Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 13

Fakaasi Atu a Lagonaga Fakataina i te ‵Tou Galuega Talai

Fakaasi Atu a Lagonaga Fakataina i te ‵Tou Galuega Talai

“Ne alofa malosi a ia ki a latou . . . Kae ne kamata o akoako atu ne ia a mea e uke ki a latou.”—MALE. 6:34.

PESE 70 ‵Sala Atu ki Tino Loto ‵Lei

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA *

1. Se a te toe vaega gali o uiga o Iesu? Fakamatala mai.

E TASI o uiga tāua o Iesu ko te loto malamalama i fakalavelave faiga‵ta kolā e fe‵paki mo tino sē ‵lei katoatoa. I te nofoga i te lalolagi, ne mafai ne Iesu o “fia‵fia fakatasi mo latou kolā e fia‵fia” kae “‵tagi fakatasi mo latou kolā e ‵tagi.” (Loma 12:15) E pelā me se fakaakoakoga, i te ‵fokimaiga o ana soko e toko 70 mo te fia‵fia mai tua o se malaga talai, ne “fiafia [a Iesu] ona ko te agaga tapu.” (Luka 10:17-21) I te suā feitu, i te taimi ne lavea ei ne ia te auala ne pokotia ei a tino kolā ne a‵lofa ki a Lasalo i tena mate, ne ‘mafatia kae otia malosi te loto o Iesu.’—Ioa. 11:33.

2. Se a te mea ne fai ei ke fakaasi atu ne Iesu a lagonaga fakataina ki tino?

2 Se a te mea ne fai ei ke loto fakamagalo kae atafai a te tagata ‵lei katoatoa tenei i ana faifaiga ki tino agasala? Muamua la, ne alofa a Iesu ki tino. E pelā mo te mea ne taku mai i te mataupu mai mua, ne “alofa fakapito eiloa [a ia] ki tama a tāgata.” (Faata. 8:31) Ne fakamalosi ne te alofa ki tino ke iloa ‵lei ne ia a te auala e mafau‵fau i ei a tino. E fakamatala mai te apositolo ko Ioane, penei: “Ko leva ne iloa ne ia a mea i te loto o te tino.” (Ioa. 2:25) Ne atafai malosi a Iesu ki tino. Ne lagona ne tino tena alofa mō latou kae ne talia fiafia ne latou te fekau o te Malo. A te lasi o te ‵tou atafai ki tino, ko te lasi foki o te magoi o te faiga o te ‵tou galuega talai.—2 Timo. 4:5.

3-4. (a) Kafai e isi ne ‵tou lagonaga fakataina, ka ‵kilo atu pefea tatou ki te ‵tou galuega talai? (e) Ne a mea ka sau‵tala tatou ki ei i te mataupu tenei?

3 Ne iloa ne te apositolo ko Paulo me ne ‵tau mo ia o talai, kae e penā foki tatou. (1 Koli. 9:16) Kae tiga te feitu tenā, kafai e isi se alofa fakataina i a tatou, ka ‵kilo atu tatou ki te ‵tou galuega talai e se pelā fua me se tiute. Ka ma‵nako eiloa tatou o fakamaoni atu me e atafai tatou ki tino kae loto finafinau o fesoasoani atu ki a latou. E iloa ne tatou me e “sili atu te fiafia o te tino telā e tuku atu ana mea i lō te maua ne ia.” (Galu. 20:35) Kafai e penā ‵tou kilokiloga ki te galuega talai, ka fia‵fia malosi eiloa tatou.

4 I te mataupu tenei, ka sau‵tala tatou ki te auala ke fakaasi atu a lagonaga fakataina i te galuega talai. Muamua la, ka onoono tatou ki mea e mafai o tauloto ne tatou e uiga ki lagonaga o Iesu ki tino. Ka oti, ko sau‵tala ei tatou ki auala e fa kolā e mafai o tau‵tali tatou ki tena fakaakoakoga.—1 Pe. 2:21.

NE FAKAASI MAI NE IESU A LAGONAGA FAKATAINA I TE GALUEGA TALAI

Ne fai ne lagonaga fakataina ke gasuesue a Iesu o talai atu te fekau o fakamafanafanaga (Ke onoono ki te palakalafa e 5-6)

5-6. (a) Ko oi a tino ne fakaasi atu ne Iesu ki ei a lagonaga fakataina? (e) Kaia ne alofa malosi ei a Iesu ki tino kolā ne talai a ia ki ei, e pelā mo te mea ne ‵valo mai i te Isaia 61:1, 2?

5 Mafaufau ki te fakaakoakoga e uiga ki te auala ne fakaasi atu ne Iesu a lagonaga fakataina. I te taimi e tasi, ne fi‵ta ‵ki eiloa a Iesu mo ana soko i te talaiatuga o te tala ‵lei. Ne seki ai eiloa se lotou “taimi ke malō‵lo o ‵kai.” Tela la, ne ave ne Iesu ana soko ki “se koga e seai ne tino i ei, ko latou aka eiloa” kae “malō‵lo malie aka.” Kae ne mua atu se vaitino ki te koga ne olo atu ki ei a Iesu mo ana soko. I te taimi ne oko atu ei a Iesu ki konā kae lavea ne ia a tino, ne saga atu pefea a ia ki a latou? Ne “alofa * malosi a ia ki a latou me ko fai latou e pelā me ne mamoe e seai se lotou tino tausi. Kae ne kamata o akoako atu ne ia a mea e uke ki a latou.”—Male. 6:30-34.

6 Mafaufau ki te pogai ne alofa malosi ei a Iesu, io me ne fakaasi atu ne ia a lagonaga fakataina. Ne onoono atu a ia ki tino “e pelā me ne mamoe e seai se lotou tino tausi.” Kāti ne lavea ne Iesu me i nisi o latou ne ma‵tiva kae ne ga‵lue i se fia itula ke tausi atu ki olotou kāiga. Kāti ne fakafesagai atu a nisi ki te ‵galo atu o te lotou tino pele. Kafai e penā loa, e mautinoa eiloa me ne malamalama a Iesu i te lotou tulaga. E pelā mo te mea ne fakamatala mai i te mataupu mai mua, ne mafai o fakafesagai atu a Iesu ki nisi fakalavelave konei i tena olaga. Ne saga tonu atu a Iesu ki nisi tino, kae ne fakamalosi aka ei ke avatu ne ia te fekau o fakamafanafanaga ki a latou.—Faitau te Isaia 61:1, 2.

7. E mafai pefea o tau‵tali tatou i te fakaakoakoga a Iesu?

7 Ne a mea e tauloto ne tatou mai te fakaakoakoga a Iesu? E pelā mo Iesu, ko sikomia tatou ne tino kolā e “fai pelā me ne mamoe e seai se lotou tino tausi.” Ne fe‵paki latou mo fakalavelave e uke. E maua ne tatou a mea e ma‵nako latou ki ei—te fekau o te Malo. (Faka. 14:6) Tela la, mai te fakaakoako ki te ‵tou Matai, e talai atu ne tatou te tala ‵lei me e ‘a‵lofa tatou ki tino ma‵lalo mo tino ma‵tiva.’ (Sala. 72:13) E atafai tatou ki tino, kae e ma‵nako tatou o fai se mea ke fesoasoani atu ki a latou.

TE AUALA E MAFAI O FAKAASI ATU NE TATOU A LAGONAGA FAKATAINA

Mafau‵fau ki manakoga o tino taki tokotasi (Ke onoono ki te palakalafa e 8-9)

8. Se a te auala e tasi e mafai ei ne tatou o fakaasi atu a lagonaga fakataina i te galuega talai? Fakamatala mai.

8 Se a te mea e mafai o fesoasoani mai ke fakaasi atu a lagonaga fakataina ki a latou kolā e talai tatou ki ei? E ma‵nako tatou o fakaataata aka te auala e mafau‵fau ei a tino kolā e talai tatou ki ei, kae fai faka‵lei ne tatou a latou i te auala telā e ma‵nako tatou ke fai mai foki ne tino ki a tatou. * (Mata. 7:12) Ke na onoono nei tatou ki auala tāua e fa e mafai ne tatou o fai te mea tenā. Muamua la, mafaufau ki manakoga o tino taki tokotasi. Kafai e talai atu ne tatou te tala ‵lei, e ‵pau eiloa ‵tou tiute mo te tokita. A te tokita ‵lei e mafaufau ki manakoga ‵tonu o tino ma‵saki taki tokotasi. E ‵sili ne ia a fesili kae fakalogologo faka‵lei i te taimi e fakamatala mai ei ne te tino masaki tena tulaga io me ko fakailoga o tena masaki. I lō te tuku atu muamua o vailakau kolā e mafaufau a ia ki ei, e fakaavanoa ne te tokita se taimi ke iloilo faka‵lei ne ia a fakailoga o te masaki o te tino, kae ka oti ko tuku atu ei ne ia a vailakau e fetaui tonu mo tena masaki. I se auala tai ‵pau, e se taumafai tatou o fakaaoga a te auala e tasi ke talai atu ki tino. I lō te fai penā, e ‵tau o mafaufau ‵loto tatou ki fakanofonofoga mo kilokiloga a tino taki tokotasi.

9. Se a te mea e ‵tau o ‵kalo kea‵tea tatou mai i ei? Fakamatala mai.

9 Kafai e fetaui koe mo se tino i te galuega talai, kalo kea‵tea mai te mafaufau me e iloa ne koe ana fakanofonofoga io me ko mea e talitonu ki ei mo te pogai e talitonu ki ei a ia. (Faata. 18:13) I lō te fai penā, se mea gali ke ‵sili atu a fesili ma‵goi ke iloa ne koe ana mafaufauga. (Faata. 20:5) Kafai se mea ‵lei i ‵tou tuu mo aganuu, ke ‵sili atu e uiga ki tena galuega, tena kāiga, telega mo ana kilokiloga. Kafai e ‵sili atu ne tatou a fesili ke iloa ne tatou a mafaufauga o nisi tino, ko fai ei ke fakaasi mai ne latou a te pogai e talai ei ne tatou te tala ‵lei. Kafai ko iloa ne tatou te mea tenā, ko mafai ei o fakaasi atu ne tatou a lagonaga fakataina mō olotou manakoga tāua kae fesoasoani atu ki a latou, pelā mo te mea ne fai ne Iesu.—Fakatusa ki te 1 Kolinito 9:19-23.

Ke fakaataata aka ne koe te vaegā olaga telā e mafai o maua ne se tino telā e talai koe ki ei (Ke onoono ki te palakalafa e 10-11)

10-11. E ‵tusa mo pati i te 2 Kolinito 4:7, 8, se a te lua o auala e mafai o fakaasi atu ne tatou a lagonaga fakataina? Taku mai se fakaakoakoga.

10 Te lua, e taumafai tatou o mafau‵fau me e pefea te tulaga o olotou olaga. I nisi auala, e mafai o malamalama tatou i olotou tulaga. Kae ko tatou ne tino sē ‵lei katoatoa, e se mafai o ‵sao tatou mai fakalavelave kolā e fe‵paki mo tino katoa. (1 Koli. 10:13) E iloa ne tatou me e mafai o faigata te ola i te olaga masei tenei. E mafai fua o kufaki tatou ona ko te fesoasoani o Ieova. (Faitau te 2 Kolinito 4:7, 8.) Kae mafaufau aka la ki tino kolā e taumafai ke ‵sao atu i te lalolagi tenei e aunoa mo se fesokotakiga ‵pili mo Ieova. E pelā mo Iesu, e a‵lofa malosi tatou ki a latou, kae fakamalosi eiloa tatou ke fakailoa atu ki a latou a te “tala ‵lei o se mea tai ‵lei atu.”—Isa. 52:7.

11 Mafaufau ki te fakaakoakoga a te taina ko Sergey. A koi tuai o tauloto ki te munatonu, a Sergey se tino mata mā. Ne faigata ki a ia ke faipati atu ki nisi tino. E se leva, kae ne talia ne ia se akoga faka-te-Tusi Tapu. “I te taimi ne sukesuke ei au ki te Tusi Tapu, ne tauloto ne au me isi se tiute o Kelisiano ke fakailoa atu olotou talitonuga ki nisi tino,” e fai mai a Sergey. “Ne talitonu fakamaoni au me e se mafai o fai ne au te mea tenā.” Kae e ui i ei, ne mafaufau tou tagata ki tino kolā ne seki lagona ne latou te munatonu, kae ne mafaufau a ia ki te faigata o te lotou olaga māfai e se iloa ne latou a Ieova. “Ne maua ne au te fiafia sili mo te filemu i loto ona ko aku mea ‵fou ne tauloto, ne fai mai a ia. “Ne iloa ne au me e ma‵nako foki a nisi tino o tauloto ki muna‵tonu konei.” Ona ko lagonaga fakataina ne nofo mo ia, ne loto malosi a ia o talai atu. “Ne poi eiloa au,” ne fai mai Sergey, “me i te fakailoa atu ki tino a mea e uiga ki te Tusi Tapu ne fakamalosi aka ne ia toku loto talitonu. Kae ko te faipati ki nisi tino e uiga ki oku talitonuga ‵fou e fakamalosi mai ki toku fakatuanaki.” *

E leva te taimi mō se tino ke gasolo ki mua i te feitu faka-te-agaga (Ke onoono ki te palakalafa e 12-13)

12-13. Kaia e manakogina ke kufaki tatou i a latou kolā e akoako ne tatou i te galuega talai? Ke fai mai se fakatusa.

12 Te tolu, ke kufaki i a latou kolā e akoako ne koe. Masaua, me ne seki iloa ne latou a nisi muna‵tonu mai te Tusi Tapu kolā e iloa faka‵lei ne tatou. Kae e tokouke a tino e tali‵tonu malosi ki mea kolā e tali‵tonu latou ki ei. E mafai o ‵kilo atu latou ki olotou talitonuga e pelā me se mea tāua ‵ki eiloa telā e fai ei ke ‵kau fakatasi latou mo olotou kāiga, fakamalosi aka ei olotou tuu, mo te fenua. E mafai pefea o fesoasoani tatou ki a latou?

13 Mafaufau ki te fakatusaga tenei: Se a te mea e tupu māfai ko ‵tau o sui se piliti mua? E pelā mo te masani, i te taimi e faite ei te piliti fou, kae koi mafai loa o fakaaoga te piliti mua. Kafai ko oti te piliti fou, ko mafai ei o ofa te piliti mua. I se auala tai ‵pau, a koi tuai o fai atu tatou ki tino ke tiakina olotou talitonuga “mua” kolā ne fakatāua ne latou, e manakogina muamua ke fesoasoani atu tatou o ati aka se loto fakafetai malosi i a latou e uiga ki muna‵tonu “‵fou”—ko akoakoga mai te Tusi Tapu kolā e ‵fou ki a latou. I te faiga tenā, ka fai ei ke toka latou o tiaki atu olotou talitonuga mua. Kāti e manakogina a taimi e uke ke fesoasoani atu ki tino ke fai a vaegā ‵fuliga penā.—Loma 12:2.

14-15. E mafai pefea o fesoasoani atu tatou ki tino kolā e mu‵tana olotou mea e iloa io me e se iloa ne latou te fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i te lalolagi palataiso? Taku mai se fakaakoakoga.

14 Kafai e kufaki tatou i tino i te galuega talai, ka se fakamoe‵moe tatou me ka malamalama io me talia ne latou a te munatonu mai te Tusi Tapu i te taimi muamua. Kae e fai ne lagonaga fakataina ke fesoasoani atu tatou o fakasako‵sako atu mai te Tusi Tapu mō se taimi leva. E pelā me se fakaakoakoga, mafaufau ki te auala e mafai o fakasako‵sako tatou mo se tino e uiga ki te fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i te lalolagi palataiso. E se iloa ne te tokoukega a te akoakoga tenei. E tali‵tonu latou me i te mate ko te gataga o mea katoa. Io me e mafau‵fau latou me i tino ‵lei katoa e olo ki te lagi. E mafai pefea o fesoasoani atu tatou ki a latou?

15 Ne fakamatala mai ne se taina se auala magoi telā ne fakaaoga ne ia. Muamua la, ne faitau ne ia te Kenese 1:28. Ka oti, ko ‵sili atu ki te tino i te fale me se a te fakanofonofoga io me ko te koga ne manako te Atua ke ola i ei a tino. E tokouke e tali mai penei, “I te lalolagi, i fakanofonofoga ‵gali.” Ka oti, ko faitau atu ei ne te taina te Isaia 55:11, kae ‵sili atu me e mata, ko mafuli te fuafuaga a te Atua io me ikai. Se mea masani me ka tali mai te tino i te fale, ikai. Kae oti, ko faitau atu ei ne te taina te Salamo 37:10, 11 kae ‵sili atu me se a te vaegā olaga ka maua ne tino i aso mai mua. Mai te fakaaogaga o te Tusi Tapu ke fakasako‵sako atu, ne fesoasoani atu a ia ki se fia o tino ke malamalama me ka manako te Atua ke ola a tino ‵lei ki te se-gata-mai i te Palataiso i te lalolagi nei.

A te fakaasiatuga o te atafai i se auala foliki, e pelā mo te lafo atu o se tusi fakamalosi loto e mafai o maua mai i ei a ikuga ‵lei (Ke onoono ki te palakalafa e 16-17)

16-17. Mai te mafau‵fau ki pati i te Faataoto 3:27, ne a nisi auala aoga e mafai o fakaasi atu ne tatou a lagonaga fakataina? Fakamatala mai.

16 Te fa, ke ‵sala atu ki auala aoga ke fakaasi atu te amanaia ki lagonaga o nisi tino. E pelā me se fakaakoakoga, e mata, kai asi atu tatou i se taimi telā seki toka i ei te tino i te fale? E mafai o fakatoese atu tatou kae fakailoa ke ‵foki atu i se taimi ‵lei. Kae e a māfai e manakogina ne te tino i te fale se fesoasoani ki se tamā galuega? Io me e a māfai e manako se tino telā e fakamasakisaki ki se fesoasoani? I vaegā tulaga penā, e mafai eiloa o fesoasoani atu tatou ki te tino tenā.—Faitau te Faataoto 3:27.

17 Ne maua ne se tuagane e tokotasi a ikuga ‵lei mai se fakaasiga foliki o te atafai. Ona ko lagonaga fakataina, ne tusi ne ia se tusi ki se kāiga o ia telā ne galo atu tena tama i te mate. Ne aofia i tena tusi a nisi pati fakamafanafana mai te Tusi Tapu. Ne ‵saga atu pefea a te kāiga ki ei? “Ko oko eiloa i toku fanoanoa i te aso anafi,” ne tusi mai te mātua fanoanoa tenei. “E iloa ne au me e se iloa ne koe a te aoga o tau tusi ki a matou. Ko oko eiloa i toku loto fakafetai ki a koe, ona ko te mea ne fai ne koe ki a matou. Ne faitau ne au tau tusi kāti i se 20 taimi i te aso anafi. Ko oko eiloa i tou atafai, saga tonu mai kae fakamalosi mai ki a matou. Ko fakafetai atu matou ki a koe mai omotou ‵kano loto eiloa.” E aunoa mo te fakalotolotolua, e mafai o maua ne tatou a ikuga ‵lei māfai e malamalama tatou i te faigata o te olaga ki tino kolā e logo‵mae.

FAKATUMAU SE KILOKILOGA PALENI KI ‵TOU TIUTE

18. E ‵tusa mo pati i te 1 Kolinito 3:6, 7, se a te kilokiloga paleni e ma‵nako tatou o fakatumau?

18 E tonu, e ma‵nako tatou o fakatumau se kilokiloga paleni ki ‵tou tiute i te galuega talai. E mafai o fai ‵tou tusaga i te fesoasoani atu ki nisi tino ke tauloto e uiga ki te Atua, kae e se aofia tatou i te ‵toe tusaga tāua. (Faitau te 1 Kolinito 3:6, 7.) A Ieova ko te tino telā e ‵taki mai ne ia a tino. (Ioa. 6:44) I te fakaotiga, a te ‵saga mai o tino taki tokotasi ki te tala ‵lei e faka‵na eiloa ki te tulaga o tena loto. (Mata. 13:4-8) Masaua me e tokouke a tino ne seki talia ne latou a te fekau a Iesu—kae ko ia eiloa ko te ‵toe Faiakoga sili telā ne ola! Kae ko te ‵tonuga loa, e se ‵tau o loto vāi‵vai tatou māfai e se ‵saga mai a tino e tokouke kolā e fesoasoani tatou ki ei.

19. Ne a mea aoga ka maua ne tatou mai te fakaasi atu o lagonaga fakataina i te ‵tou galuega talai?

19 Ka lavea ne tatou a mea aoga māfai e fakaasi atu ne tatou a lagonaga fakataina i te ‵tou galuega talai. Ka fia‵fia malosi eiloa tatou ki te ‵tou galuega talai. Ka maua ne tatou a te fiafia sili mai te tuku atu. Kae ko fai ne tatou ke faigofie o talia ne “tino loto ‵lei katoa kolā e ‵tau o maua ne latou a te ola se-gata-mai” a te tala ‵lei. (Galu. 13:48) Tela la “kae koi maua ne tatou te avanoaga, ke na ga‵lue tatou o fai a mea ‵lei mō tino katoa.” (Kala. 6:10) Kae ka maua ne tatou a te fiafia mai te avatu ne tatou a vikiga ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi.—Mata. 5:16.

PESE 64 ‵Kau ki te ‵Katiga o Saito i te Fiafia

^ pala. 5 Kafai e fakaasi atu ne tatou a lagonaga fakataina, e mafai o momea aka ei ‵tou fia‵fia—kae ka maua foki ne tatou a ikuga ‵gali i te galuega talai. Kaia e fai penā? I te mataupu tenei, ka sau‵tala eiloa tatou ki mea e mafai o tauloto ne tatou mai te fakaakoakoga a Iesu, e pelā foki mo auala aoga e fa kolā e mafai o fakaasi atu ne tatou a lagonaga fakataina ki a latou kolā e fetaui mo tatou i te galuega talai.

^ pala. 5 FAKAMATALAGA O TE PATI: E pelā mo te mea ne fakaaoga i te fakamatalaga tenei, a te alofa e fakauiga loa ki te fakaasi atu o lagonaga fakataina ki se tino telā e logo‵mae io me ne fai fakamasei. A vaegā lagonaga penā e mafai o fakamalosi ne ia se tino ke fai so se mea e mafai ne ia o fai ke fesoasoani atu ki tino.

^ pala. 8 Ke onoono ki te mataupu “Fakaaoga te Tulafono Fakaaulo i Tau Galuega Talai” i te lōmiga o Te Faleleoleo Maluga i a Me 15, 2014.

^ pala. 11 Ke onoono ki The Watchtower i a Aokuso, 1, 2011, itu. 21-22.