Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

SIRONGWA SELIRONGO 13

Likida nkenda mokuzuvhisa

Likida nkenda mokuzuvhisa

“Nkenda tazi mu gwire . . . Makura ta tameke kuvaronga yoyinzi.”—MAR. 6:34.

RUSUMO 70 Papareni vantu wovawa

ETWAROMO *

1. Sininke musinke simwe sosiwa esi ga kara naso Jesus? Faturura.

SININKE simwe sosiwa esi ga kara naso Jesus kuna kara evhuliko lyokukwata egano maudigu aga atu ligwanekere nago ngovantu wokudira kusikilira mo. Apa Jesus ga ya kere pevhu, age nga “hafesa ko ava vana hafa,” ntani nga “lilisa ko ava vana kulira.” (Rom. 12:15) Pasihonena, apa varongwa vendi 70 va ka tengwire noruhafo mosirugana sokuzuvhisa, Jesus kwa ‘hefe moMpepo zoKupongoka.’ (Ruk. 10:17-21) Nye mokulisiga, apa Jesus ga mwene vantu vana guwu morwa nomfa daRasarusa, Jesus kwa “handukire momutjima oku guna mu pwaga.”—Joh. 11:33.

2. Yisinke ya ninkisire Jesus a tekure vantu nonkenda?

2 Yisinke ya ninkisire Jesus yipo a tekura vantu wokudira kusikilira mo nonkenda? Sininke somulyo po esi sa mu vaterere, kuna kara asi Jesus kwa here vantu. Ngamoomu ka tu yi zogerere mosirongwa sa ka pita, Jesus kwa ‘hefe pokukara kumwe norudi rovantu.’ (Yis. 8:31) Eharo eli ga kere nalyo kwa mu vaterere a dive omu ava gazara vantu. Mupositoli Johanesa kwa tanta asi: “Ga divire eyi ya kara momutjima gomuntu.” (Joh. 2:25) Jesus ga kere nonkenda kovakwawo. Vantu va yi dimbwilire asi age ga kara neharo, ntani ngava purakene kombudi zoUhompa. Nsene tu kara nonkenda kovantu, ngayi tu tumangeda tu vatere vantu pokuvazuvhisira.—2 Tim. 4:5.

3-4. (a) Ngapi omu ngatu tara sirugana sokuzuvhisa nsene twa kara nonkenda? (b) Yisinke natu ka lironga mosirongwa esi?

3 Paurusa ga yi divire asi ga kara nositumbukira sokuzuvhisa, ntani nose twa yi diva asi twa hepa kuzuvhisa. (1 Kol. 9:16) Nye nsene tu kara nonkenda, kapi ngatu tara sirugana sokuzuvhisa asi aso situmbukira tupu. Ntani azo ngazi tu vatera tu zuvhisire vantu morwa twa va hara. Ose twa yi diva asi: “Kugava kwa kara nerago, kwa pitakana kutambura.” (Yirug. 20:35) Yipo nye, nsene tu zuvhisira vantu morwa tuna hara kuvavatera, ayo ngayi tu hafesa.

4 Mosirongwa esi tatu ka lironga omu natu likida nkenda mokuzuvhisa. Pomuhowo, tatu ka zogera eyi natu lirongera ko kwaJesus monkedi omu nga tara vantu. Ntani tatu ka lironga nonkedi ne omu natu mu honena.—1 Pet. 2:21.

JESUS KWA LIKIDIRE NKENDA MOKUZUVHISA

Fellow feeling moved Jesus to preach a message of comfort (See paragraphs 5-6)

5-6. (a) Wolye ga likidire Jesus nkenda? (b) Morwasinke Jesus ga likidilire nkenda kovantu ava nga zuvhisire ngomu va yi pumbire mwaJesaya 61:1, 2?

5 Koneka omu Jesus ga likidire nkenda. Sikando simwe age kwa zuvhisire novarongwa vendi unene. Bibeli kutanta asi: “Noruveze si rooru va gwene rokulya.” Makura Jesus ta twara varongwa vendi “kevega lyomaporeza” yipo va ka “pwizumuke kanunu.” Nye mbunga zonene kwa hovere kuza oku ga vyukire Jesus novarongwa vendi. Ngapi ga lizuvhire Jesus apa ga va mwene ntani yisinke ga rugene ko? Bibeli kutanta asi: “Nkenda tazi mu gwire, morwa awo kwa kere ngwendi nonzwi da hana musita. Makura ta tameke kuvaronga yoyinzi.”—Mar. 6:30-34.

6 Tu tarurureni eyi ya ninkisire Jesus a kare nonkenda. Age kwa va mwene asi awo “kwa kere ngwendi nonzwi da hana musita.” Nampo vamwe kwa kere nohepwere ndi ngava rugana unene yipo va rere mapata gawo. Vamwe nampo kwa guvire morwa vekoro lyawo kwa fire. Nsene asi yimo ngoso, Jesus ga kwete egano udigu wawo. Ngomu ka tu yi zogerere mosirongwa sa ka pita, Jesus nampo nage kwa ligwanekerere nomaudigu ogo. Jesus ga kere nosinka kovantu, ano eyi kwa mu tumangedere ava hengagwide nombudi zongwa pokuvazuvhisira.—Resa Jesaya 61:1, 2.

7. Ngapi omu natu honena sihonena saJesus?

7 Yisinke tuna lirongere ko kosihonena saJesus? Ngwendi mosiruwo saJesus, nose twa kara novantu ava va kara “ngwendi nonzwi da hana musita.” Awo kwa kara nomaudigu gomanzi. Ose twa kara nombudi zoUhompa, ezi va hepa. (Ehor. 14:6) Yipo nye, tu honeneni Jesus pokuzuvhisa mbudi zongwa morwa twa kara ‘nonkenda kovarupiranonkondo novahepwe.’ (Epis. 72:13) Ose twa kara nonkenda kovantu ntani tuna hara kurugana ko yuma yipo tu va vatere.

NGAPI OMU NATU LIKIDA NKENDA?

Gazadara ko koyihepwa yankenye muntu (Tara paragarafu 8-9)

8. Nkedi musinke zimwe natu likida nkenda mokuzuvhisa? Yi fanekesa.

8 Yisinke nayi tu vatera tu likide nkenda kovantu ava atu zuvhisire? Nsene mokuzuvhisa tuna kara, twa hepa kulitura moukaro wawo yipo tu dive omu natu va tekura. * (Mat. 7:12) Tu tarurureni nonkedi ne omu natu vhura kuyirugana. Nkedi zokuhova, gazadara ko koyihepwa yankenye muntu. Sirugana setu sokuzuvhisa kwa fana ngwendi sandokotora. Ndokotora gomuwa, kugazadara ko eyi ga hepa nkenye muveli. Age kupura mapuro nokupurakena komuveli ngomu ana kufaturura udigu wendi. Age kapi a gava tupu nkenye mutji komuveli, age ga hana kudiva asi yisinke ana kuvera nawa-nawa ogo muveli. Mokulifana kapisi tu ruganese nkenye apa nkedi zokulifana kwankenye muntu ogu tuna kuzuvhisira. Nye twa hepa kuhetekera ko kukwata egano ukaro wankenye muntu ntani nomu a gazara.

9. Yisinke natu nyokera po kugazara? Nye ngapi natu yi rugana?

9 Nsene moyirugana yokuzuvhisa ono kara, nyokera po kugazara asi wa diva ukaro wankenye muntu ndi eyi ga pura neyi ga yi pulira. (Yis. 18:13) Nye ruganesa mapuro gomawa yipo o dive ukaro womuntu ogo neyi ga pura. (Yis. 20:5) Nsene mompo zeni kapi ya kara epuko kupura mapuro, mupura kuhamena yirugana yendi nepata lyendi nontundiliro zendi ntani nomu a tara yininke. Nsene tu pura mapuro gangoso, ose ngatu va pa mpito va tu tantere eyi vana hepere mbudi zongwa. Nsene tu diva ukaro wawo, ngatu va vatera kuliza noyihepwa yawo ngwendi moomu tupu ga yi rugene Jesus.—Hetakanesa 1 Vakolinte 9:19-23.

Gazadara ko kuhamena eparu lyogu ono kuzuvhisira omu ngali fana (Tara paragarafu 10-11)

10-11. Kuliza no-2 Vakolinte 4:7, 8, nkedi musinke zauvali natu likida nkenda? Gava sihonena.

10 Nkedi zauvali, hetekera ko kugazara omu eparu lyawo lina kara. Kuvhura tu kwate egano ukaro wawo, morwa natuvenye kuligwanekera nomaudigu ngovantu wokudira kusikilira mo. (1 Kol. 10:13) Eparu lina digopa mouzuni ou. Nye Jehova kutuvatera tu lididimikire maudigu ogo. (Resa 2 Vakolinte 4:7, 8.) Nye gazadara ko kuhamena vantu ava ava paruka mouzuni ou va hana kukara nelikwatakano naJehova. Ngwendi Jesus, ose kuvafira nkenda ntani ayo kututumangeda tu va zuvhisire “mbudi zongwa.”—Jes. 52:7.

11 Gazadara kosihonena samunazinyetu gedina Sergey. Komeho a lironge Bibeli age kwa kere muntu gokumwena ntani gonomuga. Age ngayi mu digopere kuuyunga novantu. Konyima zosiruwo ta ya tameke kulironga Bibeli. Sergey kwa tanta asi: “Ame kwa ya dimbwilire asi Vakriste kwa kara nositumbukira sokutantera ko vakwawo eyi va lironga. Nye ngani lizuvhu asi kapi ngani yi vhura.” Nampili ngoso, age kwa gazadarere ko kuhamena vantu ava va dira kuzuvha rumwe mbudi zongwa nomu eparu lyawo ali digopa morwa kudira kudiva Jehova. Sergey kwa tanta asi: “Yininke yoyipe eyi na lirongere kwa retera nge ruhafo ntani nombili zomomutjma. Na yi divire asi vantu wopeke nawo va hepa kudiva eyi na lirongere.” Ngomu Sergey ga fililire nkenda vantu age kapi hena ga kere nowoma wokuzuvhisa. Age kwa tanta asi: “Kutantera ko wopeke kuhamena Bibeli ya vaterere nge ni dire kukara nonomuga. Ntani ayo kwa nkondopeka epuro lyange.” *

Vamwe kugusa siruwo mokutura po ezokomeho lyopampepo (Tara paragarafu 12-13)

12-13. Morwasinke twa hepera kukara nelididimiko kovantu ava atu lirongo nawo? Yi fanekesa.

12 Nkedi zautatu, kara nelididimiko kovantu ava o rongo. Diworoka asi awo nampo kapi va zuvha rumwe marongo aga twa diva. Ntani nampo awo kwa hara unene eyi va pura kutunda unona. Ndi nampo awo kutara epuliro lyawo asi mulyo morwa alyo kuvareta kumwe ngepata. Ngapi natu va vatera?

13 Gazadara ko kosifanekeso esi. Yisinke ayi horoka nsene ntopa zimwe vana hara kuziwapukurura? Pomuhowo awo kudika ntopa zompe posiruwo oso vantu awo kuna kuruganesa zonkurunkuru. Ntopa zonkurunkuru kuzizungurura po tupu nsene ntopa zompe zina pu kudika. Mokulifana, komeho tu tantere vantu va sige marongo aga va pura, pomuhowo twa hepa kuvavatera va dive nokuhara marongo gousili. Nsene tu yi rugana ngoso, ayo ngayi va vatera va sige eyi va pura. Ayo kuvhura kugusa siruwo mokuvatera vantu va ture po marunduruko gangoso.—Rom. 12:2.

14-15. Ngapi omu natu vhura kuvatera vantu ava va dira kudiva ehuguvaro lyokukaparukira narunye moparadisa? Gava sihonena.

14 Nsene twa kara nelididimiko, kapi ngatu ndindira vantu va tambure mbudi zetu sikando sokuhova. Nye nsene tu kara nonkenda, ose ngatu twikira ngorooro kuvavatera yipo va kwate egano Matjangwa. Pasihonena, koneka omu natu vhura kuvatera muntu yipo a kwate egano ehuguvaro eli twa kara nalyo lyokukaparukira narunye pevhu moparadisa. Sinzi sovantu kapi va diva erongo eli. Awo kwa pura asi nsene muntu ana fu, age kapi hena nga paruka. Ndi kuvhura va gazare asi vantu wovawa navenye kuza meguru. Ngapi omu natu vhura kuvavatera?

15 Tu tareni nkedi zimwe ezi a ruganesa munazinyetu gumwe. Pomuhowo age kuresa Genesis 1:28. Makura ta pura ogu ana kuzuvhisira asi kupi ga harerere Karunga vantu va parukire ntani eparu musinke ga va harerere. Sinzi sovantu kulimburura asi, “Pevhu, ntani kwa va harerere va paruke nawa.” Makura munazinyetu kuresa hena Jesaya 55:11 nokupura nsene asi sitambo saKarunga kovantu sarunduruka. Yikando yoyinzi, vantu kulimburura asi hawe. Ano munazinyetu ogo kuhulisa netjangwa lyemEpisarome 37:10, 11 nokupura omu nga li ka fana eparu komeho. Pokuruganesa nkedi ezi, age kwa vatera vantu wovanzi va kwate egano asi, Karunga kwa hara vantu va paruke narunye moParadisa pevhu.

Nsene o likida nkenda nampili pokutuma mbilive, kuvhura kureta yitundwamo yoyiwa (Tara paragarafu 16-17)

16-17. Pokugazadara ko Etjangwa lyomoYisewe 3:27, nonkedi musinke dimwe natu vhura kulikida nkenda kovantu? Yi fanekesa.

16 Nkedi zaune, gazadara ko eyi no rugana yipo o likide asi wa hara vantu. Pasihonena, wa dingura rumwe muntu posiruwo sokudira kuwapera ndi? Nsene kutuhorokera, ya wapa kuhundira egusiropo nokukatengwira ko sikando sokuwapera. Nye ngapi nsene ogu tuna kuzuvhisira ana kara noyirugana yoyisesu? Ndi ngapi nsene ogu tuna kuzuvhisira mukurupe ndi muveli ogu ana hepa evatero lyokukamurandera yuma ndi nayopeke? Twa hepa kugava evatero momaukaro gangoso.—Resa Yisewe 3:27.

17 Munazinyetukadi gumwe kwa limonena yitundwamo yoyiwa morwa ga likidire nkenda. Age kwa tjangerere mbilive epata limwe omu mwa dogorokere mukeke. Mombilive ozo age kwa tulire mo Matjangwa gehengagwido. Ngapi omu mbilive ozo za kundamene epata olyo? Ozina womukeke ogo kwa mu tanterere asi: “Nkera kani guvire sili unene, nye mbilive zoge kazi tu vaterere sili. Tani ku pandura unene kombilive zoge ezi kazi tu hengagwidire. Ame kani zi resere nkera yikando yokupitakana po-20. Amo ka mu kere magano gomawa, geharo ntani gokukorangeda. Mpandu zonene sili.” Ose ngatu gwana yitundwamo yoyiwa nsene tu kwata egano maudigu aga ava ligwanekere nago vantu nokuvavatera.

KARA NOMUTARO GOUHUNGA KOSIRUGANA SOKUZUVHISA

18. Kuliza no-1 Vakolinte 3:6, 7 Yisinke twa hepa kudiworoka kuhamena sirugana setu sokuzuvhisa?

18 Tuna hara kukara nomutaro gouhunga mosirugana sokuzuvhisa. Kuvhura tu liture mo unene mokuvatera vantu va lironge kuhamena Karunga nye kapisi nyose atu reta vantu mousili. (Resa 1 Vakolinte 3:6, 7.) Jehova yige a koko vantu. (Joh. 6:44) Nkenye muntu kutambura mbudi zongwa kuliza nomutjima gwendi. (Mat. 13:4-8) Diworokeni asi sinzi sovantu kapi va tambwire mbudi ezi nga zuvhisa Jesus ntani age kwa kere Murongi gomunene. Mokumona asi age kwa kere murongi gomunene, kapisi yi tu guvise nsene sinzi sovantu kapi vana kutambura mbudi ezi tuna kuvazuvhisira.

19. Mauwa musinke atu gwanene mo nsene tu likida nkenda moyirugana yokuzuvhisa?

19 Nsene tu likida nkenda ngatu gwanena mo mauwa gomanzi moyirugana yokuzuvhisa. Ose ngatu hafera sirugana sokuzuvhisa, ngatu li monena ruhafo oru aru tundu pokugava ntani ngatu vatera “ava gwa tumbukira mwenyo gwanarunye” va tambure mbudi zongwa. (Yirug. 13:48) Yipo nye, “paapa tuna kareni nosiruwo, atu ruganeneni navenye uwa, unene po vapuli vakwetetu.” (Gar. 6:10) Makura ayo ngayi tu hafesa pokudiva asi ose kuna ku yererepeka Guhyetu gemeguru.”—Mat. 5:16.

RUSUMO 64 Lihameka momuzangu noruhafo

^ para. 2 Nsene tu likida nkenda, ngatu hafa ntani vantu ngava purakena kombudi zetu. Morwasinke? Mosirongwa esi tatu ka konakona eyi natu lirongera ko kosihonena saJesus ntani nonkedi ne omu natu likida nkenda vantu ava atu zuvhisire.

^ para. 5 EFATURURO LYONKANGO: Kuliza nosirongwa esi, nkenda kutanta asi kufira muntu sinka ogu ana kuhepa ndi ogu va tekura momudona. Nsene tu kara nomalizuvho gangoso, ayo ngayi tu tumangeda tu vatere vantu.

^ para. 8 Tara sirongwa “Mokuzuvhisa, tekura vantu moomu ono hara va ku tekure” moRuhungu 15 Kudumonkuru 2014.

^ para. 11 Tara Ruhungu 1 Siwogedi 2011, pp. 21-22, moruingilisa.