Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

ARTÍCULO RÍ MUʼNIGAJMAA 13

Gakumulú xóo ekumún xa̱bu̱ náa nuʼtáraʼa

Gakumulú xóo ekumún xa̱bu̱ náa nuʼtáraʼa

“Nigáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñún [...] Ga̱jma̱a̱ mbaʼa rí nigíʼdu̱u̱ niʼsngúún” (MAR. 6:34).

AJMÚÚ 70 Guʼñíínʼ bi̱ nandún mudxáwiin

RÍ MUʼNIGAJMAA *

1. Arathá mbá rí itháán mitsaan rí xóo kaʼnii Jesús.

MBÁ rí itháán mitsaan rí xóo kaʼnii Jesús, nindxu̱u̱ rí nakro̱ʼo̱o̱ xkujndu rí nuraʼníí ikháanʼ bi̱ ni̱ndxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá. Índo̱ ikhaa nixtáa náa Ku̱ba̱ʼ, nidxuu gajmíi̱n bi̱ kuwa gagi ga̱jma̱a̱ nimbiyaʼ gajmíi̱n xa̱bu̱ bi̱ numbiyaʼ (Rom. 12:15). Mbá xkri̱da, índo̱ mbá 70 xa̱bi̱i̱ nitangíín ga̱jma̱a̱ gagi náa nigún gutaraʼa Jesús “nidxuu wéñuʼ” (Luc. 10:17-21). Ma̱ngaa índo̱ nikháñúu Lazaro índo̱ ikhaa ndiʼyoo rí a̱ngui̱i̱n kúwi̱i̱n gíná ikhú ma̱ngaa “nixtáa gíná” (Juan 11:33).

2. Ndiéjunʼ nixkaxi̱i̱ Jesús mu maku̱mu̱u̱ xóo ekumún eʼwíínʼ xa̱bu̱ rá.

2 Maski asndu Jesús ninindxu̱u̱ mbáa xa̱bu̱ bi̱ tágiʼdoo aʼkhá. Nigáwiinʼ ga̱jma̱a̱ niʼgo̱o̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼñúnʼ xa̱bu̱ numbaaʼ. Ndiéjunʼ niʼni rí mani̱ndxu̱u̱ xúʼko̱ kaʼnii xá. Ninindxu̱u̱ ngajua. Xó má ndiʼyáá náa artículo dí ninújngoo, rí ikhaa nindoo kaʼñún wéñuʼ xa̱bu̱ (Prov. 8:31). Rúʼko̱ nixkaxi̱i̱ mu mbaʼyoo itháán májánʼ xóo endxaʼwamíjna̱. Apóstol Juan niʼthí: ‹Ndaʼyoo xú káʼnii nindxu̱u̱ mambáa xa̱bu̱› (Juan 2:25). Jesús nigáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñún xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ mbaʼin rí ikhiin ndiyáá ngajua rí ikhaa nisngájma ga̱jma̱a̱ nindrigú ajngáa ndrígóo Reino. Á mu nduʼyaridáá itháán Jesús, náa na̱jkua̱ guʼtáraʼa muxkamiin itháán xa̱bu̱ bi̱ maʼndún mudxawíín (2 Tim. 4:5).

3, 4. a) Á mu nusngajmá xóo ekumún xa̱bu̱ ndiéjunʼ gaxkaxáán mu muʼtáraʼa rá. b) Ndiéjunʼ guʼyáá náa artículo rígi̱ rá.

3 Apóstol Pablo ndiʼyoo rí ndayóoʼ maʼtáraʼa, xúʼko̱ má mangáán (1 Cor. 9:16). Mú índo̱ musngajmá rí nakumulú xóo ekumún xa̱bu̱, muʼtáraʼa numuu rí naxmiejulúʼ kuʼñúún ga̱jma̱a̱ nandulúʼ mumbaʼñún raʼkháa i̱ndó ga̱jma̱a̱ numuu rí ndayóoʼ muʼtáraʼa. Nduʼyáá má dí rígá “itháan gagi á mu nuxná ki xóo rí mundrígú” (Hech. 20:35). Á mu nundxa̱ʼwa̱míjna̱ rígi̱ índo̱ nuʼtáraʼa maʼni rí muʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ gagi.

4 Náa artículo rígi̱ mbuʼyáá xú kaʼnii gakumulú xóo ekumún xa̱bu̱ índo̱ na̱jkua̱ guʼtáraʼa. Ginii muʼthá ga̱jma̱a̱ numuu xú kaʼnii Jesús ndiʼñún xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ ndiéjunʼ gándoo gajmañulú ga̱jma̱a̱ numuu rúʼko̱. Nda̱wa̱á mbuʼyáá a̱jkhu̱ enii xú kaʼnii guʼyaridáá xkri̱da ndrígóo (1 Ped. 2:21).

JESÚS NIKUMU̱U̱ XÓO NIKUMÚN XA̱BU̱ NÁA NIJKHA GÁʼTARAʼA

Jesús nikumu̱u̱ rí xóo ekumún xa̱bu̱, rúʼko̱ nixkaxi̱i̱ rí maʼtáruʼun ajngáa rí mani a̱jkiu̱ún. (Atayáá kutriga̱ 5 ga̱jma̱a̱ 6).

5, 6. a) Tsíin bi̱ nigáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñún Jesús índo̱ ndiʼñún rá. b) Xó ma niʼtáriyaʼ Isaías 61:1, 2, náa numuu rí Jesús nigáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n kaʼñúún xa̱bu̱ bi̱ niʼtáruʼun rá.

5 Mbá miʼtsu Jesús nisngájma xóo nikumu̱u̱ ga̱jma̱a̱ numún xa̱bu̱. Ikhaa gajmíi̱n xa̱bi̱i̱ nitaraʼa wéñuʼ rí asndu na̱nguá ndi̱ya̱a̱ xu̱únʼ. Asndu na̱nguá niriyaʼ mbiʼi mu mutrigi̱i̱n muni májánʼ rí mu̱phu̱. Ikha jngó Jesús ni̱jkha̱ kagui̱i̱n xa̱bi̱i̱ “náa nda̱wi̱i̱n xa̱bu̱” mu ma̱ndoo mbu̱ya̱a̱ xu̱únʼ mbá xngaa. Mú, mbaʼin xa̱bu̱ nigún ikhí ma̱ngaa. Xú kaʼnii nikumu̱u̱ Jesús índo̱ ndiʼñún xúgínʼ xa̱bu̱ buʼko̱ rá. “Nigáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n * kaʼñún, numuu rí ni̱ndxu̱ún xóo mugu̱ bi̱ nda̱wa̱á báxtúu ndrígu̱ún. Ga̱jma̱a̱ mbaʼa rí nigíʼdu̱u̱ niʼsngúún” (Mar. 6:30-34).

6 Náá numuu rí Jesús nigáwiinʼ a̱jkiu̱u̱n rá. Numuu rí ndiʼñún xa̱bu̱ buʼko̱ “xóo mugu̱ bi̱ nda̱wa̱á báxtúu” ndrígu̱ún. Mbáa ndiʼyoo rí tikhun rí ikhiin ninindxu̱u̱ xa̱bu̱ gíníi ga̱jma̱a̱ ndayóoʼ rí muñajunʼ mbayuuʼ mbiʼi mu ma̱ndoo muxnún rí ndañúunʼ bi̱ kuwa náa guʼwún. Mbáa tikhun ninimbátiga̱a̱ mbáa bi̱ nandún kuyáá. Jesús niʼngo̱o̱ ndiʼyoo májánʼ xú kaʼnii nindxu̱u̱ rígi̱ numuu rí ma̱ngaa nixtáa xúʼko̱ kaʼnii, xó ma ndiyáá náa artículo rí ninújngoo. Rí nindoo kaʼñúún eʼwíínʼ rúʼko̱ nixkaxi̱i̱ rí maʼtáruʼun ajngáa rí maʼnii a̱jkiu̱ún (atraxnuu Isaías 61:1, 2). *

7. Xú káʼnii gándoo guyaridáá xkri̱da ndrígóo Jesús rá.

7 Xú káʼnii gándoo guʼyaridáá xkri̱da ndrígóo Jesús rá. Ma̱ngaa rí mbiʼi xúgi̱ xa̱bu̱ ni̱ndxu̱ún “xóo mugu̱ bi̱ nda̱wa̱á báxtúu” ndrígu̱ún ma̱ngaa guaʼdáá wéñuʼ xkujndu. Mú ikháánʼ guáʼdáá rí ndañúunʼ: Ajngáa ndrígóo Reino (Rev. 14:6). Ikha jngó mangáán nuʼni xó má Jesús ga̱jma̱a̱ na̱jkua̱ kuʼyúlú ajngáa rí májánʼ numuu rí ‹nagáwiinʼ a̱jkiu̱lú kuʼñúún xa̱bu̱ bi̱ májánʼ a̱jkiu̱ún ga̱jma̱a̱ bi̱ gíníi› (Sal. 72:13). Nagáwiinʼ a̱jkiu̱lú kuʼñúún xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ nandulú rí mumbaʼñún.

GAKUMULÚ XÓO EKUMÚN EʼWÍÍNʼ

Gundxaʼwamíjna̱ rí ndaʼyóoʼ mámbáa xa̱bu̱. (Atayáá kutriga̱ 8 ga̱jma̱a̱ 9).

8. Ndiéjunʼ gambáyulú rí makumulúʼ xóo ekumún xa̱bu̱ náa nuʼtáraʼa rá. Araxná mbá xkri̱da.

8 Mu ma̱ndoo makumulúʼ xóo ekumún xa̱bu̱ bi̱ nuʼtáruʼun, gíʼmaa rí muʼnimíjna̱ mbuʼyáá xóo endxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ rí nakumu̱ún ga̱jma̱a̱ muʼniu̱u̱n xó má gáʼndulúʼ rí muniulúʼ ikháánʼ * (Mat. 7:12). Guʼyáá mbá a̱jkhu̱ enii rí ma̱ndoo mambáyulúʼ muʼni rígi̱. Timbá, gundxaʼwamíjna̱ rí ndayóoʼ mámbáa xa̱bu̱. Rí muʼtáraʼa nani̱ndxu̱lú asndu xóo mbáa xa̱bu̱ bi̱ naʼni thana. Mbáa bi̱ najmañuu naʼni thana ndaʼyoo ndiéjunʼ eyóoʼ mambáa xa̱bu̱. Naʼni graxe̱ ga̱jma̱a̱ nadxawun tsumáá índo̱ xa̱bu̱ naʼthí xóo eku̱mu̱u̱. Raʼkháa mbá nacha̱ naxnúu mbá thana rí ikhaa naku̱mu̱u̱ rí mambáyúu, rí phú naʼni, nindxu̱u̱ rí naʼniminaʼ mbaʼyoo májánʼ rí gíʼdoo xa̱bu̱ mu xúʼko̱ maxnúu mbá thana rí ma̱ndoo mambáyúu. Xúʼko̱ má eʼni mangáán raʼkháa kikháá eʼthúún xa̱bu̱ náa nuʼtáraʼa, rí phú nuʼni, nduʼyáá xú kaʼnii xtáa mámbáa xa̱bu̱ mu ma̱ndoo mumbayíí.

9. a) Ndiéjunʼ dí ragíʼmaa muʼni rá. b) Ndiéjunʼ rí ma̱ndoo muʼni rá.

9 Índo̱ nuniʼniiʼ mbáa xa̱bu̱ náa na̱jkua̱ guʼtáraʼa xándoo muʼthá rí nduʼyáá xóo eku̱mu̱u̱ ga̱jma̱a̱ xóo xtáa (Prov. 18:13). Rí itháán májánʼ gáʼni, nindxu̱u̱ rí muʼni̱i̱ graxe̱ (Prov. 20:5). Mbá xkri̱da, ma̱ndoo muraxi̱i̱ ga̱jma̱a̱ numuu ñajunʼ ndrígóo, bi̱ kúwi̱i̱n náa goʼwóo o ga̱jma̱a̱ numuu ikhaa. Xúgi̱ kaʼnii guʼyáá ndiéjunʼ ma̱ndoo muʼtháán ga̱jma̱a̱ numuu Reino. Ga̱jma̱a̱ índo̱ guʼyáá xóo xtaa ma̱ndoo muʼtháán rí phú ndayóoʼ ga̱jma̱a̱ mbuʼyáá xú kaʼnii gándoo gumbáyii xó má niʼni Jesús gajmíi̱n xa̱bu̱ (atayáá ma̱ngaa rí na̱ʼkha̱ raʼthí 1 Corintios 9:19-23).

Guni míjna mbuʼyáá xóo kaʼnii xtáa mámbáa xa̱bu̱ náa na̱jkua̱ guʼtáraʼa. (Atayáá kutriga̱ 10 ga̱jma̱a̱ 11).

10, 11. Xó ma eʼthí náa 2 Corintios 4:7, 8, ndiéjunʼ nindxu̱u̱ rí maʼni a̱jma̱ rí mambáyulúʼ makumulúʼ xóo ekumún eʼwíínʼ rá. Arathá mbá xkri̱da xóo niʼni mbáa.

10 Rí maʼni a̱jma̱, gundxaʼwamíjna̱ xú kaʼnii xtáa. Rúʼko̱ ma̱ndoo maʼni rí makumulúʼ xó má eku̱mu̱u̱ ikhaa, numuu rí mangáán ni̱ndxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá ga̱jma̱a̱ nakru̱ʼu̱lú májánʼ xú kaʼnii nindxu̱u̱ rí maraʼdáá xkujndu (1 Cor. 10:13). Nduʼyáá rí maraxtaa náa numbaaʼ xkawiʼ rígi̱ náa naʼtáñajunʼ Gixa̱a̱ nindxu̱u̱ mingíjyúuʼ maraxtaa, ga̱jma̱a̱ rí i̱ndó Jeobá ma̱ndoo mambáyulúʼ mu maʼngulú (atraxnuu 2 Corintios 4:78). * Mú, gundxaʼwamíjna̱ xóo kúwi̱i̱n xa̱bu̱ bi̱ tsíniʼnii Dios. Xó má niʼni Jesús gagáwiinʼ a̱jkiu̱lú kuʼñúún ga̱jma̱a̱ guʼthúún “ajngáa májánʼ dí marigá nda̱wa̱á” (Is. 52:7).

11 Guʼyáá ga̱jma̱a̱ numuu mbáa ndxájulú bi̱ mbiʼyuu Sergey. Nákha xóo tsíniniiʼ Jeobá, ikhaa namiñuu wéñuʼ rí maʼthí. Nda̱wa̱á ikhaa nindoo magruigú rí maʼnigajmaa Biblia. Ikhaa naʼthí: “Índo̱ ninigajmaa Biblia nijmañuʼ rí bi̱ ni̱ndxu̱ún cristianos ndayóoʼ muthún eʼwíínʼ xa̱bu̱ ga̱jma̱a̱ numuu fe ndrígu̱ún. Ikhúún nikumuʼ rí nditháan xájmún gáni”. Mú Sergey nandxa̱ʼwáminaʼ xóo kuwa xa̱bu̱ bi̱ tséniʼnuuʼ rí gajkhun ni má tséniʼnii Jeobá. Ikhaa naʼthí xóó: “Rí najmañuʼ naʼni maxtáa gagi ga̱jma̱a̱ tsímáá. Ndi̱yo̱o̱ rí eʼwíínʼ xa̱bu̱ ndayóoʼ majmañún rí gajkhun”. Índo̱ ndiʼyoo rígi̱ nixnúu tsiakii mu maʼtáraʼa. Xú káʼnii nimbáyúu rí niʼni xúgi̱ kaʼnii xá. Ikhaa naʼthí: “Rígi̱ nimbáyuʼ mu xáxtáá gíná ga̱jma̱a̱ rí kiʼsngáa ndrígóo Biblia nigiwaʼ náa a̱jkiu̱nʼ”. *

Tikhun xa̱bu̱ ndayóoʼ mbayuuʼ mbiʼi mu muniʼniiʼ májánʼ Dios. (Atayáá kutriga̱ 12 ga̱jma̱a̱ 13).

12, 13. Náá numuu rí gíʼmaa maʼngo̱o̱ a̱jkiu̱lú gajmiúlú bi̱ nuʼsngáá rá. Araxná mbá xkri̱da.

12 Rí maʼni ajtsú, gaʼngo̱o̱ a̱jkiu̱lú gúni bi̱ nuʼsngúún ga̱jma̱a̱ Biblia. Garmáʼáan a̱jkiu̱lú rí nindxu̱u̱ timbá aʼphu̱ rí najmañuu ga̱jma̱a̱ numuu Biblia rí ikháánʼ nuniʼnúuʼ májánʼ. Ma̱ngaa mbaʼin xa̱bu̱ tsíñún gúniña̱a̱ʼ creencias ndrígu̱ún numuu rí nakumu̱ún dí rúʼko̱ naʼni makuwá mbá kambáxu̱u̱n náa guʼwún ga̱jma̱a̱ náa xuajñún. Mú xú káʼnii gándoo gumbañúún xá.

13 Gundxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu xkri̱da rígi̱. Ndiéjunʼ eguma índo̱ ndayóoʼ muriʼkhui̱i̱ mbá puente rí wayuu ga̱jma̱a̱ muni i̱mba̱ nuxi̱ʼ xá. Xa̱bu̱ najmún xóó puente rí wayuu asndu índo̱ nawáxi rí nuxi̱ʼ ikhú nuni gámbáa rí wayuu. Xúʼko̱ má gíʼmaa muʼni gajmiúlú mbáa xa̱bu̱, nákha xóó tséʼtáán rí maniñuuʼ creencias ndrígóo, ginii gíʼmaa mumbayíí majmañuu májánʼ kiʼsngáa ndrígóo Biblia. Mbáa rúʼko̱ gaʼni dí maniñuuʼ rí naku̱mu̱u̱. Mu marigá rígi̱, mbaʼyoo mbayuuʼ mbiʼi (Rom. 12:2).

14, 15. Arathá mbá xkri̱da xú kaʼnii gándoo gumbañúún bi̱ tséyáá ga̱jma̱a̱ numuu rí ma̱ndoo makuwá kámuu mbiʼi náa mbá Ku̱ba̱ʼ mitsaanʼ.

14 Á mu naʼngo̱o̱ a̱jkiu̱lú kuʼñúún xa̱bu̱, xúguaʼthi̱i̱n rí timbá miʼtsu rí muʼthúún ga̱jma̱a̱ numuu Biblia munimbu̱u̱n. Rí makumulúʼ xóo ekumún ikhiin mambáyulúʼ muʼthúún má xúʼko̱ tséʼniuu má nguáthá mbiʼi gáʼyóoʼ. Mbá xkri̱da, gundxaʼwamíjna̱ ga̱jma̱a̱ numuu rí naʼthí náa Biblia rí makuwáanʼ kámuu mbiʼi náa mbá Ku̱ba̱ʼ mitsaanʼ. Mbaʼin xa̱bu̱ tséyáá nditháan ga̱jma̱a̱ numuu rígi̱. Tikhun nakumu̱ún rí índo̱ nakháñulú ikhí nawámbáa xúgíʼ. Ga̱jma̱a̱ eʼwíínʼ nakumu̱ún rí xa̱bu̱ míjiinʼ nagún mekhuíí. Xú káʼnii gándoo gumbañúún mu mudrigú kiʼsngáa ndrígóo Biblia xá.

15 Mbáa ndxájulú naʼthí xú kaʼnii eʼni ikhaa. Ginii naguxnuu Génesis 1:28 ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á naʼni graxe̱ náá minaʼ ga̱jma̱a̱ xú kaʼnii nindoo Dios makuwíin xa̱bu̱ numbaaʼ. Mbaʼin xa̱bu̱ nuriʼña̱a̱ rí náa Ku̱ba̱ʼ ga̱jma̱a̱ rí makuwá tsímáá. Nda̱wa̱á ndxájulú naguxnuu Isaías 55:11 ga̱jma̱a̱ naʼni graxe̱ á mu Dios niriʼkhuu rí nindoo maʼni. Xa̱bu̱ nuriʼña̱a̱ rí na̱nguá. Iwáá kayuʼ naguxnuu Salmo 37:10, 11 ga̱jma̱a̱ naʼni graxe̱: “Xó má naʼthí náá Biblia, xú kaʼnii gakuwa xa̱bu̱ nda̱wa̱á rá.” Rí naʼni xúgi̱ kaʼnii niʼngo̱o̱ niʼni rí mbaʼin xa̱bu̱ makru̱ʼu̱u̱n rí Dios kaʼníín nandoo rí xa̱bu̱ míjiinʼ makuwá kámuu náa mbá Ku̱ba̱ʼ mitsaanʼ.

Asndu mbá chiʼgíi̱ʼ rí májánʼ gátani xóo mataxuʼmá mbá i̱yi̱i̱ʼ ma̱ndoo mayambáá wéñuʼ. (Atayáá kutriga̱ 16 ga̱jma̱a̱ 17).

16, 17. Xó má eʼthí náa Proverbios 3:27, xú káʼnii gándoo musngajmá rí nakumulú xóo ekumún eʼwíínʼ rá. Araxná mbá xkri̱da.

16 Rí ma’ni a̱jkhu̱, gundxaʼwamíjna̱ xú kaʼnii gándoo gusngajmá gamajkhu. Mbá xkri̱da, á mu nuxkamaa mbáa xa̱bu̱ bi̱ tsíwaphaa ma̱ndoo muʼtháán rí mutangáán imbo̱ʼ mbiʼi. O á mu xtáa raʼni mbá ñajunʼ ma̱ndoo mumbayíí o á mu xa̱bu̱ tséʼngo̱o̱ magajnúu náa goʼwóo ga̱jma̱a̱ ndayóoʼ mbáa tsáa maʼga gáyá mbá rí majmuu ma̱ndoo muʼni ikháánʼ (atraxnuu Proverbios 3:27). *

17 Guyáá xú kaʼnii erígá índo̱ nusngajma rí ni̱ndxu̱lú mbáa xa̱bu̱ májánʼ a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ numuu rí nakumulú xó má eku̱mu̱u̱ imba̱a̱ xa̱bu̱. Índo̱ mbáa ndxájulú niʼdxuun rí mbáa a̱ʼgu̱ nikháñuu a̱ʼdióo índo̱ nixtáa, ikhaa niʼniraʼmá mbá i̱yi̱i̱ʼ ga̱jma̱a̱ ikhí niguma tikhu ajngáa rí na̱ʼkha̱ náa Biblia mu maʼnii a̱jkiu̱u̱n. Xú káʼnii nikumuu a̱ʼgu̱ bugi̱ índo̱ niguxnuu rá. Ikhaa nitanga̱a̱ niʼthúu̱n ndxájulú: “Ri̱xi̱ nixtáá gíná wéñuʼ. Mú i̱yi̱i̱ʼ rí nitaxuʼma nimbáyuʼ wéñuʼ ikhúún ga̱jma̱a̱ bi̱ kuwa náa goʼwóoʼ. Nuxna̱ʼxu numaaʼ wéñuʼ gajkhun rí nimbáyuxu wéñuʼ. Nákha ri̱xi̱ nitangu̱ún niguxnuu mbá veinte nuthu. Naniguʼ wéñuʼ xóo eʼthí ga̱jma̱a̱ naxnúʼ tsiakii, naxnáá numaaʼ ga̱jma̱a̱ xúgíʼ a̱jkiu̱nʼ”. Xúʼko̱ má ma̱ndoo muguáʼníí mangáán á mu nuʼnimíjna̱ makumulúʼ xó má ekumún bi̱ numíniiʼ ga̱jma̱a̱ muʼnimíjna̱ mumbaʼñún náa ndañúunʼ.

XÓO MUʼNI NÁA NUʼTÁRAʼA

18. Xó má eʼthí náa 1 Corintios 3:6, 7, xú káʼnii guʼyáá ñajunʼ ndrígúlú rí muʼtáraʼa rá.

18 Awáán guʼyáá ñajunʼ ndrígúlú rí muʼtáraʼa. Maski ajndu nuñaʼmbáá rí xa̱bu̱ muniʼniiʼ Dios, mu raʼkháa ikháánʼ ni̱ndxu̱lú bi̱ nuʼni wéñuʼ (atraxnuu 1 Corintios 3:6, 7). * Jeobá nindxu̱u̱ bi̱ na̱ʼkha̱ kagui̱i̱n xa̱bu̱ (Juan 6:44). Ga̱jma̱a̱ mámbáa xa̱bu̱ má garaʼwíí á mu maʼnimbo̱o̱ o na̱nguá rí nuʼtháán (Mat. 13:4-8). Garmáʼáan a̱jkiu̱lú dí raʼkháa xúgíʼ xa̱bu̱ nidri̱gú ajngóo Jesús, maski ajndu ikhaa ninindxu̱u̱ mbáa bi̱ niʼsngáa májánʼ wéñuʼ. Ikha jngó xájmulú á mu mbaʼin xa̱bu̱ tsíñún gudxuun ajngáa rí na̱jkua̱ kuʼyúlú índo̱ nuʼtáraʼa.

19. Ndiéjunʼ gárígá á mu nusngajmá rí nakumulú xóo ekumún xa̱bu̱ náa nuʼtáraʼa rá.

19 Xa̱bu̱ ma̱ndoo mudxawíín á mu nusngajmá rí nakumulú xóo ekumún ikhiin índo̱ nuʼtáraʼa. Manigulúʼ itháán muʼtáraʼa ma̱ngaa makuwáanʼ gagi numuu rí muxná rí guáʼdáá ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ xa̱bu̱ xáʼniún mingíjyúuʼ mudrigú ajngáa ndrígóo Reino ‹bi̱ nandún makuwá kámuu› (Hech. 13:48). Ikha jngó xúgi̱ dí “rígá mbiʼi, guʼniu̱u̱n rí májánʼ xúgínʼ” (Gál. 6:10). Ikhú ma̱ndoo makuwáanʼ gagi ga̱jma̱a̱ muxnáá gamajkhu Anu̱lú bi̱ xtáa mekhuíí, Jeobá (Mat. 5:16).

AJMÚÚ 64 Gurajxi̱i̱ ga̱jma̱a̱ gagi rí nijuiʼdu

^ párr. 5 Rí muʼnimíjna̱ makumulúʼ xóo ekumún xa̱bu̱ náa na̱jkua̱ guʼtáraʼa maʼni rí manigulúʼ itháán, ga̱jma̱a̱ rúʼko̱ gáʼni rí xa̱bu̱ maʼndún mudxawíín. Náa numuu rá. Numuu rí náa artículo rígi̱ mbuʼyáá xkri̱da ndrígóo Jesús ma̱ngaa mbuʼyáá a̱jkhu̱ enii rí mambáyulúʼ mu musngajmá rí nakumulú mangáán xóo ekumún xa̱bu̱ bi̱ nuxkaʼmiin náa na̱jkua̱ guʼtáraʼa.

^ párr. 5 KU̱MA̱ RÍ GÍʼDOO NUMUU: magáwíinʼ a̱jkia̱a̱nʼ nandoo gáʼthúu̱n “rí makuma̱a̱ʼ rí xóo naku̱mu̱u̱ imba̱a̱ bi̱ xtáa ramínuuʼ”. Ikhaa rígi̱ naʼni rí matani asndu ndiéjunʼ má mu matambáyii.

^ párr. 6 Isaías 61:1, 2: “Xi̱ʼ kaʼwu ndrígóo Tátá Jeobá bi̱ naʼtáñajunʼ xúgíʼ numbaaʼ, numuu rí Jeobá niraʼñún mu mataruʼun ajngáa rí májánʼ xa̱bu̱ guabiinʼ. Nikungunʼ mu manitanún xa̱bu̱ bi̱ nigawúnʼ nímiu̱u̱n, mu mataráʼa rí maguma káwíin bi̱ ni̱jkha̱ kiʼdiin ga̱jma̱a̱ mambáʼtoo idún xa̱bu̱ bi̱ gajchún náa guʼwá e̱jua̱nʼ; mú miʼtáriyaʼ tsiguʼ májánʼ dí Jeobá nandoo maʼni ga̱jma̱a̱ mbiʼi dí manda̱ʼa̱ cuenta Dios ndrígúlú; mu maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún xúgínʼ bi̱ kuwa gíná.”

^ párr. 8 Atayáá artículo “Siga la Regla de Oro en su ministerio”, rí nigájnuu náa La Atalaya 15 ñajunʼ gu̱nʼ mayo tsiguʼ 2014.

^ párr. 10 2 Corintios 4:7, 8: “Mú, kuaʼdáálu tesoro rígi̱ náa vaso ku̱ba̱ʼ, mu tsiakii rí itháan mba̱a̱ maʼni ndrígóo Dios raʼkháa ndrígúlú ikháanʼ. Mbaʼa enii xóo eguma gínáanʼ, mú raʼkháa rí asndu xándoo gubañimíjna̱; naguanúlúʼ tsiánguá, mú ma̱ndoo má makáwáanʼ.”

^ párr. 16 Proverbios 3:27: “Ataniu̱u̱n rí májánʼ xúgínʼ, á mu naʼngo̱o̱ natambáñun.”

^ párr. 18 1 Corintios 3:6, 7: “Ikhúúnʼ ni̱du, Apolos nixíjyooʼ, mú Dios niʼni mbaja̱a̱; ikha jngó bi̱ naʼdu na̱nguá má gíʼdoo wéñuʼ numuu ní má bi̱ naxíjyooʼ, bi̱ gíʼdoo itháan numuu nindxu̱u̱ Dios bi̱ naʼni mbaja̱a̱.”