Skip to content

Skip to table of contents

STUDY ARTICLE 13

Tingim Feeling Bilong Pipol Taem Iu Duim Ministry

Tingim Feeling Bilong Pipol Taem Iu Duim Ministry

“Hem barava sorre tumas long olketa . . . So hem teachim olketa plande samting.”—MARK 6:34.

SONG 70 Lukaotem Olketa wea Fit

WANEM IUMI BAE STORYIM *

1. Wanem nao wanfala nambawan fasin bilong Jesus? Storyim datwan.

WANFALA nambawan wei bilong Jesus hem nao wei wea hem minim olketa hard taem wea iumi man wea no perfect savve kasem. Taem Jesus stap long earth hem ‘hapi witim olketa wea hapi and hem krae witim olketa wea krae.’ (Rome 12:15) Olsem example, taem 70 disaepol bilong hem kam bak from preaching olketa hapi bikos long gud samting wea olketa kasem, and Jesus fulap witim holy spirit and hapi tumas witim olketa. (Luke 10:17-21) Bat, taem hem lukim olketa wea lovem Lazarus wea dae olketa sorre, Jesus tu “barava sorre tumas.”—John 11:33.

2. Wanem nao mekem Jesus for tingim feeling bilong narawan?

2 Wanem nao mekem disfala perfect man showimaot mercy and sorre long olketa man wea sin? Main samting, hem bikos Jesus lovem pipol. Olsem iumi storyim long study bifor diswan, hem ‘barava hapi tumas long olketa pipol.’ (Provebs 8:31) Datfala love for pipol muvim hem for savve gud long hao iumi man ting long samting. Aposol John storyim hao Jesus savve gud long wei bilong olketa man. (John 2:25) Jesus barava kea for olketa narawan. Pipol feel savve hem lovem olketa and datwan mekem olketa willing for lisin long Kingdom message. Taem iumi traem best for garem sem wei for tingim feeling bilong narawan, datwan bae helpem iumi for duim gud ministry bilong iumi.—2 Tim. 4:5.

3-4. (a) Sapos iumi tingim feeling bilong narawan, hao nao bae iumi ting long ministry bilong iumi? (b) Wanem nao bae iumi storyim long disfala study?

3 Aposol Paul savve hem mas preach, and iumi tu mas olsem. (1 Cor. 9:16) Bat, sapos iumi tingim feeling bilong olketa narawan, iumi bae no ting long ministry olsem wanfala waka wea iumi mas duim nomoa. Bat bae iumi laek showimaot iumi kea for pipol and barava laek for helpem olketa. Iumi savve “man wea givim samting hem barava hapi winim man wea kasem samting.” (Acts 20:35) Sapos iumi garem tingting olsem taem iumi duim ministry, datwan bae mekem iumi barava enjoyim ministry bilong iumi.

4 Long disfala study, iumi bae storyim hao iumi savve showimaot iumi tingim feeling bilong pipol long ministry. Firstaem, bae iumi storyim wanem iumi savve lanem from wei wea Jesus ting abaotem pipol. Then, iumi bae storyim fofala wei wea iumi savve followim example bilong hem.—1 Pet. 2:21.

JESUS TINGIM FEELING BILONG PIPOL TAEM HEM DUIM MINISTRY

From Jesus tingim feeling bilong pipol diswan muvim hem for preachim message wea comfortim olketa (Paragraf 5-6 storyim diswan)

5-6. (a) Jesus tingim feeling bilong hu? (b) Olsem profesi long Aesaea 61:1, 2 talem, why nao Jesus feel sorre long pipol wea hem preach long olketa olsem?

5 Tingim wanfala example wea showimaot Jesus tingim feeling bilong pipol. Wantaem, Jesus and olketa disaepol bilong hem taed tumas bikos olketa busy for preachim gud nius. Olketa no garem taem for kaikai tu. So Jesus leadim olketa disaepol bilong hem for “go long wanfala kwaet ples wea no eniwan stap” mekem olketa “rest lelebet.” Bat, staka pipol ran go long ples wea olketa gogo for hem, and kasem long there firstaem bifor Jesus and olketa disaepol arrive. Taem Jesus arrive long there and lukim pipol hia, wanem nao hem duim? “Hem barava sorre * tumas long olketa, bikos olketa olsem olketa sheepsheep wea no garem eni man for lukaftarem olketa. So hem teachim olketa plande samting.”—Mark 6:30-34.

6 Tingim reason why Jesus feel sorre long pipol, wea diswan showimaot hem tingim feeling bilong olketa. Hem lukim olketa pipol hia “olsem olketa sheepsheep wea no garem eni man for lukaftarem olketa.” Maet Jesus lukim hao samfala long olketa poor and olketa barava waka hard for provaed for famili bilong olketa. Olketa narawan maet sorre from olketa lusim samwan wea olketa lovem wea dae. Sapos olsem, Jesus savve minim situation bilong olketa. Olsem iumi storyim long study bifor diswan, luk olsem Jesus seleva feisim samfala problem olsem tu. Jesus tingim olketa narawan, and datwan muvim hem for talemaot wanfala message for comfortim olketa.—Readim Aesaea 61:1, 2.

7. Hao nao iumi savve followim example bilong Jesus?

7 Wanem nao iumi lanem from example bilong Jesus? Olsem Jesus, iumi stap midolwan pipol wea “olsem olketa sheepsheep wea no garem eni man for lukaftarem olketa.” Olketa garem staka problem. Kingdom message wea iumi preachim nao hem samting wea olketa needim. (Rev. 14:6) So iumi followim example bilong Jesus taem iumi preachim gud nius bikos iumi sorre long olketa man nating and olketa wea poor. (Sams 72:13) Iumi feel sorre long pipol and iumi laek for duim samting for helpem olketa.

HAO NAO IUMI SAVVE SHOWIMAOT IUMI TINGIM NARAWAN?

Tingim need bilong each wan wea iumi meetim (Paragraf 8-9 storyim diswan)

8. Wanem nao wanfala wei wea iumi savve showimaot iumi tingim feeling bilong pipol long ministry? Storyim example.

8 Wanem nao savve helpem iumi for showimaot iumi tingim feeling bilong pipol wea iumi preach long olketa? Iumi need for tingim feeling and tingting bilong pipol wea iumi meetim long ministry and treatim olketa long sem wei wea iumi laekem olketa for treatim iumi. * (Matt. 7:12) Bae iumi storyim fofala wei wea iumi savve duim datwan. First samting, tingim need bilong each wan wea iumi meetim. Taem iumi preachim disfala gud nius, waka wea iumi duim hem olsem waka bilong doctor. Wanfala gud doctor hem tingim need bilong each man wea sik. Hem askem olketa kwestin and lisin gud taem man wea sik storyim sik bilong hem. Winim wei for kwiktaem givim eni medicine wea hem tingim, hem bae weit lelebet and lukluk gud firstaem long sik wea kasem man hia, and then hem just givim stret treatment for hem. Long sem wei, iumi shud no trae for iusim sem wei for startim story long evriwan wea iumi meetim long ministry. Bat, iumi shud trae for minim tingting and samting wea kasem each wan long olketa.

9. Wanem tingting nao iumi shud no garem? Minim kam.

9 Taem iu meetim samwan long ministry, no tingse iu savve finis long situation bilong hem or samting wea hem bilivim and why hem bilivim datwan. (Provebs 18:13) Bat askem olketa gudfala kwestin for mekem iu savve long hem and savve long biliv bilong hem. (Provebs 20:5) Sapos hem fitim long culture bilong iu, ask abaotem waka, famili bilong hem, experience, and tingting bilong hem. Taem iumi askem olketa kwestin, hem olsem iumi letem olketa for talem iumi reason why olketa needim datfala gud nius. Taem iumi luksavve why olketa needim gud nius, iumi bae savve wanem for duim for showimaot iumi tingim need bilong olketa, olsem Jesus.—Lukim 1 Corinth 9:19-23.

Trae for tingim wanem nao maet samwan wea iu preach long hem mas deal witim long laef (Paragraf 10-11 storyim diswan)

10-11. For fitim wanem 2 Corinth 4:7, 8 talem, wanem nao mek-tu wei for showimaot iumi tingim feeling bilong narawan? Storyim example.

10 Mek-tu samting, trae for tingim laef bilong olketa. Long staka samting, maet iumi savve minim situation bilong olketa from iumi evriwan feisim sem kaen problem bikos iumi no perfect. (1 Cor. 10:13) Iumi savve laef distaem hem barava hard. Jehovah nomoa helpem iumi for no givap. (Readim 2 Corinth 4:7, 8.) So masbi laef bilong olketa wea no fren witim Jehovah barava hard tumas. Olsem Jesus, iumi feel sorre long olketa, and iumi laek for talemaot gud nius long olketa.—Aesaea 52:7.

11 Tingim example bilong wanfala brata wea nem bilong hem Sergey. Bifor Sergey lanem truth, hem wanfala kwaet man and savve shame tumas. Hem faendem hem no isi for story witim olketa narawan. Gogo, hem acceptim wanfala Bible study. Sergey sei: “Taem mi studyim Bible, mi lanem hao olketa Christian mas storyim wanem olketa bilivim long olketa narawan. Mi feel olsem hard for mi duim datwan.” Bat taem hem ting abaotem olketa wea no savve yet long truth, hem luksavve laef bilong olketa mas barava hard bikos olketa no savve long Jehovah. Hem sei: “Olketa niu samting wea mi lane abaotem hem mekem mi barava hapi and garem peace long mind. Mi savve olketa narawan tu need for lane abaotem truth.” Taem Sergey mekem grow wei for tingim feeling bilong narawan, datwan helpem hem for no fraet for preach. Sergey sei: “Mi hapi for lukim hao wei for story abaotem Bible long olketa narawan hem helpem mi for no fraet. And tu, datwan strongim faith bilong mi.” *

Hem maet tek taem for samfala grow long spiritual wei (Paragraf 12-13 storyim diswan)

12-13. Why nao iumi need for patient witim olketa wea iumi teachim long ministry? Storyim example.

12 Mek-thri samting, mas patient witim olketa wea iu teachim. Tingim, hao maet olketa hia no savve abaotem samfala truth long Bible wea iumi savve gud long hem. And staka strong long biliv bilong olketa. Maet olketa feel religion bilong olketa hem important bikos hem mekem olketa wan mind witim famili and pipol bilong olketa, and hem part long kastom bilong olketa. Hao nao iumi savve helpem olketa?

13 Tingim disfala example: Wanem nao savve happen taem wanfala old bridge hem nogud and olketa need for changem? Staka taem, olketa wakem wanfala niu bridge taem pipol still iusim yet old bridge. Taem datfala niu bridge hem finis, olketa bae aotem datfala old bridge. Long sem wei, bifor pipol fit for lusim “old” biliv wea olketa tinghae long hem, maet iumi need for helpem olketa for strongim wei wea olketa tinghae long olketa “niu” truth, wea hem nao teaching long Bible wea olketa no savve yet long hem. Sapos iumi duim olsem, datwan bae mekem olketa willing for lusim old biliv bilong olketa. Hem maet tek taem for helpem pipol for mekem olketa change olsem.—Rome 12:2.

14-15. Hao nao iumi savve helpem olketa wea savve lelebet or no savve eni samting abaotem hope for stap olowe long paradaes earth? Storyim example.

14 Sapos iumi patient witim pipol long ministry, iumi bae no expectim olketa for minim or acceptim truth from Bible long firstaem wea olketa herem datwan. Sapos iumi tingim narawan datwan bae muvim iumi for gohed helpem olketa for ting raonem wanem Bible talem nomata datwan maet tek taem. Tingim wanfala example, hao nao bae iumi helpem samwan for minim hope for laef olowe long paradaes earth. Staka no savve eni samting abaotem disfala teaching. Maet olketa bilivim hao taem samwan hem dae, hem bae no laef bak moa. Or olketa tingse evri gud pipol go long heven. Hao nao iumi savve helpem olketa?

15 Wanfala brata storyim hao hem helpem pipol for minim hope for stap olowe long earth. Firstaem hem readim Jenesis 1:28. Then hem askem haosholder wea nao God laekem olketa man for stap and wanem kaen laef nao hem laekem olketa man for garem. Staka pipol savve sei: “Hem laekem olketa man for enjoyim laef long earth.” Then, datfala brata readim Aesaea 55:11 and askem sapos plan bilong God hem change. Staka taem haosholder savve sei, nomoa. Then bihaen, datfala brata readim Sams 37:10, 11 and askem hao nao laef bilong olketa man long future. Hem iusim Bible long wei olsem for helpem samfala pipol finis for minim hao God still laekem olketa gudfala pipol for stap olowe long Paradaes long earth.

Gud samting savve kamaot from wei for showimaot kaenfala fasin, olsem wei for sendem leta for encouragem narawan (Paragraf 16-17 storyim diswan)

16-17. Taem iumi tingim wanem Proverbs 3:27 talem, wanem nao iumi savve duim for showimaot iumi tingim feeling bilong narawan? Storyim example.

16 Mek-foa samting, trae for duim samfala samting for showimaot iu tingim pipol. Olsem example, waswe, iumi go long taem wea no fitim datfala haosholder? Iumi savve sei sorre and talem hao iumi bae kam bak long taem wea fitim. Hao sapos haosholder duim wanfala smol waka and hem needim help? Or hao sapos samwan wea stap long haos hem sik or olo and hem needim samwan for go baem samting for hem? Taem olsem, maet iumi savve helpem datfala man.—Readim Provebs 3:27.

17 Wanfala sista kasem gud samting from hem showimaot kaenfala fasin. From hem tingim wanfala famili wea wanfala pikinini bilong olketa dae, hem raetem leta go long olketa. Long end long leta hia, hem raetem samfala verse from Bible for comfortim olketa. Hao nao leta hia affectim datfala famili? Datfala mami wea sorre hem sei: “Mi barava feel nogud tumas yesterday. Maet iu no savve, bat leta bilong iu nao barava helpem mifala. Mi hapi tumas long leta bilong iu bikos hem barava comfortim mifala. Yesterday mi readim leta bilong iu winim 20-fala taem. Mi tinghae tumas long wei wea iu kaen, kea for pipol, and iu comfortim mifala. Mifala laek sei thankiu from heart bilong mifala.” For sure, taem iumi trae for minim laef bilong pipol wea safa and then duim samting for helpem olketa, iumi savve kasem gud samting.

GAREM BALANCE TINGTING ABAOTEM MINISTRY BILONG IU

18. Olsem 1 Corinth 3:6, 7 talem, wanem balance tingting nao iumi shud garem abaotem ministry bilong iumi?

18 Hem tru, iumi laek for garem balance tingting abaotem waka bilong iumi long ministry. Iumi duim big waka for helpem olketa narawan for lane abaotem God, bat ino iumi nao main wan wea duim datfala waka. (Readim 1 Corinth 3:6, 7.) Jehovah nao leadim pipol for kam long hem. (John 6:44) Each wan seleva bae disaed followim heart bilong hem sapos hem bae acceptim or rejectim datfala gud nius. (Matt. 13:4-8) Tingim, Jesus hem wanfala nambawan teacher wea winim eni nara man. Nomata olsem, staka pipol no acceptim message wea hem talemaot. So iumi shud no wikdaon sapos pipol wea iumi trae for helpem olketa, olketa no laek for lisin long message wea iumi talemaot.

19. Wanem nao olketa gudfala samting wea iumi kasem from wei for showimaot iumi tingim feeling bilong pipol long ministry?

19 Iumi bae kasem staka blessing sapos iumi showimaot iumi tingim feeling bilong pipol long ministry. Bae iumi barava enjoyim preaching waka. Iumi bae kasem hapi wea kam from wei for givim samting. And hem bae isi for olketa wea “showimaot olketa laekem laef olowe” for acceptim gud nius. (Acts 13:48) So iumi “mas duim gudfala samting long evriwan taem iumi garem chance for duim olsem.” (Gal. 6:10) Then iumi bae hapi bikos iumi mekhae long Dadi bilong iumi long heven.—Matt. 5:16.

SONG 64 Hapi for Waka Long Harvest

^ par. 5 Taem iumi tingim feeling bilong narawan, datwan savve mekem iumi hapi and staka taem datwan mekem iumi kasem gud samting long ministry. Why nao olsem? Long disfala study, bae iumi storyim wanem iumi savve lanem from example bilong Jesus, and fofala wei wea iumi savve showimaot iumi tingim feeling bilong pipol wea iumi preach long olketa.

^ par. 5 MINING BILONG WANFALA TOKTOK: Long disfala scripture, disfala toktok sorre hem minim for garem feeling for kea for samwan wea safa or wea olketa narawan treatim hem nogud. Kaen feeling olsem savve muvim man for duim wanem hem fit for duim for helpem pipol.

^ par. 8 Lukim article “Followim Datfala Golden Rul Taem Iu Duim Preaching Waka” long Wastaoa bilong May 15, 2014.

^ par. 11 Lukim The Watchtower bilong August 1, 2011, page 21-22.