1. Uruemru i Jesu ọgo yọ mai te ọwan ẹhẹn? Dje yi fiotọre.

URUEMRU ọghoghanren owu ri Jesu o djephia ro teri ọwan ẹhẹn, yẹ ọrẹ ọ dabu vwẹruọ ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ fọkimẹ ọwan ituakpọ ri vwa gba. Ọke rọ ha uvuẹn otọrakpọ na, Jesu ọ sabu ‘ghọghọ rhẹ ihworho ra ghọghọ jeghwai viẹ rhẹ ihworho ra viẹ.’ (Rom. 12:15) Jerẹ udje, ọke rẹ idibo yi awan 70 a ghwẹrioma nẹ aghwoghwo rhe rhẹ aghọghọ, Jesu “nọ ghọghọren omamọ fọkiẹ ẹhẹn ọfuanfon na.” (Luke 10:17-21) Obọreva ye, ọke rọ mẹrẹn oborẹ uhwu i Lazarus ọ hobọte ihworho ro vwo ẹguọlọ kpahen, Jesu “nọ guanren uvuẹn ẹhẹn yen nọ ji da ye omamọ.”—John 11:33.

2. Me yọ ha userhumu rẹn i Jesu dje ọdamẹ rẹn ihworho?

² Me yọ ha userhumu rẹn ohworho ọgbagba ọnana vwo arodọmẹ ọrhẹ aruẹdọn kpahen ituakpọ ri vwa gba? Ọrukaro, Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen ihworho. Jerẹ oborẹ e yono vrẹn ne, Jesu o ‘vwo ẹguọlọ kpahen ituakpọ.’ (Prov. 8:31) Ẹguọlọ ri Jesu o vwo kpahen ihworho yo mwurien dabu rhe aye ọrhẹ iroro aye. Ọnyikọ John ọrhọ ta: “Ọye o rhe oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu onyakpọ.” (John 2:25) Jesu o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen awọrọ. Ihworho i rheri taghene i Jesu o vwo ẹguọlọ kpahen aye, ọrana no mwu aye kerhọ iyẹnrẹn esiri Uvie na. Ọwan i rhe ji vwo ẹguọlọ kpahen awọrọ, ono mwu ọwan ha userhumu rẹn aye uvuẹn owian aghwoghwo na.—2 Tim. 4:5.

3-4. (a) Erhe vwo ọdamẹ kpahen ihworho, ukẹro ọgo ya na ha ni owian aghwoghwo na? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Ọnyikọ Paul o rheri taghene o vwo owian ro no ghwoghwo, omaran ji te ọwan inyenana. (1 Cor. 9:16) Ọrẹn ọwan i rhe vwo ọdamẹ kpahen awọrọ, ọwan ni na ha ukẹro ọghoghanren ni owian aghwoghwo na. Ọwan ni ne djephia taghene ọwan i vwo ọdamẹ kpahen awọrọ, jeghwai vwo omwemẹ  ra na ha userhumu rẹn aye. Ọwan i rheri taghene “omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ọrẹ o tiobọnẹ ghwẹ ọrẹ a yẹre.” (Acts 20:35) Ọwan i rhe vwo iroro ọrana rhẹ ẹhẹn, ana riamerhen owian aghwoghwo na.

⁴ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ ene ru dje ọdamẹ phia rẹn ihworho uvuẹn owian aghwoghwo na. Ọrukaro, ene yono nẹ oborẹ i Jesu o roro kpahen ihworho. Orho ru, ene ji yono kpahen izede ẹne re ne ru hẹrokele udje yi.—1 Pet. 2:21

5-6. (a) Ayọmo yi Jesu o dje ọdamẹ phia riẹn? (b) Jerẹ oborẹ a ya rhẹ Isaiah 61:1, 2, mesoriẹ i Jesu o gbe arodọmẹ rẹn ihworho ro ghwoghwo riẹn?

⁵ Roro kpahen udje oborẹ i Jesu o dje ọdamẹ phia lele. Uvuẹn erhirhiẹ owu, Jesu ọrhẹ idibo yi ni dabu fiomarhọ owian aghwoghwo na. “Aye erhe vwo ọke owuorowu rẹ aye ina tobọ riẹ emare-en.” Omarana, Jesu no se idibo yi “riẹ ekete kologho” nẹ aye i ji “ronmoma ibiesuọn.” Ọrẹn otu gbidigbidi ni zẹ kobaro riẹ ekete i Jesu ọrhẹ idibo yi a guọlọ nya. Ọke i Jesu o te avwaye jeghwai mẹrẹn ihworho na, marhẹ o ru lele? “Aro aye nọ dọn riẹn * fọkime aye i họhọ igegede ri vwe vwo ohworho ro sun aye. Omarana, no yono aye ekwakwa buebun.”—Mark 6:30-34.

⁶ Djokarhọ oborẹ ọsoriẹ i Jesu o vwo aruẹdọn ro mwurien dje ọdamẹ phia rẹn ihworho. Jesu ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ihworho na i “họhọ igegede ri vwe vwo ohworho ro sun aye.” Ọkezẹko i Jesu o rheri taghene ezẹko ivwiegbere ra ji wian inọke buebun nẹ aye i sabu hẹrote ekrun aye. Ọkezẹko, awọrọ e mwuomarhọ fọkiẹ ihworho rẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen ri hwuru. Omarana, Jesu ọ dabu vwẹruọ erhirhiẹ aye. Jerẹ oborẹ e yono vrẹn ne, Jesu ọ dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn na ezẹko. Jesu o vwo ọdamẹ kpahen awọrọ, no mwurien ha urhebro rẹn aye.—Se Isaiah 61:1, 2.

7. Marhẹ ene ru hẹrokele udje i Jesu?

 ⁷ Me yẹ ọwan i yono nẹ udje i Jesu na? Jerẹ i Jesu, ọwan i ha uvwre ihworho ri “họhọ igegede ri vwe vwo ohworho ro sun aye.” Aye a dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn buebun. Ọwan i vwo oborẹ aye i guọlọre nọyẹ, iyẹnrẹn esiri Uvie na. (Rev. 14:6) Omarana, ọwan a hẹrokele onini ọwan jeghwai ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na fọkime ọwan e “gbe arodọmẹ rẹn ihworho dẹndẹn ọrhẹ ivwiegbere na.” (Ps. 72:13) Ọwan e roro harẹn ihworho, ọrana no mwu ọwan ha userhumu rẹn aye.

8. Me yẹ izede owu re ne ru dje ọdamẹ phia uvuẹn owian aghwoghwo na? Dje udje yi?

⁸ Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan dje ọdamẹ phia rẹn ihworho re ghwoghwo riẹn? O fori ne fiomarhọ erhirhiẹ ihworho na, neneyo oborẹ ọwan i guọlọre taghene ihworho i ru harẹn ọwan, ọwan i gbe ji ru omaran harẹn aye. * (Matt. 7:12) Jene yono kpahen izede ẹne kirighwo ra na sabu ru te omaran. Ọrukaro, roro kpahen edamẹ owuowọnwan. Ọke ọwan e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na, owian ọwan ọ họhọ ọrẹ idọkitọ. Omamọ idọkitọ o roro kpahen edamẹ ohworho owuowu ro simẹ. Ọ nọ enọ jeghwai dabu kerhọ ọke ohworho na o dje kpahen erhirhiẹ emiamo ọnẹyen. Ukperẹ ọnọ ghwai yẹ ye umwu rẹ ẹhẹn yen o kiki nya, idọkitọ na ọnọ dabu roro jeghwai ni erhirhiẹ emiamo na sua, nọ sabu yẹ ye aruẹ omesimo ro serhọ. Omaran ọ ji havwọ, o fo na ha aruẹ ona owu ghwoghwo rẹn kohworho kohworho ra vware uvuẹn owian aghwoghwo na-a. Ukpomaran, o fori ne roro kpahen erhirhiẹ ọrhẹ oborẹ owuowọnwan o roro.

9. Iroro ọgo yo fori na kẹnoma riẹn? Dje yi fiotọre.

⁹ Wu rha mẹrẹn ohworho uvuẹn owian aghwoghwo na, wu vwe roro taghene wu rhe erhirhiẹ ọravwọ yanghene oborẹ o vwo imwẹro kpahe-en, ọrhẹ oborẹ ọsoriẹ o vwo imwẹro kpahiẹ-ẹn. (Prov. 18:13) Ukpomaran, ha ona nọ enọ ri na sabu lẹrhẹ ohworho na ta oborẹ ọ ha uvuẹn ọmudu ọnẹyen. (Prov. 20:5) Orho fo uvuẹn ekete we rhirhiẹ, nọ kpahen owian ohworho wu vware na, ekrun ọnẹyen, oborẹ o rhiẹromẹrẹn ne, ọrhẹ oborẹ o vwo imwẹro kpahen. Ọwan i rha nọ aye enọ, na ha uphẹn rẹn aye ta rẹn ọwan oborẹ ọsoriẹ aye a guọlọ iyẹnrẹn esiri na. Ọke erhe rhe ọrana ne, nọ ha userhumu rẹn ọwan roro kpahen edamẹ aye jeghwai ha userhumu rẹn aye, jerẹ oborẹ i Jesu o ruru.— Haye vwanvwọn 1 Corinthians 9:19-23.

10-11. Jerẹ oborẹ a ya rhẹ 2 Corinthians 4:7, 8, me yẹ izede ọreva ene ru dje ọdamẹ rẹn awọrọ? Dje udje yi.

¹⁰ Ọreva, damoma roro kpahen oborẹ akpenyerẹn aye ọ havwọ. Uvuẹn izede  ezẹko, ọwan ina sabu vwẹruọ erhirhiẹ aye. Fọkime ọwan ephian ituakpọ ri vwa gba ra ji dẹrughwaroghwẹ ebẹnbẹn. (1 Cor. 10:13) Ọwan ephian i rheri taghene enyerakpọ ọnana ọ gbanhonron. Ọrẹn ana sabu vwo edirin nyoma userhumu i Jehova. (Se 2 Corinthians 4:7, 8.) Gbe roro kpahen ihworho ra damoma aye ine nyerẹn uvuẹn akpọ na, ọrẹn aye e vwo omamọ onyerẹnkugbe rhe i Jehova-a. Jerẹ i Jesu, aro aye ọ dọn ọwan, ọrana no mwu ọwan ye “ghwoghwo iyẹnrẹn esiri kpahen oborẹ orhomurun” na rẹn aye.—Isa. 52:7.

¹¹ Roro kpahen udje omizu owu re se Sergey. Bọmọke o ki yono i Baibol na, Sergey ohworho rọ zofa. Ọ bẹn ro no lele awọrọ tẹmro. Ọke oru, no vwo ekwerhọ ro no yono i Baibol na. Sergey nọ tare, “Ọke mie yono i Baibol na, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene Ilele Kristi i vwo ohwan aye ine ghwoghwo rẹn awọrọ, ni mie roro taghene mi sabu ruie-e.” Ọrẹn, Sergey no roro kpahen ihworho ri vwe ji rhon iyẹnrẹn esiri na, nọ jeghwai roro kpahen oborẹ akpenyerẹn aye ọ havwọ. Nọ tare, “ekwakwa ekpokpọ mie yono nọ lẹrhere mẹ vwo omamerhomẹ ọrhẹ ufuoma, mi rheri taghene o fori nẹ awọrọ i ji yono irhomẹmro enana.” Ra mẹriẹn taghene ẹguọlọ i Sergey o vwo kpahen awọrọ o kodorhọ, ọnana no mwurien vwo udufigbere ye ghwoghwo. Sergey nọ tare: “Ọrọ mai gbe mẹ unu kparobọ yẹ, ọrẹ mia mẹrẹnvwrurhe taghene ọke mie ghwoghwo rẹn awọrọ nọ lẹrhe mẹ sabu vwo udufigbere. Nọ jeghwai lẹrhe mẹ vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen urhomẹmro na.” *

12-13. Mesoriẹ o fo ne vwo erhionrin kpahen ihworho re yono uvuẹn owian aghwoghwo na? Dje udje yi.

¹² Ọresa, vwo erhionrin kpahen ihworho we yono. Karorhọ taghene ihworho enana e ji rhe kpahen urhomẹmro wu rheri na-a. Ji karorhọ taghene buebun i vwo imwẹro ọgbogbanhon kpahen esegburhomẹmro aye. Aye ina sabu roro taghene ẹga aye ọ ha userhumu rẹn ekrun aye nyerẹn  kugbe, sẹrorẹ irueruo amwa aye, ọrhẹ ẹkwotọre aye. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn aye?

¹³ Roro kpahen erhirhiẹ ọnana: Mẹ yọ nọ phia arha guọlọ bọn ibridji ọkpokpọ ha wene ibridji rọ ho ne? Ọgbọ buebun, e kiki bọn ọkpokpọ na vwẹre ọke ra ji ha ọrẹ ahwanren na ruiruo. Ọrẹn ogege a bọn ọkpokpọ na hin, na ghwọghọ ọrẹ ahwanren na. Omaran ọ ji havwọ, bọmọke ana ki ta rẹn ohworho no tiobọnu esegburhomẹmro ro vwori bi, o fori na ha userhumu riẹn vwo ọdaremẹro ọgbogbanhon kpahen irhomẹmro ekpokpọ, nọyẹ iyono i Baibol na rọ yo vwo vwẹruọ ye nẹ ọtonrhọ rhe. Ọke ọrana yẹ aye ine tiobọnu esegburhomẹmro aye i vwori bi. Ọnọ sabu ha ọke ra na ha userhumu rẹn ihworho na ruẹ ewene.—Rom. 12:2.

14-15. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn ihworho ri vwe rhe kpahen ifiẹrorhọ arhọ i bẹmẹdẹ uvuẹn i Paradais? Dje udje yi.

¹⁴ Erhe vwo erhionrin kpahen ihworho ra vware uvuẹn owian aghwoghwo na, e fiẹrorhọ taghene aye ine vwo ekwerhọ yanghene dede urhomẹmro i Baibol na ha uvuẹn ẹdẹ aye e tu rhon yi-i. Ukpomaran, ẹguọlọ yo no mwu ọwan lele aye yono i Baibol na kugbe uvwre ọke jijiri. Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ ene ru sabu yono ohworho kpahen ifiẹrorhọ arhọ i bẹmẹdẹ uvuẹn i Paradais. Ihworho buebun e rhe emru owuorowu kpahen uyono ọrana-a. Ezẹko i vwo esegburhomẹmro taghene uhwu yẹ oba i kemru kemru. Yanghene ezẹko i vwo imwẹro taghene ihworho irhorhomu ephian e riẹ odjuwu. Marhẹ ene ru ha userhumu rẹn aye?

¹⁵ Omizu ọhworhare owu nọ ta kpahen ona ro mwidjẹn rọ ha ruiruo. Ọrukaro, o kiki se Genesis 1:28. Orho ru, nọ nọ ọrovwoghwa na ekete ọrhẹ aruẹ akpenyerẹn Osolobrugwẹ ọ guọlọre nẹ ekrun ituakpọ i nyerẹn. Buebun ihworho a kpahanrhọ ye: “Ọ guọlọre ne nyerẹn omamọ akpọ uvuẹn otọrakpọ na.” Orho ru, omizu na no se Isaiah 55:11 nọ jeghwai nọ sẹ egbemwo Osolobrugwẹ o wene ne. Ọgbọ buebun, ọrovwoghwa na ọ kpahanrhọ ye, ẹjo. Obẹtaye omizu na no se Psalm 37:10, 11, nọ jeghwai nọ kpahen oborẹ akpenyerẹn ituakpọ ono rhirhiẹ uvuẹn obaro na. Nyoma ona aghwoghwo ọnana, omizu na ọ sabu ha userhumu rẹn ihworho ezẹko vwẹruọ ye taghene Osolobrugwẹ ọ ji guọlọ nẹ ihworho irhorhomu i rhirhiẹ otọrakpọ na bẹmẹdẹ uvuẹn i Paradais.

16-17. Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Proverbs 3:27, izede ego ye ne ru dje ọdamẹ phia rẹn awọrọ? Dje udje yi.

¹⁶ Ọrẹ ẹne, guọlọ izede wu ne ru dje ọdamẹ phia rẹn awọrọ. Jerẹ udje, me ye ne ruo orhianẹ e ghwoghwo te anurẹsẹ ohworho uvuẹn ọke ro vwo serhọ? Ana sabu rhomunu jeghwai ta rẹn ohworho na taghene ana rharhumu rhe uvuẹn ọke ro serhọ riẹn. Orhianẹ ọrovwoghwa na ọ guọlọ userhumu owian ezẹko vwo? Me ye ne ruo  orhianẹ a vwa ohworho ro kpomẹ uvuẹn oghwa rọ ji guọlọ userhumu ohworho ro no dje urhomu? Uvuẹn erhirhiẹ erana, ọwan ina sabu ha userhumu rẹn ohworho na.—Se Proverbs 3:27.

¹⁷ Omizu ọmase owu ọ mẹrẹn omamọ iyẹnrẹn nẹ irueruo esiri ra vwa ghwai ni fiemru ro ruru. Ọdamẹ ro vwo kpahen ekrun owu rẹ ọmọ aye o hwuru, no mwurien ya ilẹta vwe aye. Ileta na o vwo urhebro ri nẹ i Baibol na rhe. Marhẹ ileta na ọ hobọte ekrun na lele? Izu ọmọ na nọ yare, “Ẹhẹn mẹ o seriotọre omamọ odẹrorieri na. Ileta na ọ ha userhumu rẹn ame omamọ. Mi sabu kpẹmuọ te-e, yanghene tobọ ta kpahen oborẹ ileta na ọ ha userhumu rẹn ame lele-e. O mwurun mẹ ẹro taghene mi se ileta na te ọgbọ 20 odẹrorieri na. Mie fiẹrorhọ taghene ileta na ọnọ sabu bọn ame gbanhon omana-a. Ame i kpẹmeruọn nẹ ẹhẹn ame rhe.” O vwo ẹfro-o, ana sabu mẹrẹn erere erhe fiomarhọ erhirhiẹ ihworho ra rioja jeghwai ha userhumu rẹn aye.

18. Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn 1 Corinthians 3:6, 7, ukẹro ọgo yo fori na ha ni owian aghwoghwo na?

¹⁸ Itiọrurhomẹmro, o fori na ha ukẹro ro serhọ ni owian ro terẹ ọwan uvuẹn owian aghwoghwo na. Ọwan ina sabu ha userhumu rẹn awọrọ yono kpahen Osolobrugwẹ, ọrẹn o fo ne ru vrẹn ekete omẹgbanhon ọwan o teri-i. (Se 1 Corinthians 3:6, 7.) Jehova yo se ihworho te oma. (John 6:44) Ọrẹn, owuowọnwan yọ nọ djẹ sẹ ọnọ kpahenrhọ iyẹnrẹn esiri ro rhonrin na yanghene ọ kpahanrhọ ye-e. (Matt. 13:4-8) Dedevwo Jesu yẹ Oyono rode, ọrẹn ihworho buebun e rhiabọ dede aghwoghwo yi-i. Omarana, o fo nẹ ẹhẹn ọwan o seriotọre orhianẹ ihworho buebun i vwa kpahanrhọ aghwoghwo ọwa-an.

19. Erere ego ya na mẹrẹn erhe dje ọdamẹ rẹn ihworho ra vware uvuẹn owian aghwoghwo na?

¹⁹ Erhe dje ọdamẹ phia rẹn awọrọ uvuẹn owian aghwoghwo na, ana mẹrẹn erere. Ọwan ina riamerhen owian aghwoghwo na rhọ. Ene rhiẹromẹrẹn omamerhomẹ rọ ha uvuẹn uruemru re tiobọnẹ. Ọnọ ji lọhọ rẹ “ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn ri ne vwo arhọ i bẹmẹdẹ” ine rhiabọ dede iyẹnrẹn esiri na. (Acts 13:48) Omarana, “ọwan i rhe vwo uphẹn na, jene ru oborẹ orhomurun harẹn ihworho ephian.” (Gal. 6:10) Ọke ọrana, ọwan ni na sabu mẹrẹn aghọghọ nime a sabu ha ujiri vwe Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu.—Matt. 5:16.