1. Otyipuka patyi tyihuvisa unene ku Sesusi? Hangununa.

OTYIPUKA tyimwe tyihuvisa unene ku Sesusi, okutala onkhalelo anoñgonoka ovitateka tulambela. Etyi ali pano pohi, Sesusi wahambukilwe na vana vahambukwa, alili na vana valila. (Loma 12:15) Mongeleka, etyi ovalongwa vae 70 vakondole nehambu mokonda yovilinga viokuivisa viaendele nawa, Sesusi “ahambukwa unene.” (Luka 10:17-21) Tupu, etyi amona onkhalelo ovanthu ankho vekahi nokulila Lasalu, “atyimuihama unene komutima akeme.” — Suau 11:33.

2. Oityi tyakuatesileko Sesusi okukala nokankhenda novanthu?

² Sesusi ankho hamukuankhali-ko, mahi no ngotyo ankho una okankhenda novanthu. Oityi tyemukuatesileko? Tete, omokonda ankho uhole ovanthu. Ngetyi tuapopia monthele yokualamba, ‘haunene ankho uhole ovanthu.’ (Pro. 8:31) Ohole ankho ena novanthu yemulundile okunoñgonoka nawa onkhalelo yavo yokusoka. Apositolu Suau wapopia konthele ya Sesusi okuti: “Ankho wii etyi tyikahi movanthu.” (Suau 2:25) Sesusi ankho una okankhenda novanthu. Iya ovanthu ankho vetavela tyina Sesusi evelongesa konthele Youhamba mokonda ankho vetyii nawa okuti uvehole. Inkha nonthue tukala nokankhenda novanthu movilinga viokuivisa, matutyivili okuvekuatesako. — 2 Tim. 4:5.

3-4. (a) Inkha tukala nokankhenda, oñgeni matutale ovilinga viokuivisa? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Apositolu Paulu ankho utyii okuti una otyilinga tyokuivisa. Iya nonthue tuna otyilinga otyo hono. (1 Kol. 9:16) Mahi inkha tukala nokankhenda novanthu, kamatuivisa vala mokonda tuna okutyilinga, mahi omokonda tuesuka navo iya tuhanda okuvekuatesako. Onthue tutyii okuti “okuava  tyihambukiswa vali tyipona okupewa.” (Ovil. 20:35) Inkha tuivisa mokonda tuhanda okukuatesako ovanthu, matuhambukilwa otyilinga otyo.

⁴ Monthele ei, matulilongesa oñgeni tupondola okulekesa okuti tuesuka novanthu tuivisa. Tete, matutale oityi tupondola okulilongesila konkhalelo Sesusi ankho atala ovanthu. Konyima atulilongesa ononkhalelo ononkhuana tupondola okuhetekela ongeleka yae. — 1 Pet. 2:21.

5-6. (a) Oñgeni Sesusi alekesile okuti ankho usuka novanthu? (b) Ngetyi tyipopia Isaías 61:1, 2, omokonda yatyi Sesusi ankho ena okankhenda novanthu aivisa?

⁵ Tutalei ongeleka imwe ilekesa okuti Sesusi ankho una okankhenda. Nthiki imwe Sesusi novalongwa vae vakaivisile iya ankho vaponwa unene. Alo umwe kavamuene “omuvo wokulia.” Ngotyo, Sesusi apopila ovalongwa vae opo vende ‘pomphangu pehena ovanthu opo vakapululukwe-po katutu.’ Etyi vehika pomphangu yatyo opo, avavasi-po ovanthu ovanyingi. Oñgeni Sesusi akalele etyi amona ovanthu ovo? “Akala nokankhenda * navo, mokonda ankho vekahi ngonongi mbehena omunthita. Ahimbika okuvelongesa ovipuka ovinyingi.” — Malu. 6:30-34.

⁶ Omokonda yatyi Sesusi akalelela nokankhenda novanthu vana? Omokonda wamona okuti ankho vekahi “ngo nongi mbehena omunthita.” Hamwe Sesusi wamona okuti vamwe puvo ankho vahepa iya vaundapa unene opo vatekule onombunga mbavo. Ovakuavo hamwe ankho vasoya mokonda vankhisa vavo vehole. Sesusi ankho wii nawa oñgeni ovitateka ovio visoyesa. Ngetyi tuapopia monthele yokualamba, Sesusi nae wakalele novitateka vimwe ngovio. Okankhenda ankho ena novanthu, kemulundile okuvepopila onondaka onongwa. — Tanga Isaías 61:1, 2.

7. Oñgeni onthue tuhetekela ongeleka ya Sesusi?

 ⁷ Oityi tulilongesila kongeleka ya Sesusi? Nga Sesusi, nonthue tukala novanthu vekahi “ngo nongi mbehena omunthita.” Navo vena ovitateka ovinyingi iya etyi matyivekuatesako vala, onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. (Ehol. 14:6) Nonthue tuivisa onondaka onongwa nga Sesusi mokonda tuna “okankhenda na una uhena tyae nomuhepi.” (Sal. 72:13) Onthue tusuka novanthu iya tuhanda okuvekuatesako.

8. Oipi onkhalelo imwe yokulekesa okuti tuesuka novanthu tuivisa? Popia ongeleka.

⁸ Oityi matyitukuatesako okusuka na vana tuivisa? Tuna okulinga ononkhono mbokunoñgonoka oñgeni ovanthu tuvasa movilinga viokuivisa vasoka. Konyima, atuvelingi ngetyi tuhanda tulingwe inkha tuali pomphangu yavo. * (Mat. 7:12) Matutale ononkhalelo ononkhuana mbokutyilinga. Tete, tuesukisa okusoka ku etyi tyisukalalesa kese munthu. Ovilinga viokuivisa vipondola okuelekwa notyilinga tyo ndotolo. Ondotolo ikahi nawa, isoka ku etyi kese munthu esukisa. Ipula kese muvei iya aitehelela nawa tyina apopia apa peihama. Ondotolo kaimuavela vala liwa-liwa ovihemba mahi nkhele itala ouvela wae opo emuavele ovihemba mavimuhakula. Tupu movilinga viokuivisa onthue katupondola okupopia novanthu aveho monkhalelo ike vala. Tuna okuovola okunoñgonoka oñgeni kese munthu ekahi, nonkhalelo yae yokusoka.

9. Oityi tuna okulityilika? Hangununa.

⁹ Tyina wamavasi omunthu movilinga viokuivisa, uhasoke vala okuti wii ovipuka aviho vikahi nokuenda momuenyo wae, netyi asoka no mokonda yatyi asokela ngotyo. (Pro. 18:13) Mahi linga omapulo opo unoñgonoke ovipuka vimwe konthele yae. (Pro. 20:5) Inkha potyilongo tyove tyitavela, mupula konthele yovilinga viae, nombunga yae, novipuka viaendele momuenyo wae, netyi asoka. Tyina tulinga omapulo movilinga viokuivisa, tuyeka ovanthu vetupopile omokonda yatyi vesukisila onondaka onongwa. Tyina tuamanoñgonoka ovipuka vimwe konthele yavo, pahe tuna okulekesa okuti tuesuka navo mokuvekuatesako ngetyi Sesusi alingile. — Tyieleka na 1 Kolindu 9:19-23.

10-11. Ngetyi tyipopia 2 Kolindu 4:7, 8, oipi onkhalelo ya vali matulekesa okuti tusuka na vakuetu? Popia ongeleka.

¹⁰ Vali ovola okusoka kovitateka ovanthu vena. Movipuka vimwe, onthue tuelifwa novanthu tuivisa. Hinangela okuti atuho tuvakuankhali iya atuho tuna ovitateka. (1 Kol. 10:13) Onthue tutyii okuti omuenyo mouye uno kawapepukile. Tukahi vala nokukoleleya  movitateka viouye uno mokonda yekuateso lya Siovaa. (Tanga 2 Kolindu 4:7, 8.) Pahe soka vala kovanthu vehena oupanga wapama na Siovaa! Tyivepuiya vali unene okukoleleya movitateka viouye uno. Onthue tukala nokankhenda navo nga Sesusi iya atulingi ononkhono mbokuvepopila “onondaka onongwa mbovipuka oviwa.” — Isa. 52:7.

¹¹ Tala ongeleka yomukuatate umwe utiwa o Sergey. Etyi ehenelilongese otyili, ankho una ohonyi, iya ankho tyimupuiya okupopia novanthu. Mahi, nthiki imwe etavela okulilongesa Ombimbiliya. Sergey wati: “Etyi nelilongesa Ombimbiliya, andyinoñgonoka okuti Ovakilisitau vena yokupopila vakuavo konthele yetyi valongeswa. Iya ame ankho ndyisoka okuti himetyivili.” No ngotyo Sergey ankho usoka oñgeni omuenyo upuiya tyihena oupanga na Siovaa. Wapopia okuti ovipuka ovipe ankho ekahi nokulilongesa viemukuatesako okukala nehambu nombembwa. Wati: “Ankho ndyityii okuti vakuetu navo vesukisa okunoñgonoka otyili.” Okusuka novanthu, tyemuavela ondundo yokuivisa. Ayawisako okuti: “Okulongesa vakuetu Ombimbiliya, tyankhuatesako okuhakala vali nowoma tupu tyapameka vali ekolelo liange.” *

12-13. Omokonda yatyi tuesukisila okupwa-elundo novalongwa vetu? Popia ongeleka.

¹² Tatu, pwa-elundo na vana ulongesa. Hinangela okuti vamwe ulongesa nkhele kavenesoke nawa kovipuka vimwe vyo Mbimbiliya. Iya vamwe vehole unene ongeleya yavo mokonda hamwe velitehelela okuti ivewaneka nombunga yavo, novituwa viavo, novanthu vo potyilongo tyavo. Oityi tupondola okulinga opo tuvekuateseko?

¹³ Soka ku etyi: Tyina otyilalo tyamakulupa ine tyihanda okuteka-po, ovanthu vatunga otyikuavo. Mahi oñgeni vetyilinga? Tyina vatunga otyipe, otyikulu tyatyo kavetyihanye-po. Vahanyapo vala otyilalo otyikulu tyina  otyipe tyamapu okutungwa. Movilinga viokuivisa ongotyo tuna okulinga. Opo tukuateseko ovanthu okuyekapo omatavelo avo, tete tuesukisa okuvekuatesako okupanda otyili tyo Mbimbiliya. Tuhinangelei okuti vavasa vala otyili etyi tuahimbika okulilongesa navo Ombimbiliya. Mavayekepo vala onongeleya mbomatutu inkha vapanda etyi Ombimbiliya ilongesa. Iya tyesukisa omuvo opo tukuateseko ovalongwa vetu okulinga omapiluluko oo. — Loma 12:2.

14-15. Oñgeni tupondola okukuatesako ovanthu okunoñgonoka okuti matukakala nomuenyo uhapu Momphangu Yombembwa pano pohi? Popia ongeleka.

¹⁴ Inkha tupwa-elundo movilinga viokuivisa, kamatukevela ovanthu vanoñgonoke ine vetavele etyi tuvelongesa monthiki ike vala. Mahi okankhenda maketulundu okutualako okuvekuatesako okusoka ku etyi Ombimbiliya ilongesa. Mongeleka, tala oñgeni tupondola okukuatesako omunthu okutavela okuti ovanthu mavakakala nomuenyo uhapu momphangu yombembwa pano pohi. Ovanyingi kavei ovipuka ovinyingi konthele yotyo. Hamwe vetavela okuti tyina omunthu amankhi katutiliswa. Ine hamwe vasoka okuti ovanthu aveho vekahi nawa mavakakala keulu. Oñgeni tupondola okuvekuatesako?

¹⁵ Omukuatate umwe wapopia etyi ehole okulinga. Tete, utanga omukanda wa Gênesis 1:28, apulu omulongwa opi Huku ankho ahanda ovanthu vakale iya omuenyo patyi ankho evehandela. Ovanyingi vakumbulula okuti: “Ankho uhanda ovanthu vakale nehambu pano pohi.” Konyima omukuatate atange Isaías 55:11, apulu omulongwa inkha ehando lya Huku liapiluluka. Ovikando ovinyingi, ovalongwa vakumbulula okuti, au. Pahe atange vali Salmo 37:10, 11, apulu oñgeni omuenyo wovanthu maukakala komutwe wandyila. Omukuatate oo, waundapesa ono testu ombo opo akuateseko ovanthu ovanyingi okunoñgonoka okuti no hono Huku nkhele uhanda ovanthu vakale nomuenyo uhapu Momphangu Yombembwa.

16-17. Ngetyi tyipopia Provérbios 3:27 ombupi ononkhalelo mbumwe matulekesa okuti tuesuka na vakuetu? Popia ongeleka.

¹⁶ Kuana, soka kovipuka upondola okulingila ovanthu mavilekesa okuti wesuka navo. Mongeleka, okuti nthiki imwe wavasile-ale omunthu wakuata omapita movilinga viokuivisa? Tyina otyo tyimoneka-po, tupondola okuita otyiponyo iya atupopi okuti matukondoka monthiki onkhuavo. Iya inkha omunthu tuavasa meumbo wesukisa okukuatesuako motyilinga tyimwe? Oityi matulingi tyina vana vehetyivili vali okuenda mokonda yokuavela ine yokuakulupa vesukisa okulandeluako ovipuka vimwe vahanda? Onthue matuvekuatesako. — Tanga Provérbios 3:27.

¹⁷ Omphange umwe waimbuka ouwa utundililako  kokulingila vakuavo ovipuka oviwa, alo umwe vina vimoneka ngoti ovitutu. Okankhenda kemulundile okuhonekela omukanda ombunga imwe yanyimisa olukembe. Momukanda oo, wahoneka-mo ono testu mbumwe mbupameka. Oñgeni omukanda oo wakalesa ombunga oyo? Omukai watyo wati: “Mongulo ovipuka ankho kavikahi nokuenda nawa, mahi etyi wahoneka tyetukuatesako unene. Napandula unene omukanda ou, alo hityivili okupopia onkhalelo wetukuatesileko. Mongulo tyafuile neutangele umwe ovikando vilamba po 20. Ovipuka wahoneka vialekesa nawa okuti utuhole, wesuka nonthue iya uhanda okutuungumanesa. Napandula unene.” Ovilinga viokuivisa, maviende vali nawa inkha tulinga ononkhono mbokunoñgonoka ovitateka vakuetu vena, atuvekuatesako.

18. Ngetyi tyilekesa 1 Kolindu 3:6, 7, oityi tuna okuhinangela tyina tukahi movilinga viokuivisa?

¹⁸ Onthue tuna okutala ovilinga viokuivisa monkhalelo yapola pokati. Tukuatesako ovanthu okunoñgonoka otyili, mahi tutyii okuti otyilinga tyakolela vali o tya Huku. (Tanga 1 Kolindu 3:6, 7.) Siovaa oe ukokela ovanthu kwe. (Suau 6:44) Inkha omunthu metavela otyili ine kametyitavela, otyo tyitei ku etyi tyikahi momutima wae. (Mat. 13:4-8) Hinangela okuti ovanthu ovanyingi kavetavelele etyi Sesusi evelongesile, namphila ankho Omulongesi omuwa! Ngotyo, katupondola okusoya tyina ovanthu ovanyingi vehetavela onondaka onongwa.

19. Ouwa patyi utundilila kokusuka novanthu movilinga viokuivisa?

¹⁹ Okulekesa okuti tuesuka novanthu movilinga viokuivisa tyituetela ouwa. Matuhambukilwa vali ovilinga viokuivisa. Tupu matuimbuka okuti okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa. Iya matukuatesako vana “vahanda omuenyo uhapu” okutavela onondaka onongwa Mbouhamba. (Ovil. 13:48) Ngotyo, “putyina tuna omphitilo, tulingilei oviwa ovanthu aveho.” (Gal. 6:10) Inkha tulinga ngotyo, matunkhimaneka Tate yetu wokeulu. — Mat. 5:16.