Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 12

Faayo ha Nyehurra y’Abandi

Faayo ha Nyehurra y’Abandi

“Mwikalege inywena . . . abarukuganyirangana.”​—1 PET. 3:8.

EKIZINA 90 Tugarranganemu Amaani

EBITURAYEGA *

1. Kusigikirra ha 1 Petero 3:8, habwaki tugonza kwikara haihi n’abantu abarukufaayo ha nyehurra yaitu kandi abatugondeza ebirungi?

TUGONZA kwikara n’abantu abafaayo ha nyehurra yaitu kandi abarukugonza tube kurungi. Bafaayo kumanya entekereza hamu n’enyehurra yaitu. Balengaho kutekereza ha bintu ebitusobora kuba nitwetaga nukwo nibabituha tutakabisabire. Kitusemeza kurora omuntu nayoleka ngu naturumirirwa, rundi ‘natuganyira’ * habw’enyikara ei turumu.​—Soma 1 Petero 3:8.

2. Habwaki kitanguhire kufaayo hali abandi?

2 Nk’Abakristaayo, nitugonza kuba bantu abarukurumirirwa abandi, rundi abarukufaayo. Baitu amananu gali ngu tikyanguhire kwoleka omulingo gunu. Habwaki? Emu ha nsonga eri ngu habwokuba tituhikiriire. (Bar. 3:23) Nahabweki tusemeriire kurwanisa enyehurra eitwazairwe nayo ey’okwefaaho. Ekintu ekindi, obwire obumu nikisobora kutugumira kufaaho abandi habw’omulingo twakuziibwe rundi habw’ebitwarabiremu omu busumi bwa kara. Eky’okumalirra, nitusobora kutandika kuhondera entekereza y’abantu abatwetoroire. Omu biro binu ebya ha mpero, abantu abarukukira obwingi tibafaayo ha nyehurra y’abandi. Oihireho bali “abegonza bonka.” (2 Tim. 3:1, 2) Kiki ekisobora kutukonyera kusingura ebintu binu ebisobora kutulemesa kufaayo hali abandi?

3. (a) Kiki ekisobora kutukonyera kweyongera kuba bantu abarukufaayo hali abandi? (b) Kiki ekiturukwija kurora omu kicweka kinu?

3 Kakuba tukopa ekyokurorraho kya Yahwe Ruhanga hamu n’Omwana we Yesu Kristo, nitwija kweyongera kuba bantu abarukufaayo hali abandi. Yahwe ali Ruhanga ow’okugonza, kandi nuwe arukukirayo kwoleka omutima gw’okufaayo hali abandi. (1 Yoh. 4:8) Yesu akahondera ekyokurorraho kya Ise kikumi ha kikumi. (Yoh. 14:9) Obwakaba ali omu nsi, akooleka omulingo omuntu asobora kwoleka embabazi. Omu kicweka kinu, nitwija kubanza kurora omulingo Yahwe na Yesu boolekere ngu nibafaayo ha nyehurra y’abandi. Hanyuma nitwija kurora omulingo tusobora kukopa ebyokurorraho byabo.

OMULINGO YAHWE YAYOLEKERE NGU NAFAAYO HA NYEHURRA Y’ABANDI

4. Isaya 63:7-9 neyoleka eta ngu Yahwe afaayo ha nyehurra y’abaheereza be?

4 Baibuli eyoleka ngu Yahwe afaayo ha nyehurra y’abaheereza be. Ekyokurorraho, tekerezaaho omulingo Yahwe yayehuliire Abaisareri obubarabire omu kubonabona okurukwahukana. Baibuli egamba ngu “Omu muhito gwabu gwona uwe yasalirwaga.” (Soma Isaya 63:7-9.) Hanyuma y’akasumi, Yahwe akagamba kurabira omu nabbi Zakaliya ngu abantu be obubabonabonaga, kyasisanaga nka nuwe arukubonabona. Yahwe akagambira abaheereza be ati: “Wena akora haliwe buli akozere ha mboni yerisolye.” (Zek. 2:8) Binu kabigambo by’amaani ebirukwoleka omulingo Yahwe ayehurra hali abantu be!

Yahwe akooleka Abaisareri embabazi yabajuna kuruga omu ihanga lya Misiri omu bwiru (Rora akacweka 5)

5. Ha ekyokurorraho ekirukwoleka ebintu Yahwe yakozere kujuna abaheereza be abakaba nibabonabona.

5 Yahwe tagarukira ha kukwatirwa embabazi abantu be ababa nibabonabona. Agira ekiyakora kusobora kubakonyera. Nk’ekyokurorraho, Abaisareri obubakaba bali bairu nibabonabona omu ihanga lya Misiri, Yahwe akamanya oburumi bakaba nibarabamu yataho obulyo bw’okubajuna. Yahwe akagambira Musa ati: “Mananukwo mboine omuhito gwabantu bange . . . , kandi mpuliire okurra kwabu . . . baitu manyire obujune bwabo; Kandi nsirimukire okubakiza omu mukono Gwabamisiri.” (Kurug. 3:7, 8) Habw’okurumirirwa abantu be, Yahwe akabajuna kuruga omu bwiru. Hanyuma y’ebyasa kurabaho, Abaisareri obubakaba bali omu Nsi ey’Ekaba Eraganiziibwe, bakatahirirwa muno abanyanzigwa baingi. Yahwe akakora ki? “Akeyijukya habwokusinda kwabu, habwabo ababerengerraga nibabatuntuza.” Omurundi gunu nabwo Yahwe akarumirirwa abantu be yabakonyera. Akatuma abacwi b’emisango kujuna Isareri kuruga omu mikono y’abanyanzigwa babo.​—Bac. 2:16, 18.

6. Ha ekyokurorraho ekirukwoleka omulingo Yahwe yafireyo ha nyehurra y’omuntu ayali aine entekereza etahikire.

6 Yahwe afaayo ha mulingo abantu be behurra n’obukiraaba ngu obwire obumu entekereza yabo nesobora kuba etahikire. Tekerezaaho ekyokurorraho kya Yona. Yahwe akatuma nabbi onu kugenda kurangirra obutumwa bw’omusango hali abantu ba Nineve. Obubayegarukiremu, Yahwe akacwamu kubaganyira tiyabahwerekereza. Baitu ekintu kinu kitasemeze nabbi wa Yahwe. “Kikabihiza Yona muno muno” habwokuba obunabbi bwe obwokuhwerekereza orubuga butahikirre. Baitu Yahwe akagumisiriza muno Yona kandi yamukonyera kuhindura ha ntekereza ye. (Yon. 3:10–4:11) Obwire bukahika Yona yayetegereza ensonga Yahwe akaba nagonza ayege, kandi Yahwe akamukozesa n’okuhandiika ebiyarabiremu nukwo naitwe bitugasire.​—Bar. 15:4. *

7. Omulingo Yahwe yatwaizemu abaheereza be nigwoleka ki?

7 Omulingo Yahwe akwatamu abaheereza be nigwoleka ngu abarumirirwa. Amanyire obusaasi n’okubonabona kwa buli omu haliitwe arukurabamu. Mali Yahwe “[a]manyire emitima yabana babantu.” (2 Byom. 6:30) Amanyire kurungi ebitekerezo byaitu eby’omunda, enyehurra yaitu eya ha mutima, hamu n’obuceke bwaitu. Kandi “[talituleka] okwohebwa okukira [ekitusobora].” (1 Kol. 10:13) Binu kabigambo ebirukuhumuza!

OMULINGO YESU YAYOLEKERE NGU NAFAAYO HA NYEHURRA Y’ABANDI

8-10. Bintu ki ebisoora kuba byaletiire Yesu kweyongera kufaayo hali abandi?

8 Yesu obwakaba ali omu nsi, akooleka ngu yafaayoga muno hali abantu abandi. Haroho ensonga nka isatu ezamuletiire kufaayo hali abandi. Ey’okubanza, nk’oku tusangirwege turozere, Yesu akahondera ekyokurorraho kya Ise kikumi ha kikumi. Yesu nauwe yagonzaga abantu nka Ise. N’obukiraaba ngu kukonyera Yahwe omu kukora ebintu byona kikamuletera okusemererwa kwingi, ‘abana b’abantu’ nubo bakizireyo kumuletera okusemererwa. (Nfu. 8:31) Okugonza nukwo kwaletiire Yesu kufaayo hali enyehurra y’abantu abandi.

9 Ensonga eyakabairi, Yesu nauwe ali nka Yahwe, nasobora kurora ebiri omu mutima gw’omuntu. Yesu akaba nasobora kumanya ebigendererwa by’abantu n’enyehurra yabo. (Mat. 9:4; Yoh. 13:10, 11) Nahabweki Yesu obuyamanyaga ngu abantu baine obujune, okufaayo kwamuleteraga kubahumuza.​—Is. 61:1, 2; Luk. 4:17-21.

10 Ekyakasatu, Yesu nauwe akahikwaho ebimu ha bizibu abantu bakaba nibarabamu. Nk’ekyokurorraho, eka nambere Yesu yakuliire ekaba etali kurungi omu bya sente. Yesu akegera hali Yusufu kukora emirimo ey’ekaba nemwetagisa kukora n’amaani ge. (Mat. 13:55; Mar. 6:3) Ekintu ekindi, nikisisana Yusufu akafa Yesu atakamaliriire omulimo gwe ogw’okutebeza. Nahabweki kinu nikyoleka ngu nauwe akahikwaho oburumi obw’okufeerwa omugonzebwa. Kandi Yesu akaba amanyire nikimanyisa ki kwikara omu ka enyakurumu abantu ab’enyikiriza ezirukwahukana. (Yoh. 7:5) Enyikara zinu hamu n’ezindi ziine kuba zaakonyire Yesu kumanya obulemeezi obw’abantu ba buli kiro barabamu.

Yesu ayoleka omufu w’amatu embabazi obwamutwara kumukiriza ha rubaju (Rora akacweka 11)

11. Nidi Yesu obuyakizire kwoleka ngu nafaayo hali abandi? Soborra. (Rora ekisisani ekya ha kyesweko.)

11 Yesu akakira kwoleka okufaayo kwe obuyabaga nakora eby’amahano. Atakole eby’amahano kuhikiriza omukoro kwonka. “Embabazi” nizo zamuleteraga kukonyera abantu ababonabonaga. (Mat. 20:29-34; Mar. 1:40-42) Ekyokurorraho, teramu akasisani orole ekyaletiire Yesu kutwara omusaija ow’akaba afiire amatu ha rubaju kumukiza, rundi kuhumbuura omwana omu wenka ow’omufakati. (Mar. 7:32-35; Luk. 7:12-15) Yesu akarumirirwa abantu banu kandi akagonza kubakonyera.

12. Yohana 11:32-35 neyoleka eta ngu Yesu akarumirirwa Maliza na Malyamu?

12 Yesu akarumirirwa Maliza na Malyamu. Obuyarozere obujune bakaba baine habw’okufeerwa mugenzi wabo Lazaro, ‘Yesu akarra amaizi.’ (Soma Yohana 11:32-35.) Atarre habwokuba ngu akaba atarukugenda kwongera kuba n’eganjani ye. Akaba nagenda kuhumbuura munywani we Lazaro. Akarra habwokuba akarora obujune banywani be bakaba baine kyamukwataho muno.

13. Habwaki nikitugarramu amaani kumanya ngu Yesu aine embabazi?

13 Kumanya ngu Yesu yafaayoga hali abantu nikigarramu muno amaani. Mananu ngu tituhikiriire nkauwe. Baitu tumugonza habwokuba akatwaza abantu abandi omu mulingo ogw’embabazi. (1 Pet. 1:8) Nikitugarramu amaani kumanya ngu hati aliyo nalema nk’Omukama w’Obukama bwa Ruhanga. Ali haihi kumaraho okubonabona kwona. Kusigikirra nk’oku yaikaireho omu nsi nk’omuntu, nuwe wenka asobora kukonyera abantu kumaraho ebizibu n’okubonabona ebireserwe Setani n’obulemi bwe. Mali twine omugisa kuba n’Omulemi arukusobora “okusali’rwa hamu naitwe obwobugara bwaitu.”​—Baheb. 2:17, 18; 4:15, 16.

HONDERA EKYOKURORRAHO KYA YAHWE NA YESU

14. Nk’oku kyolekerwe omu Abefeso 5:1, 2, ekyokurorraho kya Yahwe na Yesu nikitwekambisa kukora ki?

14 Obutwecumitiriza ha kyokurorraho Yahwe na Yesu batuteriireho, naitwe kituletera kweyongera kwoleka ngu nitufaayo hali abandi. (Soma Abefeso 5:1, 2.) Itwe tituli nkabo habwokuba titwine obusobozi bw’okumanya ekiri omu mitima y’abantu. Baitu n’obuturaaba tutarukusobora, nitusobora kulengaho kwetegereza enyehurra n’ebyetaago by’abantu abandi. (2 Kol. 11:29) Okutasisanaho n’abantu abatwetoroire abagonza kwefaaho bonka, itwe titufaayo ha “bigambo [byaitu itwenka]” baitu tufaaho “nebyabandi.”​—Baf. 2:4.

(Rora akacweka 15-19) *

15. Nibaha kukira muno abasemeriire kwoleka ngu nibafaayo?

15 Kukira muno abagurusi basemriire kwoleka ngu nibafaayo hali abandi. Bakimanyire ngu nibajunanizibwa hali Yahwe habw’omulingo batwazaamu entaama ezibarukurolerra. (Baheb. 13:17) Kusobora kukonyera Abakristaayo bagenzi babo, abagurusi b’ekitebe basemeriire kwoleka ngu nibafaayo. Abagurusi nibasobora kwoleka bata ngu nibafaayo?

16. Omugurusi arukufaayo ha nyehurra y’abandi akora ki, kandi habwaki ekintu kinu kiri kikuru?

16 Omugurusi arukufaayo atunga obwire oburukumara kubaho n’Abakristaayo bagenzi be. Abakaguza ebikaguzo kandi abahuliiriza kurungi n’obugumisiriza. Ekintu kinu kikuru kukira muno ow’oruganda obwarukuba nagonza kwoleka omulingo arukwehurra baitu atamanyire omulingo gwonyini ogw’okukikoramu. (Nfu. 20:5) Omugurusi obwaikara ayetegekere kuhayo obwire bwe hali Abakristaayo bagenzi be, kyongera kugumya enkoragana, obunywani, hamu n’okugonza hagati ye n’ab’oruganda.​—Eng. 20:37.

17. Ab’oruganda n’abanyaanya itwe abarukukira obwingi bagamba ngu kintu ki ekibakira kugonza hali abagurusi b’ekitebe? Ha ekyokurorraho.

17 Ab’oruganda n’abanyaanya itwe abarukukira obwingi bagamba ngu ekintu ekibakira kugonza hali abagurusi b’ekitebe nukwo kuba n’omutima gw’okufaayo. Habwaki? Munyaanya itwe arukwetwa Adelaide nagamba ngu “Kikwanguhira kubaza nabo habwokuba oba omanyire ngu nibaija kukwetegereza.” Munyaanya itwe onu nayongera kugamba ngu: “Kyanguhire kwetegereza ngu nibakufaaho habw’omulingo betwaza obwoba nobaza nabo.” Ow’oruganda omu naijuka ekintu ekyabaireho kandi kyamukwataho muno obwakaba nabaza n’omugurusi. Nagamba ati: “Nkarora amaziga nigatandika kwija omu maiso g’omugurusi obunkaba nimugambira ebinkaba nindabamu. Ekintu kinu tikirinyeba.”​—Bar. 12:15.

18. Nitusobora tuta kukurakuraniza omulingo ogw’okufaayo hali abandi?

18 Baitu nitukimanya ngu tibali bagurusi bonka abasemeriire kufaaho abandi. Itwena nitusobora kukurakuraniza omulingo gunu. Omu mulingo ki? Lengaho kwetegereza obulemeezi ab’eka yaawe hamu n’Abakristaayo bagenzi baawe barukurabamu. Yoleka ngu nofaayo hali ensingaanto, abarwaire, abakuzire omu myaka, hamu n’abo abaferiirwe abagonzebwa babo abanyakuli omu kitebe. Bakaguze omulingo obwomeezi bwabo buli. Kandi huliiriza kurungi obubaraaba nibakusoborra. Booleke ngu mali noyetegereza enyikara eibarumu. Weheyo kubakonyera kusigikirra ha busobozi bwawe. Obuturakora ebintu binu, nitwija kwoleka okugonza kwonyini.​—1 Yoh. 3:18.

19. Habwaki tutasemeriire kuba bantu abagumangaine obuturukuba nitulengaho kukonyera omuntu ondi?

19 Titusemeriire kugumangana muno omu ntekereza yaitu obuturukuba nitukonyera abandi. Habwaki? Habwokuba abantu betwaza omu miringo erukwahukana obubaba nibaraba omu bulemeezi. Abamu bagonza kubazaaho ebizibu byabo, baitu kandi abandi kibagumira. Nahabweki n’obuturaaba nitugonza kukonyera, twetantale kukaguliiriza ebikaguzo ebisobora kubamaraho obusinge. (1 Bas. 4:11) Kandi omuntu n’obwaracwamu kutubaliza, twijuke ngu obumu nitusobora kuba tutarukwikirraniza n’entekereza ye. Baitu nabwo twine kwijuka ngu egi niyo enyehurra yabo. Tube bantu abarukuhuliiriza muno baitu abatarukwanguhiriza kubaza.​—Mat. 7:1; Yak. 1:19.

20. Kiki ekiturukwija kubazaaho omu kicweka ekirukuhonderaho?

20 Oihireho kwoleka omutima gw’okufaayo omu kitebe, kirungi omulingo gunu tugwoleke n’obuturaaba tuli omu buheereza. Nitusobora kwoleka tuta omutima gw’okufaayo obuturukuba nitwegesa abantu Baibuli? Nitwija kugarukamu ekikaguzo eki omu kicweka ekirukuhonderaho.

EKIZINA 130 Oganyirege

^ kac. 5 Yahwe na Yesu bafaayo ha nyehurra y’abandi. Ekicweka kinu nikiija kutwoleka omulingo tusobora kwegera ha byokurorraho byabo. Kandi nitwija kurora habwaki kikuru kurumirirwa abandi hamu n’omulingo tusobora kukikoramu.

^ kac. 1 AMAKURU G’EKIGAMBO: ‘Kuganyirangana’ nk’okukikozesiibwe omu rukarra, nikimanyisa kulengaho kwetegereza omulingo abandi barukwehurra nukwo naitwe tulengeho kweta omu kiikaro kyabo. (Bar. 12:15) Omu kicweka kinu, ‘kuganyira’ hamu ‘n’okufaayo’ byona nibikozesebwa kumanyisa ekintu kimu.

^ kac. 6 Haroho abaheereza ba Yahwe abandi abaali bahoirwemu amaani rundi abaali nibatiina baitu Yahwe yayoleka ngu nafaayo ha nyehurra yabo. Tekerezaaho ekyokurorraho kya Hana (1 Sam. 1:10-20), Eriya (1 Bakam. 19:1-18), hamu na Ebedimereki (Yer. 38:7-13; 39:15-18).

^ kac. 65 KUSOBORRA EBISISANI: Obutugenda omu nsorrokano, tutunga omugisa gw’okubaza n’okusorrokana n’abandi. Omu kisisani (1) Omugurusi nabaza n’omutebezi omuto hamu na nyina omu mulingo ogw’embabazi, (2) omusaija na muhara nibakonyera munyaanya itwe anyakukuzire omu myaka kugenda omu motoka, kandi (3) abagurusi babiri nibahuliiriza kurungi munyaanya itwe anyakwizire kubekaguzaaho.