Skip to content

Al lo konteni

LARTIK LETID 13

Konpran santiman bann dimoun ki ou zwenn dan predikasyon

Konpran santiman bann dimoun ki ou zwenn dan predikasyon

“Son leker ti fermal . . . alor i ti konmans ansenny zot en kantite keksoz.”​—MARK 6:34.

KANTIK 70 Rod bann ki merit led

SA KI NOU POU ETIDYE *

1. Ki enn bann laspe pli tousan dan personnalite Zezi? Eksplike.

ENN bann laspe pli tousan dan personnalite Zezi, i son abilite pour konpran bann problenm ki bann imen enparfe i fer fas avek. Ler Zezi ti lo later, i ti kapab “rezoui avek bann ki rezoui” e “plere avek bann ki plere.” (Rom. 12:15) Par egzanp, ler son 70 disip ti retournen byen zwaye apre ki zot ti’n pas en bon kanpanny predikasyon, Zezi ti “ranpli avek lespri sen ek lazwa.” (Lik 10:17-21) De lot kote, ler Zezi ti vwar latristes bann dimoun ki ti’n perdi Lazar dan lanmor, i ti “vin emosyonnel e son leker ti fermal.”​—Zan 11:33.

2. Kwa ki ti ed Zezi pour konpran santiman dimoun?

2 Menm si Zezi ti en zonm parfe, i ti demontre konpasyon anver bann imen enparfe. Kwa ki ti ed li pour fer sa? Premyerman, Zezi ti kontan dimoun. Parey i’n ganny mansyonnen dan sa lartik avan, i ti “vreman kontan bann imen.” (Prov. 8:31, NWT) Sa lanmour ti pous li pour byen konpran fason panse bann dimoun. Zapot Zan i eksplike: “I ti konnen sa ki i annan dan leker dimoun.” (Zan 2:25) Zezi ti annan gran konpasyon pour lezot. Dimoun ti santi ki i ti kontan zot e zot ti pare pour ekout sa mesaz Rwayonm. Pareyman, ler nou demontre plis konpasyon anver bann dimoun, nou pou pli byen kapab ed zot ler nou pres avek zot.​—2 Tim. 4:5.

3-4. (a) Si nou konpran santiman lezot, ki mannyer nou pou santi konsernan predikasyon? (b) Ki nou pou diskite dan sa lartik?

3 Zapot Pol ti konnen ki i ti annan sa responsabilite pour prese e nou osi nou konnen ki nou annan sa menm responsabilite. (1 Kor. 9:16) Par kont, si nou konpran santiman lezot, nou pou anons sa bon nouvel parski nou kontan bann dimoun e anvi ed zot, pa zis akoz nou bezwen fer li. Nou konnen ki “i annan plis lazwa pour donnen ki pour resevwar.” (Akt 20:35) Ler nou al predikasyon akoz nou anvi ed dimoun, nou pou pli kontan predikasyon.

4 Dan sa lartik, nou pou aprann ki mannyer nou kapab pran an konsiderasyon santiman bann dimoun ki nou zwenn dan predikasyon. Premyerman, nou pou vwar ki mannyer Zezi ti santi konsernan bann dimoun. Apre sa, nou pou vwar kat fason ki nou kapab swiv son legzanp.​—1 Pyer 2:21.

ZEZI TI PRAN AN KONSIDERASYON SANTIMAN DIMOUN DAN SON MINISTER

Zezi ti anons en mesaz rekonfortan akoz i ti konpran santiman dimoun (Vwar paragraf 5-6)

5-6. (a) Zezi ti pran an konsiderasyon santiman lekel? (b) Parey i ti’n ganny predir dan Izai 61:1, 2, akoz leker Zezi ti fermal ler i ti vwar bann dimoun ki i ti pe pres avek?

5 Annou vwar en legzanp lo ki mannyer Zezi ti pran an konsiderasyon santiman lezot. En fwa, Zezi ek son bann disip ti vreman fatige parski zot ti’n prese san arete. Zot ti “napa letan ni menm pour manze.” Alor, Zezi ti anmenn son bann disip “dan en landrwa izole kot zot ti pou tousel” pour “repoz en pe.” Par kont, en gran lafoul ti taye e ariv dan sa landrwa avan Zezi ek son bann disip. Ler Zezi ti ariv laba e vwar tou sa dimoun, ki mannyer i ti reakte? “Son leker ti fermal akoz zot ti parey bann mouton ki napa berze. Alor i ti konmans ansenny zot en kantite keksoz.”​—Mark 6:30-34.

6 Akoz leker Zezi ti fermal? Andotmo, akoz i ti pran an konsiderasyon santiman sa bann dimoun? I ti remarke ki sa bann dimoun “ti parey bann mouton ki napa berze.” Petet Zezi ti remarke ki serten parmi zot ti mizer e ki zot ti bezwen travay dir pour pran swen avek zot fanmir. Petet lezot ti dan sagrinasyon parski zot ti’n perdi en dimoun ki zot kontan dan lanmor. Si sa ti leka, i tre probab ki Zezi ti pou kapab konpran zot sityasyon. Parey nou’n diskite dan sa lartik avan, i kapab ki Zezi li menm ti’n fer fas avek serten sa bann problenm. Zezi ti kontan bann dimoun e sa ti pous li pour anons en mesaz ki ti pou’n rekonfort zot.​—Lir Izai 61:1, 2.

7. Ki mannyer nou kapab swiv legzanp Zezi?

7 Ki nou aprann avek legzanp Zezi? Parey Zezi, nou antoure avek dimoun ki “parey bann mouton ki napa berze.” Zot annan bokou problenm. Nou annan sa ki zot bezwen, setadir sa mesaz Rwayonm. (Rev. 14:6) Alor nou swiv legzanp nou Met e anons sa bon nouvel parski nou “pran pitye pour bann ki feb ek bann malere.” (Ps. 72:13) Nou annan konpasyon pour dimoun e nou anvi fer en keksoz pour ed zot.

KI MANNYER NOU KAPAB PRAN AN KONSIDERASYON SANTIMAN LEZOT?

Pran an konsiderasyon bezwen sak dimoun (Vwar paragraf 8-9)

8. Ki en fason nou kapab pran an konsiderasyon santiman lezot dan predikasyon? Donn en legzanp.

8 Kwa ki kapab ed nou pran an konsiderasyon santiman bann ki nou pres avek? Nou bezwen mazinen ki mannyer bann dimoun ki nou zwenn dan predikasyon i panse e santi, apre nou bezwen tret zot dan menm fason ki nou ti pou anvi ganny trete si nou ti dan zot sityasyon. * (Mat. 7:12) Aprezan annou vwar kat fason ki nou kapab fer sa. Premyerman, pran an konsiderasyon bezwen sak dimoun. Nou kapab konpar sa ki nou fer ler nou anons sa bon nouvel, avek sa ki en dokter i fer pour ed son bann pasyan. En bon dokter i pran an konsiderasyon bezwen sak pasyan. I demann kestyon e ekout atantivman anmezir ki sa pasyan i dekrir son bann sentonm. Olye donn son pasyan sa premye latizann ki i mazinen, petet sa dokter i les letan pase pour li kapab obzerv bann sentonm ki sa pasyan pe gannyen e apre donn li sa tretman ki apropriye. Pareyman, nou pa devret esey servi menm prezantasyon pour konmans en konversasyon avek dimoun ki nou zwenn dan predikasyon. O kontrer, nou devret esey konpran sirkonstans ek lopinyon sak dimoun.

9. Ki nou pa devret fer? Eksplike.

9 Ler ou zwenn en dimoun dan predikasyon, pa prezimen ki ou konn son sirkonstans ouswa ki ou konn son krwayans e akoz i annan sa krwayans. (Prov. 18:13) O kontrer, avek bon zizman, servi bann kestyon pour aprann en keksoz lo sa dimoun e lo sa ki i krwar. (Prov. 20:5, NWT) Si i apropriye dan ou kiltir, demann li lo son travay, son fanmir, son bann leksperyans e sa ki i panse lo serten topik. Ler nou demann kestyon, i konmsi nou pe les dimoun dir nou akoz zot bezwen sa bon nouvel. Ler nou konn sa, nou kapab pran an konsiderasyon zot santiman e donn zot sa led ki zot bezwen, zis parey Zezi ti fer.​—Konpar 1 Korentyen 9:19-23.

Imazinen ki mannyer lavi sa dimoun ki ou pres avek i ete (Vwar paragraf 10-11)

10-11. Anliny avek 2 Korentyen 4:7, 8, ki en dezyenm fason nou kapab pran an konsiderasyon santiman lezot? Donn en legzanp.

10 Dezyenmman, esey imazinen ki mannyer zot lavi i ete. Dan serten fason, nou kapab konpran zot sityasyon. Apre tou, nou osi nou bann imen enparfe e nou annan problenm. (1 Kor. 10:13) Nou konnen ki lavi dan sa lemonn i kapab vreman difisil. Sel fason ki nou andire se gras a led Zeova. (Lir 2 Korentyen 4:7, 8.) Alor mazin bann ki napa en lanmitye avek Zeova. I bezwen ki i vreman difisil pour zot viv dan sa lemonn san son led. Parey Zezi, nou leker i fermal ler nou mazin zot sityasyon e nou anvi “anmenn bon nouvel konsernan en keksoz meyer.”​—Iza. 52:7, NWT.

11 Annou vwar legzanp en frer ki apel Sergey. Avan ki Sergey ti aprann laverite, i ti vreman timid e trankil. I ti vwar li vreman difisil pour koz avek lezot. Avek letan, i ti aksepte en letid Labib. Sergey i dir: “Anmezir ki mon ti etidye Labib, mon ti aprann ki bann Kretyen i annan sa responsabilite pour partaz zot krwayans avek lezot. Mon ti krwar ki mon pa ti pou zanmen kapab fer sa.” Kantmenm sa, i ti mazin lo bann ki pa ti ankor tann laverite e i ti realize ki zot lavi i bezwen vreman difisil akoz zot pa konn Zeova. I dir: “Bann nouvo keksoz ki mon ti pe aprann ti fer mwan vreman zwaye e mon ti santi mwan an pe e kalm. Mon ti konnen ki lezot osi ti bezwen aprann sa bann keksoz.” Anmezir ki Sergey ti pli byen konpran santiman lezot, i ti remarke ki i ti ganny plis kouraz pour prese. Sergey i dir: “Mon ti sirprann pour vwar ki ler mon ti koz avek lezot dimoun lo Labib, sa ti fer mwan pli konfidan. Osi, ler mon ti koz avek lezot konsernan mon krwayans, sa ti batir mon prop lafwa.” *

I kapab pran letan pour serten dimoun progrese spirityelman (Vwar paragraf 12-13)

12-13. Akoz nou bezwen annan pasyans avek bann ki nou etidye avek? Donn en legzanp.

12 Trwazyenmman, annan pasyans avek ou bann etidyan. Rapel ki petet zot pa’n zanmen mazin lo serten laverite ki dan Labib ki nou nou konn tre byen. An plis, en kantite parmi zot i konvenki ki sa ki zot krwar ladan i vre. I kapab ki zot santi ki zot larelizyon i en keksoz enportan ki fer zot vin pros avek zot fanmir, zot kiltir ek bann dimoun dan zot kominote. Ki mannyer nou kapab ed zot?

13 Reflesi lo sa konparezon: Ki i arive avek en vye pon ki bezwen ganny ranplase? Souvandfwa, en nouvo pon i ganny konstrir anmezir ki sa enn vye pe kontinyen ganny servi. Enn fwa ki sa nouvo pon in pare, sa enn vye i kapab ganny demolir. Pareyman, avan nou demann dimoun pour abandonn zot krwayans ki vreman presye pour zot, nou kapab konmans par ed zot pour aprann e kontan bann nouvo laverite, setadir bann lansennyman Labib ki zot pa konnen avan ki zot konmans etidye. I selman apre sa ki zot pou kapab abandonn zot vye krwayans. I kapab pran letan pour ed dimoun fer sa bann sanzman.​—Rom. 12:2.

14-15. Ki mannyer nou kapab ed bann ki pa konnen ki nou annan sa lespwar pour viv pour touzour lo later? Donn en legzanp.

14 Si nou annan pasyans avek bann dimoun dan teritwar, nou pa pou ekspekte ki zot konpran ouswa aksepte bann laverite dan Labib premye fwa ki zot tann li. O kontrer, ler nou konpran santiman lezot, sa i pous nou pour ed zot ptitapti, pour reflesi lo sa ki Labib i dir. Konman en legzanp, mazin lo ki mannyer nou kapab ed en dimoun pour konpran ki nou annan sa lespwar pour viv pour touzour dan en paradi lo later. En kantite pa konn gran keksoz ouswa pa konn nanryen konsernan sa lansennyman. Petet zot krwar ki ler en dimoun i mor, i pa pou kapab viv ankor. Ouswa i kapab ki zot krwar ki tou bon dimoun i al dan lesyel. Ki mannyer nou kapab ed zot?

15 Annou vwar ki mannyer en frer i ed dimoun pour konpran ki nou annan sa lespwar pour viv pour touzour lo later. Premyerman, i lir Zenez 1:28. Apre i demann sa met lakour kote Bondye ti anvi bann imen i viv e ki kalite lavi i ti anvi zot annan. Laplipar dimoun i dir, “Lo later e i ti anvi ki zot ere.” Apre sa, sa frer i lir Izai 55:11 e i demann zot si plan Bondye in sanze. Souvandfwa, sa met lakour pou dir non. Finalman, sa frer i lir Psonm 37:10, 11 (NWT) e i demande ki mannyer imen pour viv a lavenir. An servan Labib dan sa fason, i’n ed en kantite dimoun pour konpran ki Bondye i ankor oule ki bann bon dimoun i viv pour touzour dan en Paradi lo later.

En pti aksyon ki pa paret i annan en gran lenportans, parey anvoy en let ankourazan, i kapab fer en kantite dibyen (Vwar paragraf 16-17)

16-17. Ler nou gard antet Proverb 3:27, ki serten keksoz pratik nou kapab fer pour montre ki nou konpran santiman lezot? Donn en legzanp.

16 Katriyenmman, mazin lo sa ki ou kapab fer pour demontre konsiderasyon anver bann dimoun ki ou zwenn dan predikasyon. Par egzanp, eski nou’n pas kot zot dan en moman ki pa konvenab? Nou kapab demann leskiz e ofer pour retourn en lot ler ki pli bon. Ki nou kapab fer si en met lakour i bezwen led pour fer en pti louvraz? Ouswa ki nou kapab fer si en dimoun ki pa kapab kit son lakour akoz i malad ouswa tro vye i bezwen led pour fer son konmisyon? Dan sa bann sityasyon, petet nou kapab ed sa dimoun.​—Lir Proverb 3:27.

17 En ser ti ganny en bon rezilta apre ki i ti’n fer en keksoz ki pa ti paret annan en gran lenportans. Vi ki i ti pran an konsiderasyon santiman en fanmir, i ti ekri zot en let apre ki zot ti’n perdi en zanfan dan lanmor. Dan son let i ti enkli bann verse Labib rekonfortan. Ki lefe sa let ti annan lo sa fanmir? Sa manman ki ti dan sagrinasyon ti ekri: “Yer ti vreman difisil pour mwan. Mon pa krwar ou konnen ki kantite ou let in ed nou. Mon vreman apresye sa let ki’n rekonfort nou en kantite. Mon asire ki yer mon’n lir ou let plis ki 20 fwa. Mon ti sirprann pour lir sa bann zoli parol ankourazan e pour vwar ki ou’n demontre sa gran lentere dan nou. Mon remersye ou avek tou mon leker.” San dout, nou kapab ganny bann bon rezilta ler nou met nou lekor dan plas bann dimoun ki pe soufer e apre fer en keksoz pour ed zot.

KONPRAN SA KI ZEOVA I EKSPEKTE AVEK NOU

18. Anliny avek 1 Korentyen 3:6, 7, ki nou anvi gard antet konsernan nou travay predikasyon e akoz?

18 Byensir, nou anvi gard antet sa ki Zeova i ekspekte nou fer dan predikasyon. Nou fer nou par pour ed dimoun aprann konn Bondye, me sa bout pli enportan pa nou ki fer. (Lir 1 Korentyen 3:6, 7.) Zeova ki atir dimoun ver li. (Zan 6:44) A lafen dizour, si en dimoun pou aksepte ouswa rezet sa bon nouvel, sa i depan lo son kondisyon leker. (Mat. 13:4-8) Rapel ki laplipar dimoun pa ti aksepte mesaz Zezi menm si i ti sa pli gran Ansenyan ki’n deza egziste! Alor, nou pa devret dekouraze si en kantite dimoun ki nou pe esey ede pa ekout nou mesaz.

19. Ki bon rezilta nou pou gannyen ler nou konpran santiman bann dimoun ki nou zwenn dan predikasyon?

19 Nou pou ganny bann bon rezilta ler nou pran an konsiderasyon santiman bann dimoun ki nou zwenn dan predikasyon. Nou pou ganny plis lazwa dan predikasyon. Nou pou vwar ki i annan plis lazwa pour donnen. Osi, nou fer li pli fasil pour bann ki “annan sa bon kondisyon leker pour ganny lavi eternel” aksepte sa bon nouvel. (Akt 13:48) “Alor, tan ki nou annan loportinite, annou fer sa ki byen anver tou dimoun.” (Gal. 6:10) Ler nou fer sa, nou pou zwaye parski nou’n glorifye nou Papa dan lesyel.​—Mat. 5:16.

KANTIK 64 Pran plezir pour partisip dan rekolt

^ par. 5 Ler nou konpran santiman lezot, nou kapab ganny plis lazwa dan predikasyon e souvan dimoun pou pli pare pour ekout nou mesaz. Akoz sa? Dan sa lartik, nou pou vwar ki nou kapab aprann avek legzanp Zezi e kat fason ki nou kapab montre ki nou konpran santiman bann dimoun ki nou zwenn dan predikasyon.

^ par. 8 Vwar sa lartik “Swiv Lareg-d-or dan predikasyon” dan Latour Veyer le 15 Me 2014.

^ par. 11 Vwar Latour Veyer le 1 Out 2011 paz 21-22 an Angle.