnrọn haso uruemru re roro kpahen oma ọwan ọvo. Habaye, ọ bẹn harẹn ezẹko aye ine roro harẹn awọrọ fọkiẹ oborẹ a mọrenrẹn aye lele yanghene akpọ aye i nyerẹn vrẹn ne. Ọrọ kẹta, uruemru ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ ọwan ọnọ sabu hobọte ọwan. Uvuẹn ẹdẹ ri koba na, ihworho buebun i vwe roro harẹn awọrọ-ọ. Ukpomaran, aye i “vwo ẹguọlọ oma aye ọvo.” (2 Tim. 3:1, 2) Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan fiẹ ebẹnbẹn re ne dje ọdamẹ phia rẹn iroro awọrọ kparobọ?

3. (a) Marhẹ ene ru rhe dje ọdamẹ phia rẹn awọrọ? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmrọ ọnana?

³ Ọwan ina sabu rhe dje ọdamẹ phia rẹn awọrọ nyoma ra hẹrokele i Jehova ọrhẹ Ọmọyen, Jesu Kristi. Jehova yẹ  Osolobrugwẹ ẹguọlọ, ọye yo ji dje udje rọ mai rhomu re dje ọdamẹ phia rẹn awọrọ. (1 John 4:8) Jesu ọ dabu hẹrokele iruemru Ọsẹ ye gbagba. (John 14:9) Ọke i Jesu ọ ha uvuẹn otọrakpọ na, o dje udje oborẹ ohworho ono ru dje aruẹdọn phia. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene kiki yono kpahen oborẹ i Jehova ọrhẹ Jesu i dje ọdamẹ harẹn iroro awọrọ vrẹn ne. Orho ru, ne ne yono kpahen oborẹ ene ru sabu hẹrokele idje aye.

4. Marhẹ Isaiah 63:7-9 o ru djephia taghene i Jehova o vwo ọdamẹ kpahen iroro idibo yi?

⁴ Baibol na o yonirin ọwan taghene i Jehova o vwo ọdamẹ kpahen iroro idibo yi. Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ ọ miamo i Jehova te ọke emọ Israel ọke ahwanren a rioja. Baibol na ọrhọ ta: “Uvwre ọke aye a rioja, no ji te yi oma.” (Se Isaiah 63:7-9.) Nyoma ọmẹraro Zechariah, Jehova nọ tare taghene arha ha oja riẹ ihworho yi, nọ họhọ taghene ọye yọ rioja na. Jehova nọ ta rẹn idibo yi: “Kohworho kohworho rọ hobọte are ọ hobọte ọmẹro mẹ.” (Zech. 2:8) Ọrana o ghini djephia taghene i Jehova o vwo ọdamẹ okokodo kpahen ihworho yi!

5. Dje udje oborẹ i Jehova ọ kpare udjoghwẹ ha userhumu rẹn idibo yi ra rioja.

⁵ Orhiẹ aruẹdọn ọvo yi Jehova ọ vwo kpahen idibo yi ra rioja-a. Ọ kpare idjaghwẹ rọ nọ ha userhumu rẹn aye. Jerẹ udje, ọke emọ Israel a ha erhirhiẹ evrẹn jeghwai rioja uvuẹn Egypt, Jehova o vwẹruọ emiamiamo aye, ọrana no mwurien ha userhumu rẹn aye. Jehova nọ ta rẹn i Moses: “Mi ghini mẹrẹn ojẹriọ ihworho mẹ . . . , mi jeghwai rhon oviẹ aye . . . Mi dabu rhe erhirhiẹ omiamiamo aye a dẹrughwaroghwẹ. Mi ne ye simi aye nẹ abọ itu Egypt.” (Ex. 3:7, 8) Fọkime i Jehova o vwo aruẹdọn kpahen ihworho yi, no simirin aye ne erhirhiẹ evrẹn. Ẹgbukpe buebun a vrẹn hin uvuẹn Otọre Ive na, evwreghrẹn emọ Israel ni kparehasua aye. Marhẹ i Jehova ọ kpahenrhọ ye lele? Baibol na ọrhọ ta: “Jehova o vwo aruẹdọn kpahen aye fọkiẹ ojẹriọ aye, rẹ ihworho re sehiẹn aye ọrhẹ ihworho re ruẹ aya gbalogbalo.” Ọgbọrọrọ Jehova no roro rẹn ihworho yi, ro mwurien ha userhumu rẹn aye. Jehova no dje iguẹnzọn ye simi emọ  Israel nẹ abọ evwreghrẹn aye.—Judg. 2:16, 18.

6. Dje udje oborẹ i Jehova o dje ọdamẹ phia rẹn ohworho rẹ iroro yi ọsọre.

⁶ Jehova o roro rẹn ihworho yi tobọ te ọke iroro aye ọrhọ sọ. Roro kpahen udje i Jonah. Jehova o dje ọmẹraro ọnana ye ghwoghwo ẹzenguon haso itu i Nineveh. Ọke aye a ghwẹriẹ, Osolobrugwẹ ọrhọ ghwọghọ aye-e. Ọrẹn, oma ọ merhen i Jonah kpahen orhienbro ọnana-a. Omarana, Jonah “nọ tuekwẹre ọgbogbanhon” fọkime aruẹmẹrẹn ọnẹyen kpahen oghwọghọ i Nineveh o sefughwẹ. Ọrẹn, Jehova no vwo erhionrin kpahen i Jonah, ji ha userhumu riẹn kpọ iroro yi vi. (Jonah 3:10–4:11) Ọke oru, Jonah no vwẹruọ oborẹ i Jehova o yonie, nọ tobọ ya iyẹnrẹn ọnana rhotọre na sabu mẹrẹn erere nẹ uvuien rhe.—Rom. 15:4. *

7. Imwẹro ọgo yẹ oborẹ i Jehova o lele idibo yi ruẹ kugbe ọ yẹrẹ ọwan?

⁷ Oborẹ i Jehova o ruẹ lele rhẹ ihworho, ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene o vwo ọdamẹ kpahen idibo yi. O rhe omiamiamo ọrhẹ ojẹriọ ọwan owuowu. Jehova yo “ghini rhe ọmudu onyakpọ.” (2 Chron. 6:30) Jehova o vwẹruọ iroro ikokodo ọwan ọrhẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri. Habaye, “ọ vwọ samọ lẹrhẹ [ọwan] dẹrughwaroghwu ọdamuni [ọwan] ina ja sabu di-in.” (1 Cor. 10:13) Ọrana ghini omamọ urhebro!

8-10. Iroro ego yi ha userhumu rẹn i Jesu vwo ọdamẹ kpahen awọrọ?

⁸ Ọke rọ ha uvuẹn otọrakpọ na, Jesu o dje ọdamẹ okokodo phia rẹn awọrọ. Ekwakwa esa kirighwo yi toroba ọdamẹ ro djephia. Ọrukaro, jerẹ oborẹ a djokarhọ ne, Jesu ọ hẹrokele uruemru Ọsẹ ye gbagba. Jerẹ Ọsẹ ye, Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen ihworho. Dedevwo i Jesu ọ ghọghọren fọkiẹ ekwakwa ro leli Jehova ma, ọrẹn nọ tare: “ituakpọ yi mi mai vwo ẹguọlọ kpahen.” (Prov. 8:31) Ẹguọlọ yo mwu i Jesu vwo ọdamẹ kpahen iroro awọrọ.

⁹ Ọreva, jerẹ i Jehova, Jesu ọ sabu mẹrẹn oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ọwan. Ọnọ sabu rhe iroro ihworho ọrhẹ oborẹ o mwu aye ru oborẹ aye ruẹ. (Matt. 9:4; John 13:10, 11) Omarana, Jesu ọrhọ mẹrẹnvwrurhe taghene ẹhẹn ihworho i seriotọre, ọdamẹ no mwuie ha urhebro rẹn aye.—Isa. 61:1, 2; Luke 4:17-21.

¹⁰ Ọresa, Jesu o ji rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn ezẹko rẹ ihworho a dẹrughwaroghwẹ. Jerẹ udje, ekrun i Jesu ivwiegbere. Jesu o yono oborẹ a wian owian ọgbogbanhon ọke ro lele ọsẹ ye aruakpọ re se i Joseph wian. (Matt. 13:55; Mark 6:3) Ọ họhọre taghene i Joseph o hwuru bọmọke i Jesu o ki fuẹn owian aghwoghwo yi. Omarana, Jesu o rhiẹromẹrẹn omiamiamo ra mẹrẹn ọke ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen orho hwu. Habaye, Jesu o ji rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn uvwre ekrun re riẹ ẹga sansan. (John 7:5) Itiọrurhomẹmro, erhirhiẹ erana ọrhẹ erọrọ i ghini ha userhumu rẹn i Jesu vwẹruọ ebẹnbẹn ọrhẹ iroro ituakpọ.

11. Ọkiọgo yi Jesu o dje ọdamẹ yen phia? Dje yi fiotọre. (Ni ifoto obaro ọbe na.)

¹¹ Jesu o dje ọdamẹ yen phia ọke ro ruẹ igbevwunu. Jesu o vwo ruẹ igbevwunu fọkime ọrana owian ro terie-e. Ukpomaran, “arodọmẹ no mwurien” ha userhumu rẹn ihworho ra rioja. (Matt. 20:29-34; Mark 1:40-42) Jerẹ udje, roro kpahen iroro  i Jesu ọke rọ ha ọhworhare ro dienrhọ na nẹ uvwre otu na jeghwai simie, yanghene ọke rọ rhọmọ ọmọ owu ọvo rẹ ọmase uku owu o vwori. (Mark 7:32-35; Luke 7:12-15) Jesu o fiomaye rhẹ erhirhiẹ ihworho na, ọrana no mwurien ha userhumu rẹn aye.

12. Marhẹ yi John 11:32-35 o ru dje ọdamẹ ri Jesu o vwo kpahen i Martha ọrhẹ Mary phia?

¹² Jesu o dje ọdamẹ phia rẹn i Martha ọrhẹ Mary. Ọke i Jesu ọ mẹrẹn aye ra viẹ fọkime omizu aye Lazarus o hwuru, “Jesu nọ viẹre.” (Se John 11:32-35.) Jesu ọ vwọ viẹ nime ọrhọ mẹrẹn ugbehian yen ro vwo ẹguọlọ kpahen ghwomara-an. Fọkime o rheri taghene ọ samọ rhọmọ i Lazarus. Ukpomaran, ọ viẹre fọkime o vwẹruọ oborẹ ọ miama te ọke ohworho re vwo ẹguọlọ kpahen orho hwu.

13. Urhebro ọgo ya mẹrẹn nime e rheri taghene i Jesu o vwo ọdamẹ kpahen awọrọ?

¹³ Ọwan a mẹrẹn erere nẹ ọdamẹ ri Jesu o dje phia rẹn awọrọ. Itiọrurhomẹmro, ọwan a gba jerẹ i Jesu-u. Ọrẹn, ọwan i vwo ẹguọlọ kpahiẹn fọkiẹ oborẹ o vwo ọdamẹ awọrọ lele. (1 Pet. 1:8) Oma ọ merhen ọwan re rhe taghene Jesu o suẹn ẹrhẹ Orodje vwana uvuẹn Uvie Osolobrugwẹ. Phẹrẹkpẹ, Jesu ono tiẹ ojẹriọ ephian nie. Jesu yo mwuovwan rọ nọ ha userhumu rẹn ituakpọ nẹ ojẹriọ usun Echu ọ rhua rhe, fọkime i Jesu o ji rhiẹ onyakpọ bi ne. Ọrẹ imwẹro, ọ merhenren ọwan oma re vwo Orodje ‘ro rhe ekete ọwan e seriotọre.’—Heb. 2:17, 18; 4:15, 16.

14. Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Ephesians 5:1, 2, me yẹ ọdamẹ o mwu ọwan ruẹ?

¹⁴ Erhe roro kpahen udje i Jehova ọrhẹ Jesu, ọnana no mwu ọwan dabu dje ọdamẹ rẹn iroro awọrọ. (Se Ephesians 5:1, 2.) Ọwan i sabu rhe oborẹ ọ ha ọmudu awọrọ-ọ. Ọrẹn, ana sabu vwẹruọ iroro ọrhẹ edamẹ awọrọ. (2 Cor. 11:29) Ọrẹ ovẹnẹ rhẹ akpọ ọnana, ọwan “i vwa guọlọ ọdamẹ [ọwan] ọvo-o, ọrẹn [ọwan a] ji guọlọ edamẹ erẹ awọrọ.”—Phil. 2:4.

15. Ayọmo yi ne vi dje ọdamẹ phia?

¹⁵ O fori nẹ ekpako ukoko i dabu dje ọdamẹ phia rẹn iroro awọrọ. Aye i rheri taghene aye ina nẹ iyẹnrẹn kpahen igegede ri Jehova ọ yẹre aye nẹ aye i hẹrote. (Heb. 13:17) Nẹ aye i sabu ha userhumu rẹn imizu ukoko na, o fori nẹ ekpako ukoko i dje ọdamẹ phia. Marhẹ ekpako ine ru dje uruemru re roro phia?

16. Me yẹ ọkpako ukoko ro vwo ọdamẹ kpahen imizu ukoko na o ruẹ, mesoriẹ ọnana ọ ghanren?

¹⁶ Ọkpako ukoko ro vwo ọdamẹ kpahen imizu ukoko na, ọ dabu lele aye ghwọghọ ọke kugbe. Ọ nọ aye enọ jeghwai kerhọ aye ọrẹ erhionrin. Ọrana o rhiẹ oborẹ ọghanran, maido orhianẹ omizu owu o vwo ebẹnbẹn ọrẹn o rhe oborẹ ọnọ ta ye lele-e. (Prov. 20:5) Ọkpako na ọrhọ ghwọghọ ọke rhẹ imizu na, nọ sabu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe, eruẹhaso ọrhẹ ẹguọlọ imizu na.—Acts 20:37.

17. Me yẹ imizu buebun i tare taghene yẹ uruemru rọ mai ghanren rẹ ekpako ukoko ine vwo? Dje udje yi.

¹⁷ Imizu ukoko na buebun i tare taghene uruemru re vwo ọdamẹ kpahen awọrọ rẹ ekpako ukoko e djephia yọ mai je aye. Mesoriẹ? Omizu ọmase owu re se Adelaide nọ tare: “Fọkime wu rheri taghene aye ine vwẹruọ oborẹ wa ta, nọ lọhọ ra na tẹmro rẹn aye. Wu na mẹrẹnvwrurhe taghene aye i vwo ọdamẹ kpahuọn nyoma izede aye a kpahanrhọ ọke we lele aye tẹmro.” Omizu ọhworhare ọrọrọ nọ tare: “Mi mẹrẹn oborẹ amioviẹ o koko ikẹro ọkpako owu ọke mia ta riẹn kpahen erhirhiẹ mẹ. Mi na rha karorhọ oborẹ o ruru na.”—Rom. 12:15.

18. Marhẹ ene ru vwo ọdamẹ kpahẹn awọrọ?

 ¹⁸ Itiọrurhomẹmro, rhẹ ekpako ukoko ọvo yi ne dje uruemru re dje ọdamẹ phia-a. Ọwan ephian ina sabu vwo uruemru ọnana. Izede ọgo? Damoma vwẹruọ oborẹ ihworho ekrun ọnọ ọrhẹ imizu ri ha uvuẹn ukoko na a dẹrughwaroghwẹ. Djephia taghene wu vwo ọdamẹ kpahen iphuphẹn ri ha uvuẹn ukoko wu havwọ, ere kpomẹ, eri kpako ne ọrhẹ erẹ ihworho aye i vwo ẹguọlọ kpahen i hwuru. Nekpẹn oborẹ oma aye ọ havwọ. Dabu kerhọ ọke aye a ta oborẹ ọ ha uvuẹn ẹhẹn aye. Djephia taghene wu ghini vwẹruọ oborẹ aye a dẹrughwaroghwẹ. Ha userhumu phia lele ekete omẹgbanhuọn o teri. Erhe ru omaran, ne dje obọdẹn ẹguọlọ phia.—1 John 3:18.

19. Mesoriẹ o fo ne wene lele erhirhiẹ ihworho ra guọlọ ha userhumu riẹn na?

¹⁹ O fori ne wene lele erhirhiẹ ihworho i havwọ ọke ra guọlọ ha userhumu rẹn aye. Mesoriẹ? Fọkime ukẹro sansan yẹ ihworho a ha ni ebẹnbẹn. Ihworho ezẹko i vwo omwemẹ aye ina ta kpahen ebẹnbẹn aye, awọrọ i vwa guọlọ ta kpahiẹ-ẹn. Omarana, ọwan i guọlọ ha userhumu phia, ọrẹn o fori na kẹnoma rẹn enọ ri na lẹrhẹ ofa ruẹ aye. (1 Thess. 4:11) Aye i rha tobọ ta rẹn ọwan oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu aye, ana mẹrẹnvwrurhe taghene rhẹ ekwakwa ephian aye i tare yẹ ọwan i vwo ekwerhọ kpahe-en. Ọrẹn o fori na karorhọ taghene ọrana yẹ ebẹnbẹn aye. O fori ne rhe kiki kerhọ, ọrẹn e vwe kiki tẹmro-o.—Matt. 7:1; Jas. 1:19.

20. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

²⁰ Dedevwo o serhọ re ne dje uruemru ọnana phia uvuẹn ukoko na, o ji fo na rha damoma dje yi phia uvuẹn owian aghwoghwo na. Marhẹ ene ru dje uruemru re roro rẹn awọrọ uvuẹn owian aghwoghwo na? Ene yono kpahiẹn uvuẹn urhomu-ẹmro uyono rọ ha kpahen ọnana.